Šta podstiče tržišta BRICS-a: Carine, AI ili druge reforme

U nedjelju je u Brazilu počeo dvodnevni samit skupine zemalja globalnog Juga BRICS, koju sada čini 11 država. Ugrubo, riječ je o ekonomijama u usponu. Uz domaćina Brazil, u Rio de Janeiro stiže još deset članica: Južnoafrička Republika, Saudijska Arabija, Kina, Egipat, Ujedinjeni Arapski Emirati, Etiopija, Indonezija, Indija, Iran i Rusija.

Grupa je tokom posljednjih 20 godina izrasla u značajnu političku i ekonomsku silu s ciljem suprotstavljanja zapadnom, osobito američko-dolarskom političkom, ekonomskom i valutnom utjecaju. No kako ističe ekonomist i predavač Anže Burger za Bloomberg Adriju, članice su međusobno izrazito heterogene: "Nedostaje im zajednički temelj, od valute, finansijskog sistema i institucija do pravnih normi, koji bi omogućio dublju integraciju. Sve to trenutno je u domeni zapadnih sila, od čega se ove zemlje žele osloboditi."

S analitičarom brokerske kuće Ilirika Lojzem Kozolom, analizirali smo berzovna tržišta osnivačke petorke, šta ih pokreće, šta ih usporava i kakva ih budućnost čeka.

Između izraelskih bombi i Trumpovih carina

Te razlike vidljive su i na njihovim berzama – prinosi mogu biti visoki zbog potcijenjenih dionica, ali su i rizici značajni. Burger ih povezuje s "nekompatibilnim političkim i ekonomskim sistemima, od demokracije i tržišne ekonomije do autokracije i državnog kapitalizma".

Uz unutarnje faktore, ulagači moraju uzeti u obzir i vanjske.

Primjerice, 12-dnevni rat između Izraela i Irana podigao je cijene nafte i plina, što je koristilo petroekonomijama poput Irana i Rusije, ali je zabrinulo Kinu, najvećeg svjetskog potrošača fosilnih goriva, zbog rizika zatvaranja Hormuškog tjesnaca i napada na iransku energetsku infrastrukturu.

Cijena Brenta je nakon izraelskih napada skočila za oko sedam posto, na 74 dolara po barelu, a tržište je, zbog potencijalne blokade Hormuza (kojim prolazi gotovo petina svjetske pomorske nafte), pridodalo ratnu premiju od osam do deset dolara po barelu, ističe Tomaž Arih iz Sava Infonda. Dok su visoke cijene energenata koristile Iranu, Rusiji i UAE-u, Kinu i Indiju pogodile su ekonomski, a Brazil ekološki.

Drugi važan vanjski faktor je učinak Trumpovih carina. SAD bi 9. jula mogao uvesti visoke recipročne carine protiv većine članica BRICS-a ako dotad ne postignu dogovor. Dosad su sklopljena tek dva sporazuma (s Ujedinjenim Kraljevstvom i Vijetnamom), a pregovori s Japanom su u zastoju.

Učinak carina znatno varira: na brazilski uvoz 10 posto, na južnoafrički čak 31 posto.

Indija: Rat na granici, dinamika na berzi

Rizici i prilike kreću se u širokom rasponu. Kina i Indija brzo rastu, ali su vrlo različite po političkom sistemu i tržišnoj regulaciji.

Indija, demokratska ali haotična, rasla je 6,5 posto prošle godine. Ipak, muče je niska produktivnost, kompleksna regulativa, ukočeno tržište rada, spora industrijalizacija i manjak strukturnih reformi. Dodatne prepreke su geopolitičke – sukobi s Pakistanom i pogranične napetosti s Kinom, kao i unutarpolitičke turbulencije poput dvomjesečnih parlamentarnih izbora 2024.

Indijska berza oscilirala je te su nakon rasta uzrokovanog carinama uslijedili korekcija i zatim oporavak.

Indeks MSCI India ove je godine porastao 5,68 posto, što je sedam postotnih bodova manje od indeksa MSCI Asia Pacific. Nifty 50 indeks porastao je osam posto.

 

Kina: Zmaj jaše na valu DeepSeeka

Kineska ekonomija je lani rasla pet posto, u skladu s planovima Komunističke partije, ali i dalje se suočava sa strukturnim problemima: stagnacija tržišta nekretnina, nezaposlenost, demografski pad, odljev kapitala, deflacija, slabija potrošnja i visoki dugovi provincija.

Valutni rizici dodatno kompliciraju ulaganja – pad lokalnih valuta prema dolaru ili euru može znatno umanjiti prinos, pa je valutna zaštita preporučljiva, kaže Nikola Stakić iz Eclectica Capitala.

Ekonomist Mitja Kovač naglašava da bi Kina, ako želi jači juan i više ulaganja, morala napustiti kontrolu tečaja i kapitalnih tokova. No Peking na to nije spreman.

S druge strane, predsjednik Xi Jinping ima jak adut – umjetnu inteligenciju. Za razliku od Zapada, Kina je mnogo brže integrirala AI, posebno platformu DeepSeek, u poslovanje, što je olakšano autoritarnim modelom upravljanja. Kineski berzovni indeks Hang Seng u juanima zabilježio je ove godine rast od 15,4 posto.

"Već su prije nekoliko godina objavili da žele postati vodeća tehnološka sila. Ulaganja u čipove ogromna su", ističe Sašo Šmigić iz Generali Investmentsa. Prednjače dionice u AI-ju, zelenim tehnologijama, automobilskoj industriji i, nakon sukoba Indije i Pakistana, proizvođači oružja, jer Pakistan koristi kinesko oružje.

 

Brazil: Tržišna reforma oživjela berzu

Brazil, poput Indije, ima mlado stanovništvo, što potiče inovacije, potrošnju i dugoročni rast. Lani je zabilježen rast od 3,4 posto, a MMF za ovu godinu predviđa usporavanje na 2,3 posto. Inflacija od 5,4 posto natjerala je centralnu banku da u julu podigne kamatnu stopu na rekordnih 15 posto, najviše u 20 godina.

Ekonomija domaćina samita BRICS-a i COP30 pod pritiskom je klimatskih promjena, jer poljoprivreda čini četvrtinu BDP-a. Od marta 2025. carine na brazilski čelik i aluminij u SAD-u dosežu 25 posto, što ugrožava 60 posto izvoza u tu zemlju. Real je ove godine ojačao 12 posto prema dolaru, dodatno pogađajući izvoznike. Predsjednik Lula da Silva, karizmatični ljevičar, u intervjuu za New Yorker Trumpa je nazvao "zlim čovjekom koji iznosi očite laži".

Unatoč političkim tenzijama, referentni indeks Ibovespa ove godine bilježi rast od 15,4 posto, zahvaljujući reformama koje pojednostavljuju ulazak stranih investitora i ukidaju obavezu lokalnog zastupstva.

Južna Afrika: Oporavak unatoč carinama i političkom riziku

Ekonomija Južne Afrike rasla je samo 0,5 posto u 2024., a prognoze za ovu godinu kreću se oko 1,7 posto. Inflacija je oko tri posto, kamatna stopa centralne banke iznosi 7,75 posto.

Predsjednik Cyril Ramaphosa najavio je reforme, partnerstvo javnog i privatnog sektora, smanjenje budžetskog deficita i ulaganja u infrastrukturu. Zanimljiv potencijal ima rudarski sektor, prema analizi Deloittea.

Provedbu otežavaju koalicijske napetosti, carine i suša. Indeks JSE FTSE Top 40 porastao je 10,38 posto u posljednjih šest mjeseci, dok omjer P/E od 18,19 ukazuje na precijenjenost tržišta, prema podacima Bloomberga.

Rusija: Juan finansira rat i tržište

Nakon tri godine rata, Rusija ne odustaje od svojih imperijalnih ambicija, što se očituje i u militarizaciji ekonomije. Protiv nje je uvedeno 20 hiljada sankcija, najviše u historiji.

Kamatna stopa centralne banke iznosi 21 posto, a inflacija je u januaru dosegnula 9,9 posto. "Ekonomija je pregrijan; vojska sve više konkurira privatnom sektoru za resurse", kaže Denis Mancevič.

Zabranjeno je trgovanje u dolarima i eurima, što znači da su dopuštene samo transakcije izvan berze. Sankcije su povukle i ETF-ove s tržišta, što je zatvorilo berzu stranim ulagačima. Analitičar Mihael Blažeković ističe da to povećava važnost juana, jer Kina nije podložna ograničenjima.

Ruski indeks MOEX u 2025. zabilježio je rast od 11 posto, ponajviše zbog nade u moguće primirje. Ipak, u pet godina MOEX je porastao tek šest posto, dok je S&P 500 porastao 80 posto, a STOXX 600 30 posto.