Microsoftov program otkupa vlastitih dionica težak 60 milijardi dolara, koji su objavili u utorak, ponukao nas je da detaljnije proučimo kako hrvatske tvrtke dišu po tom pitanju te što time zapravo dobivaju.
U SAD-u je otkup dionica (engl. share buyback) došao na zao glas jer je postao jedan od glavnih pokretača tržišta. Pretprošle godine je dosegao iznos od gotovo bilijun dolara, a lani je nešto pao, na 773 milijarde dolara.
No zašto ga dioničari i menadžeri tako vole? Dioničari zato što povećava vrijednost njihovih udjela i dividende, a menadžeri jer su im bonusi često vezani uz cijenu dionica.
Problem je što model otkupa toliko dobro funkcionira da je s vremenom zatro temeljnu funkciju burze – prikupljanje novca za poslovne pothvate, i pretvorio dionice u glavni izvor zarade dioničarima i menadžerima.
Otkupi, pa nagradi menadžere
"Bitno je naglasiti da otkup dionica u SAD-u čini značajniji povrat dioničarima nego dividenda, dok je u Europi obrnut slučaj. Američke kompanije poništavanjem otkupljenih dionica povećavaju vrijednost postojećim dioničarima te s druge strane podržavaju cijenu ako smatraju da je dionica podcijenjena ili pod prevelikim sell-off pritiskom. Dividendni prinos na kompanije u indeksu SPX500 u prosjeku je svega 1,3 posto, a s isplatom dobiti u dividende 36 posto, dok je u europskom indeksu STOXX600 dividendni prinos 3,4 posto, a 70 posto dobiti izdvaja se za dividende", pojašnjava analitičar Bloomberg Adrije za makroekonomiju i tržišta kapitala Mihael Blažeković.
Dodaje kako i neke hrvatske velike tvrtke imaju program otkupa dionica, ali zapravo ne služe za povećanje povrata dioničarima, već kao nagrada menadžmentu.
Zavirili smo na tržište kapitala i provjerili kako globalna priča funkcionira lokalno. Fokusirali smo se na kremu kreme, odnosno na kompanije iz blue chip indeksa zagrebačke burze (ZSE) Crobex10.
HT šampion među domaćim tvrtkama
Hrvatski telekom apsolutni je šampion među hrvatskim kompanijama po pitanju otkupa svojih dionica. Lani su za njih izdvojili 22,4 milijuna eura, a u 2022. još i više, točnije 24,2 milijuna eura. Prema podacima Bloomberga, u prva dva kvartala ove godine stekli su dodatnih 123.393 dionice na Zagrebačkoj burzi.
Nakon posljednjeg stjecanja realiziranog prije nekoliko dana, HT posjeduje ukupno 185.918 vlastitih dionica, koje čine 0,238356 posto temeljnog kapitala tvrtke, stoji u objavi na ZSE-u. Inače, temeljni kapital iznosi 1.359.742.172 eura i podijeljen je na 78 milijuna dionica bez nominalnog iznosa.
Podravka je, prema podacima s Bloombergova terminala, prošle godine otkupila 2,6 milijuna eura vlastitih dionica, dok je godinu ranije taj iznos dosegao brojku od 3,5 milijuna eura.
U posljednjoj obavijesti o stjecanju na ZSE-u stoji kako Podravka trenutno na trezorskom računu ima 99.456 dionica, odnosno 1,39 temeljnog kapitala kompanije.
Podravkini menadžeri pravi sretnici
O njihovom trgovanju dionicama pisali smo već nekoliko puta. Uvriježeni modus operandi bio je otkupljivanje vlastitih dionica na burzi kako bi se mogli nagrađivati menadžeri. Oni su pak koristili stari model nagrađivanja za milijunsku zaradu brzom prodajom dionica, a najviše ih je kupovala Mesna industrija braća Pivac.
Kad smo već kod Pivaca, još jedna tvrtka u njihovom vlasništvu, Kraš, također često prakticira otkup vlastitih dionica. Prošli tjedan su na ZSE-u objavili podatke o zadnjem stjecanju i sada na trezorskom računu imaju uknjiženo 89.091 vlastitu dionicu, što čini 5,9 posto udjela u temeljnom kapitalu tvrtke.
U Ericssonu Nikoli Tesli u 2023. nisu pretjerivali s otkupom vlastitih dionica, pa su na to potrošili tek 184 tisuće eura. No zato su za to u 2021. i 2022. izdvojili 2,3 milijuna eura.
Ove godine često i otpuštaju svoje dionice kako bi njima nagradili zaposlenike. Prema zadnjim informacijama sa ZSE-a otprije desetak dana, sada posjeduju 3908 vlastitih dionica, koje čine 0,29 posto temeljnog kapitala društva.
Adris Grupa je u posljednje tri godine stala na loptu po pitanju otkupa vlastitih dionica, pa su tako od 2021. na to potrošili ukupno tri milijuna eura, ali ako zagrebemo par godina dublje u povijest, vidimo da su u 2017. i 2018. bili nešto šire ruke i za svoje dionice dali više od 21 milijuna eura.
U posljednje vrijeme češće otpuštaju vlastite dionice nego što ih stječu, a prema posljednjoj objavi na ZSE-u iz srpnja ove godine, trenutno drže 446.129 vlastitih povlaštenih dionica oznake ADRS2 (6,57 posto dionica tog roda) te 130.779 redovnih dionica oznake ADRS, što predstavlja 1,36 posto dionica tog roda.
Atlantic u otkupu drži konstantu. Tako su u 2021. godini na stjecanje vlastitih dionica potrošili četiri milijuna eura, u 2022. tri milijuna, a lani 2,6 milijuna eura.
Nakon posljednjeg otkupa u lipnju ove godine posjeduju 75.205 dionica ukupnog nominalnog iznosa 601.640 eura, koje predstavljaju 0,56 posto temeljnog kapitala kompanije.
Končar vruća roba na ZSE-u
Dionice Končara ove su godine najvruća roba na ZSE-u, pa ne čudi da su u kompaniji odlučili dio rezervi, točnije 3,3 milijuna eura, ostaviti za kupnju vlastitih dionica.
Iako redovno rezerviraju novac za kupnju, u zadnjih par godina to nisu prakticirali. Zadnje stjecanje vlastitih dionica Končara zabilježeno je 2020. godine, kada su na to potrošili oko 650 tisuća eura.
Inače, prema posljednjoj obavijesti na ZSE-u, nakon provedenog otpuštanja 400-tinjak vlastitih dionica u srpnju, Končar posjeduje ukupno 25.306 vlastitih dionica, koje čine 0,99 posto temeljnog kapitala društva.
U Valamar Rivieri posljednjih nekoliko godina nisu previše trošili na vlastite dionice. Lani su za njih izdvojili 1,7 milijuna eura, ali su zato 2018. i 2019. potrošili 12,2 milijuna eura za otkup.
Posljednji put su svoje dionice stjecali koncem prošle godine, a prema podacima sa ZSE-a, nakon te transakcije drže ih ukupno 3.417.022, što predstavlja 2,71 posto temeljnog kapitala društva.
Ostale tvrtke iz indeksa Crobex10 ne prakticiraju otkupljivanje svojih dionica, pa njihovi dioničari i menadžeri imaju još puno prostora za rast i razvoj svojih portfelja.