Panika zbog AI-ja i otrežnjenje Feda - pregled berze

Prošla nedjelja na svjetskim tržištima kapitala donijela je jednu od najočiglednijih lekcija ove godine - oduševljenje vještačkom inteligencijom (AI) nije imuno na poslovno stanje vodećih kompanija u toj industriji, dok američka centralna banka (Fed), uprkos sniženju kamatnih stopa, više nije tako jedinstvena.

U fokusu događanja bio je sudar visokih očekivanja sa realnošću, što je najviše odjeknulo na Wall Streetu, dok je Ljubljanska berza u mirnijem ritmu pratila strateške planove domaćih šampiona.

Klimavi Oracle i neubjedljivi Broadcom

Glavna priča nedjelje dolazi iz tehnološkog sektora: Oracle, nekada stabilni gigant softverske industrije, koji se u poslednjih godinu dana transformisao u jednog od ključnih igrača u AI infrastrukturi, izazvao je talas rasprodaje.

Njegovi poslovni rezultati bili su hladan tuš za investitore koji su mjesecima gradili kule u oblacima, oslanjajući se na eksponencijalni rast kapitalnih izdataka za data centre. Oracle je izvjestio o prihodima koji su zaostali za prognozama analitičara, a istovremeno najavio zapanjujuće povećanje kapitalnih ulaganja na 50 milijardi dolara do 2026. Završetak pojedinih data centara, koje razvija za OpenAI, pomjeren je sa 2027. na 2028. godinu.

Kompanija je zbog toga zabilježila pad od 12 odsto i izbrisala milijarde dolara tržišne kapitalizacije. Ovaj pad je simptomatičan za čitav sektor; kada očekivanja postanu previsoka, i najmanje razočarenje u prihodima biva oštro kažnjeno.

Tržište, koje je još prošlog ljeta svaku prognozu prihoda od AI-ja nagrađivalo rastom cijena akcija, ovaj put reagovalo je mješavinom skepticizma i straha. Investitori su počeli ozbiljnije da postavljaju pitanje - koja je stvarna rentabilnost astronomskih ulaganja.

Pad Oraclea povukao je za sobom i druge tehnološke favorite, uključujući Broadcom, koji uprkos dobrim rezultatima nije uspio da umiri nervozna tržišta. Investitore su razočarale padajuće marže, koje su bile niže od očekivanja. Kompanija za proizvodnju čipova, uprkos solidnim brojkama, na nedjeljnom nivou izgubila je oko 12 odsto vrijednosti, jer su investitori, u strahu od usporavanja ciklusa potražnje za čipovima, počeli masovno da unovčavaju dobitke.

Ovi događaji ponovo su otvorili rasprave o AI balonu, jer se čini da strpljenje Wall Streeta - kada je u pitanju monetizacija tehnologije - iščezava brže nego što rastu procesorske sposobnosti.

Da li je poslije trećeg sniženja vrijeme da Fed bude oprezan

U sjenci tehnološkog potresa održana je posljednja ovogodišnja sjednica američke centralne banke. Fed je, u skladu sa očekivanjima, smanjio ključnu kamatnu stopu za 25 baznih poena, na nivo između 3,50 i 3,75 odsto.

Ipak, više od samog smanjenja pažnju je privuklo dešavanje iza kulisa. Odluka nije bila jednoglasna - tri člana Odbora FOMC-a glasala su protiv, što ukazuje na sve veće razlike među bankarima oko budućeg pravca politike. Dva člana željela su da kamatne stope ostanu nepromjenjene, dok je jedan čak zagovarao agresivnije smanjenje od 50 baznih poena.

Predsjednik Feda, Jerome Powell, pokušao je da pronađe zlatnu sredinu. Naglasio je da je trenutni nivo kamatnih stopa već blizu neutralnog i da se ekonomija dobro drži, ali je istovremeno upozorio na rastuće rizike na tržištu rada.

Zabrinutost su dodatno pojačali podaci o novim zahtjevima za naknade za nezaposlene, koji su u nedjelji do 6. decembra porasli na 236.000. Tržište je to protumačilo kao signal da će Fed u 2026. biti znatno oprezniji i da se period automatskog smanjenja troškova zaduživanja možda bliži kraju.

Uspon farmaceutskih kompanija

Kada pogledamo konkretne pomake, na američkom tržištu su, uprkos opštem padu, neka imena značajno izdvojila. Među pobjednicima nedjelje iznenađujuće se našla kompanija Tilray Brands, koja je u jednoj nedjelji dobila više od 65 odsto vrijednosti. Rast je posljedica spekulacija o mogućim zakonodavnim promjenama u SAD koje bi favorizovale sektor kanabisa, što je ponovo pokrenulo talas kupovina u ovom volatilnom segmentu.

Drugo ime nedjelje je biotehnološka kompanija Wave Life Sciences, koja je nakon objave obećavajućih rezultata kliničkih studija skočila čak 147 odsto.

Treći veliki dobitnik je Structure Therapeutics, koja je svojom eksperimentalnom tabletom za mršavljenje oduševila investitore i zabilježila rast od preko 70 odsto, uključujući se u profitabilnu trku protiv gojaznosti, u kojoj trenutno dominiraju Novo Nordisk i Eli Lilly.

 

 

Pad i oporavak bitcoina

Kriptovalute prošle nedjelje nisu ostale imune na paniku u tehnološkom sektoru; bitcoin je nedjelju započeo korekcijom koja je pratila rasprodaju na Nasdaqu i kratko pao ispod ključne tehničke podrške od 94.000 dolara, dok su investitori smanjivali izloženost rizičnim ulaganjima.

Ipak, bitcoin je nakon sniženja kamatnih stopa Feda u srijedu pokazao iznenađujuću otpornost i brzo nadoknadio gubitke, što potvrđuje tezu o odvajaju (eng. decoupling) od tradicionalnih akcijskih tržišta. U petak i subotu ponovo je probio psihološku granicu od 100.000 dolara.

Manje optimizma zabilježeno je kod ethera i drugih alternativnih kriptovaluta, gdje likvidnost ostaje plitka, a investitori su oprezni zbog nedostatka novih katalizatora rasta. Podaci Bloomberga pokazuju mješovite tokove u ETF fondove, što ukazuje da institucionalni kapital trenutno balansira između kratkoročnog rizika recesije i dugoročnog potencijala ovog segmenta.

 

Umireno slovenačko tržište

Dok su se u SAD bavile makroekonomskim dilemama i tehnološkim korekcijama, na Ljubljanskoj berzi nedjelja je protekla u znaku korporativnih objava i strateškog pozicioniranja. Indeks SBI TOP završio je nedjelju na 474,14 poena, što predstavlja nedjeljnu promjenu od 0,43 odsto u plusu ili oko 11 poena naviše.

Glavna pažnja bila je usmjerena na energetskog trgovca Petrol i reosiguravajuću kompaniju Sava Re. Petrol je nadzornom odboru predstavio i potvrdio strategiju grupe za period 2026-2030. Radi se o ključnom dokumentu koji će određivati smjernice transformacije kompanije u vrijeme zelene tranzicije.

 

Investitori su naročito pratili planove u vezi sa politikom dividendi i ulaganjima u obnovljive izvore energije, budući da je Petrol u prethodnom periodu balansirao između potrebe za smanjenjem zaduženja i želje akcionara za prinosom.

Sava Re je istovremeno objavila poslovni plan za 2026. godinu, sa ciljem da ostvari 120 miliona evra dobiti prije oporezivanja. Ovaj ambiciozni, ali ostvarivi cilj ukazuje na stabilnost osiguravajućeg sektora, koji se u posljednjim godinama uspješno suočavao sa štetama od poplava i inflacionim pritiscima.

Krka je nastavila program otkupa sopstvenih akcija, što tehnički podržava cijenu, ali istovremeno pokazuje da uprava trenutno ne vidi bolje prilike za alokaciju viška novčanog toka. Akcija farmaceutske kompanije na kraju nedjelje pala je na najniži nivo u posljednjih 30 dana. Kurs je u četvrtak pao na 199 evra, što je najniža vrijednost u poslednjem mjesecu. Obim trgovanja premašio je 1,09 miliona evra, čime je Krka ponovo potvrdila status najlikvidnije akcije na tržištu.

Vrijednost Krkine akcije kretala se tokom prethodne nedjelje oko psihološke granice od 200 evra.

Sredinom nedjelje pojeftinile su i akcije Petrola, gdje, uprkos potvrđenoj strategiji, investitori ostaju oprezni u vezi sa budućim marginama u trgovanju naftom. Ambiciozni zeleni ciljevi sa sobom nose teret visokih kapitalnih ulaganja. Tržište brine kratkoročni uticaj tih investicija na novčani tok, a samim tim i na visinu isplaćenih dividendi u narednim godinama. Regulacija marži i dalje predstavlja otežavajući faktor za profitabilnost energetskog trgovca. Akcija je nedjelju završila sa blagim rastom, na vrijednosti od 49,9 evra.

Jačanje kursa akcije Luke Koper krajem nedjelje podržano je novim rekordnim poslovnim rezultatom, dok severnojadranska pristaništa nakon devet mjeseci pokazuju značajno različite trendove poslovanja. Nakon početne volatilnosti i pada sredinom nedjelje, kada je kurs pao na 67,50 evra, akcija je u petak bila zvjezda berzanskog trgovanja. Zabilježila je rast od 4,4 odsto i predvodila po obimu prometa, što je kurs podiglo iznad psihološke granice od 70 evra, pokazuju podaci.

 

---tekst dopunjen video sadržajem