"Baš sve. Ali baš sve," rekao je poznati investitor David Tepper iz hedge fonda Appaloosa Management u razgovoru za CNBC na pitanje koje su najtraženije dionice na kineskom tržištu. Njegov gotovo euforičan savjet rezultat je financijske injekcije koju je krajem rujna proveo Zhōngguó Rénmín Yínháng (ZHRY). Takav poticaj i posljedična navala na burze Kina nije vidjela zadnjih 15 godina, iako se investitorska euforija nakon prazničnog Zlatnog tjedna ponovno smiruje.
Ipak, zanimljivo je da je Tepper zadnji put sličnim riječima govorio o kineskim kapitalnim tržištima upravo 2008. godine, kada je središnja vlada, kako bi izolirala kinesko gospodarstvo od negativnih posljedica velike dužničke krize, upumpala rekordnih 586 milijardi dolara.
Investitori su pohlepno iskoristili likvidnosni monetarni poticaj kineskih središnjih bankara, iako prema stručnim procjenama pravi fiskalni poticaji još nedostaju kako bi postigli punu učinkovitost. Unatoč zaustavljanju snažnog rasta ovog tjedna, kineski indeks CSI 300 u rujnu je ostao na najvišim razinama od 2020. godine, dok je u veljači bio na najnižim razinama u posljednjih pet godina.
Na drugoj strani svijeta, u brzorastućim gospodarstvima s potencijalno visokim prinosima na dioničkim tržištima, nalazi se druga azijska velesila. Indija bilježi sedampostotni gospodarski rast u posljednjih godinu dana, što je značajno više od predviđene i prosječne kineske stope od pet posto, prema procjenama upravitelja imovinom.
"Gospodarski rast Indije ima potencijal za daljnji rast jer je osnova za rast, tj. BDP po stanovniku, vrlo niska, znatno niža nego u Kini", smatra Matjaž Dlesk, viši upravitelj investicijskih fondova u Triglav Skladima. Razlog tome je što "Indija još nije prošla kroz pravu industrijalizaciju, kakvu je imala Kina", dodaje.
Gospodarstvo: Indija napreduje, ali Kina predvodi
Primož Šterbenc, docent na Fakultetu za menadžment Sveučilišta na Primorskom, ističe da bi indijsko gospodarstvo, koje je trenutno usmjereno na uslužne djelatnosti, u narednim godinama moglo povećati udio industrije u BDP-u s 13 na 25 posto. The Economist navodi da će tempo gospodarskog rasta Indije nadmašiti kineski do 2028. godine.
Ipak, to je daleko od jednakog natjecanja, možda čak i natjecanja uopće. Šterbenc smatra da postavljanje Kine i Indije u kontekst gospodarskih i geopolitičkih suparnica (čak i unutar BRICS-a) nije potpuno opravdano jer su te dvije zemlje "najveći trgovinski partneri". Kinesko gospodarstvo, s vrijednošću od 17,8 bilijuna dolara, i dalje je znatno veće od indijskog, koje iznosi 3,5 bilijuna dolara.
Viši upravitelj imovinom u NLB Skladima Rok Brezigar ističe da se rast kineskih burzi počeo uzdizati nakon 2001. godine, kada se Kina pridružila Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) i znatno smanjila prepreke za dolazak stranih investitora. Sličan rast zabilježio je i indijski indeks MSCI početkom 2000-tih.
Dlesk dodaje da će se udio industrije u indijskom BDP-u povećavati zbog "mladog i relativno slabo obrazovanog stanovništva", što bi moglo dovesti do preseljenja proizvodnje iz Kine upravo na indijski potkontinent. Naglašava da investitori, kada se odlučuju za ulaganja na indijskim burzama, imaju na umu upravo taj aspekt.
Burze: Prijelomno tisućljeće
Za razliku od Kine, Indija je tek nedavno otvorila svoja burzovna tržišta međunarodnim investitorima, a prema riječima analitičara, danas je jedno od najskupljih tržišta na svijetu. Bloomberg navodi da su indijske dionice na putu prema devetoj uzastopnoj godini rasta, jer je referentni indeks Nifty od početka godine porastao za 16 posto. Vlada Narendre Modija uvjerila je investitore nastavkom najavljenih gospodarskih reformi, iako se činilo da će se u trećem mandatu morati suočiti s koalicijskom vladom.
Matej Krajnik, upravitelj imovine u Generali Investmentsu, uspoređujući MSCI indekse obiju zemalja, navodi da odražavaju "povećane prinose na indijskom dioničkom tržištu" na duži rok. Među razlozima se ističe usporeni ovogodišnji rast kineskog gospodarstva, koji je dosegnuo vrhunac u rujnu nakon likvidnosne injekcije. Tek kad su se pojavile prognoze da vlada predsjednika Xi Jinpinga neće moći postići postavljeni cilj od pet posto godišnjeg rasta, Peking je posegnuo za poticajnim mjerama.
Brojni poznavatelji uvjereni su da će do kraja godine biti provedene i komplementarne fiskalne mjere. Jučer je, uz likvidnosnu injekciju za tržišta kapitala, najavljena i izdaja posebnih ultradugoročnih obveznica, čija je emisija prvobitno bila predviđena za iduću godinu. Prema navodima Bloomberga, prikupljeni kapital bit će uložen u jačanje strateških industrijskih sektora (baterije, solarni paneli, čipovi itd.), koji s jedne strane jačaju gospodarstvo, a s druge povećavaju nacionalnu sigurnost azijskog diva.
Financijski novinar kineske agencije Xinhua Tian Dongdong izjavio je za Bloomberg Adriju da će 14,14 milijardi dolara biti namijenjeno pomoći lokalnim vlastima u sanaciji tržišta nekretnina i poticanju potrošnje. Spominje se mogućnost da će do kraja mjeseca biti oslobođeno dodatna 41 milijarda dolara, kaže stručnjak.
Krajnik navodi da su zlatne godine kineskih tržišta kapitala bile početkom 1990-ih, kada su "ulagači značajno povećali svoju izloženost prema Kini, rastućoj sili tržišta u razvoju". Viši upravitelj imovine pri NLB Skladima Rok Brezigar naglašava da je rast kineskih dioničkih tržišta krenuo uzlaznom putanjom nakon 2001. godine, kada se Kina pridružila Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO) i posljedično značajno smanjila prepreke za dolazak stranih ulagača. Sličan odskok 2000. godine zabilježio je i indijski indeks Nifty, "kada je počeo pokazivati bolji relativni prinos s dividendama", dodaje Krajnik.
Indijsko tržište s većim potencijalom?
Kad je Xi preuzeo vodstvo Kine, situacija se počela kretati prema jačanju centralnoplanskog gospodarskog upravljanja i partijskog nadzora nad tržištima kapitala. Autokratske tendencije dodatno je naglasila pandemija, koja je zatvaranjem društva i industrije usporila kineski gospodarski rast na samo 2,24 posto. Ekonomist Mitja Kovač s Ekonomskog fakulteta u Ljubljani pritom upozorava da bi se Kina trebala "odreći kontrole nad tečajem juana i ukinuti nadzor nad tržištima kapitala".
Analitičari u usporedbi između Kine i Indije također ističu geopolitičke i sigurnosne rizike zbog sukoba sa Zapadom, jer njezin rast "ometaju različite sankcije, a Zapad strahuje od moguće vojne intervencije u regiji, posebno invazije na Tajvan", procjenjuje Brezigar. Kod Indije takvih poteškoća, osim povremenih graničnih sukoba s Kinom, nema.
Analitičari u usporedbi između Kine i Indije ističu upravo geopolitičke i sigurnosne rizike zbog sukoba sa Zapadom, jer kineski rast "ometaju različite sankcije, a Zapad strahuje od mogućeg rata u regiji, posebno invazije na Tajvan", procjenjuje Rok Brezigar iz NLB Skladova. U slučaju Indije takvih poteškoća, osim povremenih graničnih sporova s Kinom, nema.
Brezigar navodi i pandemiju kao drugu važnu prekretnicu u usporedbi dvaju tržišta, čije posljedice "traju do danas". Zatvaranje gospodarstva uzrokovalo je velika kašnjenja u opskrbnim lancima, kaže, zbog čega su se mnoge multinacionalke "odlučile diverzificirati svoju proizvodnju i poslovne partnere u druge zemlje", a pritom posebno ističe Indiju. Bloomberg navodi da sve više multinacionalki, od Boeinga do Applea, seli svoju industriju iz Kine na indijski potkontinent, no udio industrije u kineskom BDP-u još uvijek iznosi 40 posto.
Sličnu inerciju slijedila su i dionička tržišta, jer Bloombergovi podaci pokazuju da je od 2021. do ove godine s tamošnjih tržišta kapitala povučeno čak 6,3 bilijuna dolara.
Kao primamljiva alternativa ulagačima se nudi Indija sa svojim tržištem dionica vrijednim pet bilijuna dolara. Iako Brezigar pritom naglašava važnost pokazatelja P/E, koji mjeri omjer između cijene dionice i zarade, a za indijski indeks iznosi gotovo 29, "što je više nego dvostruko u odnosu na kineski", a ujedno upozorava na "lošu infrastrukturu, neobrazovanu radnu snagu i opsežnu birokraciju".
"Vodstvo Kine još od reformskog razdoblja ulogu tržišta kapitala i financijske industrije općenito vidi kao podršku sektoru realne ekonomije", rekao je za Bloomberg Adriju Zheng Changzhong, direktor Centra za partijski i državni razvoj na Sveučilištu Fudan.
Pokazatelj omjera P/E hongkonškog indeksa Hang Seng postupno se oporavlja od državne intervencije i trenutačno iznosi 13,2, čime je već nadmašio dugogodišnji prosjek od 10,2. Ipak, još uvijek je daleko od rekordnih 24. Analitičar tvrtke Acex Tilen Šarlah izjavio je da taj pokazatelj odražava kako su kineska dionička tržišta na početku oporavka.
Investicijska klima je u najvećoj demokraciji na svijetu, u usporedbi s najvećom autokracijom, pogodnija jer država potiče strane investicije, kaže Brezigar, dodajući da je zaostajanje Indije u razvoju zapravo prednost. Indija u usporedbi s Kinom, zahvaljujući desetljećima zaostajanja, ima "veći potencijal rasta", optimističan je Brezigar. Taj bi rast trebao trajati u kraćem i srednjem roku, smatra.
Xijeva tržišta samo kao podrška ekonomiji
Velike razlike između indeksa dvaju brzorastućih tržišta Brezigar ne pripisuje samo različitoj strukturi gospodarstava tih konkurenata. Indija je doduše usmjerena na usluge, dok je Kina, kako nalaže partijska parola "proizvodne snage nove kvalitete", orijentirana na industriju. Međutim, glavni razlozi su, prema njegovom mišljenju, mješavina (geo)politike i unutarnje politike te shvaćanja uloge tržišta kapitala.
"Vodstvo Kine već od reformskog razdoblja ulogu tržišta kapitala i financijske industrije općenito vidi kao podršku sektoru realne ekonomije", rekao je za Bloomberg Adriju Zheng Changzhong, direktor Centra za partijski i državni razvoj na Sveučilištu Fudan. Prema njegovom mišljenju, takvo shvaćanje uloge "nastavit će se i ubuduće".
Razlike u atraktivnosti dviju investicijskih destinacija rezultat su "otvorenosti država prema stranim ulagačima, razlika u geopolitičkoj situaciji, demografskoj slici i stupnju razvoja", zaključuje Brezigar.
.webp){kind=icon}
