Pregled berzi: Turbulencije na tržištu obveznica, hlađenje kripta i kako stoje akcije u regionu

Pregled berzi počinjemo vijestima iz Slovenije, gdje je u utorak uveče Ministarstvo finansija saopštilo da se država zadužila za milijardu evra izdavanjem 30-godišnje državne obveznice sa kuponskom kamatom od 3,5 odsto.

Obveznica dospijeva u aprilu 2055. godine, što je čini prvom emisijom obveznica ovog roka dospijeća poslije 2020. i prvom takvom emisijom između zemalja ove godine. Razlog za to je, kako navode iz Ministarstva finansija, jaka potražnja investitora za dugoročnim finansijskim instrumentima.

Ministarstvo, na čijem je čelu Klemen Boštjančič, pohvalilo je napredak procesa registracije obveznica i konstatovalo da je transakcija uspješna. Organizatori emisije bili su Dojče banka, Erste grupa, Goldman Sachs, HSBC, JP Morgan i OTP banka Slovenija. Koliko Slovenija može da se zaduži ove godine? Kada će biti izdata javna obveznica?

Turbulencija na tržištima obveznica - cijena zaduživanja zemalja raste

Rasprodaja britanskih državnih obveznica posljednjih dana dovela je do povećanja prinosa na 30-godišnje britanske obveznice na 5,4 odsto, što je najviši nivo u posljednjih 26 godina. Prinos na 10-godišnje obveznice porastao je na 4,86 ​​odsto, najviše od jula 2008. godine, pokazali su podaci Bloomberg terminala. Provjerili smo šta se dešava na tržištu obveznica.

Međutim, Velika Britanija nije izolovan slučaj. Posljednjih dana porasli su i prinosi na američke obveznice. U posljednjih mjesec dana, međutim, povećan je prinos svih državnih obveznica.

Kineska centralna banka saopštila je da će prestati da kupuje državne obveznice, što je najnoviji pokušaj da se smanji opklada na slab ekonomski rast koji je potkopao valutu i ​​narušio poslovno i potrošačko povjerenje, navodi Bloomberg. U međuvremenu, kineska valuta je pala na rekordno nizak nivo u inostranstvu.

Da li je efekat januarske berze stvaran?

Decenijama je popularna teorija da cijene američkih akcija imaju tendenciju da rastu više u januaru nego u drugim mjesecima. Postojanje fenomena poznatog kao januarski efekat nekada je izgledalo neosporno, jer su studije pokazale da su prinosi u januaru bili veći nego u prosjeku u mjesecu. Ovaj efekat je bio najuočljiviji kod malih akcija u periodu od 1940. do sredine 1970-ih. Više o januarskom efektu možete pročitati ovdje.

A kako su se kretale svjetske berze prošle nedjelje?

Bloomberg Adria

Svi glavni svjetski berzanski indeksi, s izuzetkom japanskog Nikkeia, zabilježili su rast. Najveće slavlje bilo je u Njemačkoj, gdje je referentni indeks DAX zabilježio rast od 1,5 odsto. Čini se da kvar njemačkog ekonomskog motora ima iznenađujuće ograničen uticaj na berze u zemlji. Predviđa se da će 40 kompanija koje čine referentni njemački DAX indeks ostvariti rast zarade po akciji od više od 10 odsto u 2025. godini, što je najveći među evropskim kompanijama.

Razlog? "Najveći predstavnici njemačkog berzanskog indeksa DAX su kompanije koje posluju globalno i njihovi prihodi ne zavise samo od stanja u domaćoj privredi", objašnjava Sašo Ivanović iz Triglav osiguranja, nesklad između ekonomskog pacijenta i berzanskog šampiona EU. Više o razvoju njemačke berze možete pročitati ovdje.

Generalno, svjetske berze od sredine decembra karakteriše neizvjesnost. "Neizvjesnost na berzi je počela posljednjih nedjelja govorom predsjednika Feda Jeroma Powella", rekao je Domen Kregar iz brokerske kuće Ilirika. Kraj kalendarske godine obično donosi manje likvidnosti na berzi, ali ove nedjelje će se stvari vratiti u normalu", predviđa on, pominjući specifičan pad američkih berzanskih indeksa i kriptovaluta.

"Investitori očigledno nisu baš oduševljeni najrizičnijim i najnestabilnijim investicijama u ovom trenutku. Sentimentu investitora ne pomaže ni prilično oštra retorika Donalda Trumpa i Elona Muska na društvenim mrežama, što povećava neizvjesnost i tenzije u geopolitici."

Jerome Powell (Al Drago/Bloomberg)

 

Zvaničnici Feda: Smanjenje kamatnih stopa će vjerovatno biti na čekanju

Nekoliko zvaničnika Feda potvrdilo je u četvrtak da će Fed vjerovatno zadržati kamatne stope na sadašnjim nivoima u dužem periodu i ponovo ih smanjiti kada inflacija znatno padne.

Predsjednica bostonske centralne banke Susan Collins rekla je da je sporiji pristup prilagođavanju kamatnih stopa opravdan jer su se zvaničnici suočili sa "znatnom neizvjesnošću" u pogledu ekonomskih izgleda SAD-a. Tom mišljenju pridružile su se i kolege iz drugih federalnih banaka i guvernerka Michelle Bowman, prenio je Bloomberg.

Da li je sada vrijeme za kupovinu kriptovaluta?

Najveća i najstarija kriptovaluta Bitcoin počela je prošle nedjelje iznad 100 hiljada dolara po tokenu, ali je krajem nedjelje prešla na nisku cijenu od nešto ispod 92 hiljade dolara po tokenu.

Kriptovalute su se pridružile američkim akcijama u padu jer je povećana zabrinutost zbog sporijeg smanjenja kamatnih stopa u 2025. dovela do velikih gubitaka.

"Tržište digitalnih sredstava je osjetljivije i samim tim volatilno na makroekonomske pokazatelje i događaje u svijetu. Ovakva volatilnost i korekcije će se nastaviti u narednim nedjeljama", rekao je Marko Pavlovič, koji upravlja kripto strategijama na Iconomi platformi. Provjerili smo sa stručnjacima da li je pravo vrijeme za kupovinu kriptovaluta.

Da li nas očekuje eksplozija novih kripto ETF-ova u 2025. godini?

Prošle nedjelje je obilježena godina od kada su fondovi kojima se trguje na berzi (ETF), koji direktno ulažu u bitcoin, počeli da trguju u SAD-u. To se dogodilo 11. januara 2024. godine, dan nakon što je američka Komisija za hartije od vrijednosti (SEC) dala zeleno svjetlo fondovima.

Što se tiče perspektiva kriptovaluta, Kregar iz Ilirike kaže da je s jedne strane "jasno da će nova američka administracija favorizovati ovaj sektor, ali s druge strane, kriptovalute kao investiciona klasa trebaju tržišne uslove u koje su investitori sigurni i spremni da rizikuju".

Prema najnovijim podacima, svih 12 spot Bitcoin ETF-ova prikupilo je oko 35 milijardi dolara neto priliva od početka trgovanja. Prema Bloombergu, ukupna imovina pod upravljanjem svih spot Bitcoin ETF-ova trenutno iznosi oko 111,5 milijardi dolara.

Problemi evra: Hoće li se izjednačiti s dolarom

Zajednička valuta zemalja članica evrozone gubi tlo u odnosu na dolar od Trumpovog izbora. Trump, koji će svoj drugi mandat početi 20. januara, već neko vrijeme maltretira evropske saveznike carinama, a ne ohrabruju ni makroekonomski pokazatelji Starog kontinenta.

Posljednji put se evrom trgovalo na nivou s dolarom 2022. godine, nakon što je ruska invazija na Ukrajinu izazvala energetsku krizu u Evropi i strahove od recesije, pa je valutni par pao na 1:1 ponovljeno, navodi Bloomberg.

Top 10 slovenačkih akcija

Početkom nove godine pogledali smo i prvih 10 akcija kojima su Slovenci trgovali u 2024. Prošla godina je bila prilično profitabilna za investitore na berzi. S ovakvim prinosima nije iznenađujuće što su se i mali investitori probudili. Nismo dobili informaciju koliko Slovenci ulažu u inostranstvu, međutim, dostavili su nam podatke o najtrgovanijim akcijama i fondovima koji kotiraju na berzi (ETF) od njemačkog brokera Trade Republic i britanske neobank Revolut, a potom i od slovenačke brokerske kuće BKS.

Ne saopštavaju podatke o prometu navedenih akcija. Revolut nam je takođe saopštio da je broj trgovačkih korisnika u Sloveniji prošle godine porastao za 81 odsto. Dodaju da kod njih račun ima više od 180.000 fizičkih lica i 4.300 poslovnih korisnika iz Slovenije. Trade Republic ne otkriva ove informacije.

Končar

 

Najtoplije hrvatske akcije

Intercapital, jedna od najvećih hrvatskih brokerskih kuća, podigla je u utorak preporuku za kupovinu akcija Končar-Elektroindustrije, čija je ciljana cijena 570 evra. Trgovanje akcijama u srijedu na Zagrebačkoj berzi ostavilo je utisak da su domaći investitori ozbiljno i bez problema prihvatili novu procjenu, prenosi Bloomberg Adria Hrvatska.

Končareva akcija je u protekle dvije godine jedna od najtrgovanijih akcija na hrvatskoj berzi. Samo u prošloj godini cijena mu je skočila za skoro 170 odsto, dok je indeks Crobex u istom periodu porastao za 25 odsto. Ovaj pokret je rezultat uvjerenja da će Končar profitirati od zelene tranzicije.

Bloomberg Adria

Na kraju, dat je kratak pregled regionalnih berzi. Prošle sedmice najveći rast zabilježio je hrvatski referentni indeks CRO10, i to za 4,1 odsto. Slovenački SBITOP (rast od 1,4 odsto) i MBI Sjeverne Makedonije (rast od 1,5 odsto) takođe su završili nedjelju u solidnim zelenim ciframa.

Na šta ćemo obratiti pažnju ove nedjelje

Ponedjeljak, 13. januar

• U SAD-u će objaviti podatke o stanju saveznog budžeta.

• Banka Slovenije će objaviti podatke o bruto spoljnom dugu, međunarodnim rezervama i platnom bilansu.

Utorak, 14. januar

• Institut Zew će objaviti ekonomsko raspoloženje u evrozoni.

• U SAD-u će biti objavljen indeks cijena proizvođača.

• Ustavni opoziv predsjednika Yoona Suk Yeola biće obavljen u Južnoj Koreji.

• Francuski premijer Francois Bayrou predstaviće u parlamentu novi pravac svoje Vlade.

• Svjetska banka će objaviti polugodišnju publikaciju o globalnim ekonomskim izgledima.

Srijeda, 15. januar

• Velika Britanija, SAD i Francuska će objaviti podatke o inflaciji za decembar.

• Eurostat će objaviti podatke o industrijskoj proizvodnji za novembar.

• Banka Slovenije će objaviti kvartalne finansijske račune za treći kvartal 2024. godine.

• Surs će za novembar objaviti indekse vrijednosti završenih građevinskih radova.

• O prihodima će izvijestiti banke: Citigroup, JPMorgan, Goldman Sachs, Bank of New York Mellon, Wells Fargo in BlackRock.

Četvrtak, 16. januar

• Podaci o inflaciji za decembar biće objavljeni u Njemačkoj i Italiji.

• SAD će objaviti decembarske podatke o maloprodaji i zahtjevima za nezaposlene.

• Bank of America i TSMC će objaviti prihode.

Petak, 17. januar

• U Kini će objaviti podatke o BDP-u u posljednjem kvartalu 2024. godine, nezaposlenosti i industrijskoj proizvodnji.

• Eurostat će objaviti podatke o inflaciji.

Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...

Ostavi komentar