Indeksi Wall Streeta su se prošlog vikenda spustili s rekordnih vrijednosti, jer su neki makroekonomski podaci pokazali pomiješana očekivanja o tome kako američki potrošači gledaju na privredu. Investitori su pažljivo pratili i susret Donalda Trumpa i Vladimira Putina uživo.
"Iako ne možemo predvidjeti ishod samita na Aljasci, obraćamo pažnju na moguće poremećaje, jer prema našem mišljenju trgovinsko okruženje i dalje ostaje veoma osjetljivo na rizike", objasnio je Dan Wantrobski iz kompanije Janney Montgomery Scott.
Početkom sedmice SAD i Kina su se, prije isteka roka za postizanje trgovinskog dogovora, usaglasile o novom 90-dnevnom produžetku spora koji se tiče ekonomskih odnosa dvije najveće svjetske privrede i istovremeno geopolitičkih rivala. Ipak, Gordijev trgovinski čvor, koji snažno utječe na kretanja globalnih finansijskih tržišta, ostaje neriješen. Azijske akcije su porasle, a japanske su dostigle rekordne nivoe.
Peking je na maksimalističke zahtjeve Washingtona odgovorio ograničenjima na izvoz rijetkih minerala, čiji je lanac snabdijevanja u devedeset posto slučajeva u njegovim rukama, a Amerikanci ih koriste za proizvodnju čipova. S druge strane, Kini su potrebni napredni čipovi proizvođača Nvidia i AMD za razvoj tehnologije vještačke inteligencije, od koje zavise daljnji privredni rast i time legitimitet partijske vlasti. Tržišta i investitori sve to nijemo posmatraju i računaju na racionalni dogovor "čipovi za rijetke minerale". Nvidia i AMD su od predsjednika isposlovali dozvolu za nastavak izvoza serija manje snažnih čipova u zamjenu za 15-postotnu dažbinu na prodaju na kineskom tržištu. To je "porez" koji će se, prema najavama Bijele kuće, slijevati u američki budžet.
Nakon skoka s aprilski najnižih vrijednosti, indeks S&P 500 je krajem sedmice blago pao.
Sedmica na berzama: Wall Street je prethodnu sedmicu završio u plusu. Indeks S&P 500 porastao je za 0,94 posto, Nasdaq za 0,76 posto, a Dow Jones za 1,72 posto.
Indeks Stoxx Europe 600 ojačao je 0,98 posto, njemački DAX 0,63 posto, francuski CAC 40 za 2,05 posto, a FTSE 100 za 0,47 posto.
U Aziji je u centru pažnje bio japanski Nikkei 225, koji je na početku sedmice dostigao rekord. Sedmicu je završio rastom od 5,07 posto. Kineski CSI 300 porastao je 2,24 posto, dok je hongkonški Hang Seng ojačao 1,30 posto.
Miješani makroekonomski podaci iz SAD-a
Indeks potrošačkih cijena u SAD-u je u julu na mjesečnom nivou porastao za 0,2 posto, što je bilo u skladu s očekivanjima analitičara. U junu je rast bio također 0,2 posto. Na godišnjem nivou ostao je nepromijenjen na 2,7 posto, pokazuju danas objavljeni podaci. Bazna inflacija, koja ne uključuje nestabilne troškove hrane i energije, porasla je mjesečno za 0,3 posto, a godišnje ubrzala na 3,1 posto, što je više od procjena analitičara.
Podaci o inflaciji bit će osnova za važan godišnji govor predsjednika američkih Federalnih rezervi Jeromea Powella na okupljanju centralnih bankara u Jackson Holeu. Prije odluke FOMC o monetarnoj politici sredinom septembra, bit će objavljeni još jedan indeks potrošačkih cijena i izvještaj o zaposlenosti.
Više zvaničnih podataka iz SAD-a pokazuje da se inflacija ponovo ubrzava zbog trgovinskog rata. Inflacija na veliko je u julu porasla najviše u posljednje tri godine, što ukazuje da kompanije prebacuju veće uvozne troškove, povezane s carinama, na tržište. Istovremeno, u posljednjoj sedmici smanjen je broj zahtjeva za naknade za nezaposlene, što može značiti da poslodavci nisu skloni otpuštanjima, piše Bloomberg.
Indeks proizvođačkih cijena (PPI) u SAD-u je u julu, u odnosu na prethodni mjesec, skočio za 0,9 posto, što je najveći rast od juna 2022, kada je potrošačka inflacija bila na vrhuncu, pokazuje izvještaj američkog Biroa za statistiku rada objavljen u četvrtak.
"Iako su kompanije dosad preuzele većinu povećanja troškova carina, marže se zbog skupljeg uvoznog proizvoda sve više smanjuju", naveo je Ben Ayers, viši ekonomista u Nationwide, i dodao: "U narednim mjesecima očekujemo jači prijenos carina na potrošačke cijene, a inflacija će u drugoj polovini 2025. vjerovatno blago porasti."
Scott Bessent (Bloomberg)
Bessent: Kamatne stope bi morale biti niže za 150 do 175 baznih poena
Američki ministar finansija Scott Bessent izjavio je da su kamatne stope američkih Federalnih rezervi "previše restriktivne" i da bi vjerovatno trebalo da budu niže za od 150 do 175 baznih poena. U intervjuu za Bloomberg rekao je da bi Fed u narednim mjesecima mogao započeti seriju smanjenja kamata, najprije za pola procentnog poena u septembru.
"Vrlo je vjerovatno smanjenje kamata za 50 baznih poena u septembru, a potom bi mogla uslijediti čitava serija smanjenja", najavio je Bessent.
Šta pratimo ove sedmice?
Ponedjeljak, 18. august
-
Eurostat objavljuje podatke o trgovinskom bilansu.
-
U Švicarskoj izlaze podaci o industrijskoj proizvodnji.
Utorak, 19. august
-
U SAD-u izlaze podaci o građevinskim dozvolama.
Srijeda, 20. august
-
U Japanu izlaze podaci o trgovinskom bilansu.
-
U Ujedinjenom Kraljevstvu izlaze podaci o inflaciji.
-
Eurostat objavljuje podatke o inflaciji.
Četvrtak, 21. august
-
O prihodima izvještava Walmart.
-
U Jackson Holeu u Wyoming održava se simpozij centralnih banaka.
-
U eurozoni, SAD-u i Ujedinjenom Kraljevstvu bit će objavljeni podaci o proizvodnom PMI.
Petak, 22. august
-
U Njemačkoj izlaze podaci o BDP-u.
.webp){kind=icon}
