Rasprodaja različitih klasa imovine na svjetskim tržištima u ponedjeljak je dovela do drastičnog pada cijena, dok se povećava zabrinutost za budućnost američke privrede. Investitori gube apetit za rizikom i traže sigurnija utočišta za ulaganje.
Dionice vrhunskih američkih kompanija otvorile nedjelju debelim minusom
Akcije najvećih kompanija u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) u ponedjeljak ujutro pale su na njemačkom Tradegateu, a Nvidia je u tom smislu predvodila grupu vodećih tehnoloških giganata, dok su padali i fjučersi na američke akcije, izvijestio je Bloomberg.
Nvidia je tako pala za čak 17 odsto na Tradegateu, a među ostalim kompanijama čije dinice gube na vrijednosti našle su se i: Apple (za 10 odsto), Microsoft (devet odsto), Alphabet (9,6 odsto), Amazon (9,3 odsto), Meta (10 odsto) i Tesla (10 odsto). Dionice povezane s vještačkom inteligencijom (engl. artificial intelligence - AI) oslabile su za 9,6 odsto.
Više o ovom pročitajte na LINKU.
Očekivanja od Federalnih rezervi
Tržišna nestabilnost je potjerala investitore da osiguraju obveznice i dolar, dok trgovci očekuju 137 baznih poena olakšanja od američke centralne banke na preostala tri sastanka ove godine, što nagovještava bar dva smanjenja kamatnih stopa od 50 baznih poena.
Dešavanja na tržištima ubijedila su investitore da će Federalne rezerve (Fed) morati da reaguju ranije nego što se očekivalo. Kretanja na tržištu svopova pokazuju (uz vjerovatnoću od 60 odsto) da bi Fed mogao da na vanrednom sastanku smanji kamatne stope za 25 baznih poena. Kako je posljednji sastanak bio prije samo nekoliko dana, ovo bi moglo da bude zabrinjavajuće.
Situacija je slična i po pitanju ostalih velikih svjetskih centralnih banaka, pa investitori i od njih očekuju brža smanjenja kamata nego ranije.
Prema posljednjim kretanjima, šanse da Banka Engleske (BOE) u septembru snizi kamate veće su od 60 odsto. Nakon prošlonedjeljnog sastanka taj scenario bio je gotovo nevjerovatan. Što se Evropske centralne banke (ECB) tiče, investitori očekuju dva smanjenja kamata do oktobra, a rastu i šanse da smanjenje u septembru bude veće od junskog.
Ništa od ovih očekivanja nije došlo kao rezultat poruka centralnih bankara, jer su oni u svojim porukama bili više nego oprezni.
Rasprodaja povukla azijske i evropske berze, pad u Japanu 12 odsto
Japanski berzanski indeks Topix pao je za 24 odsto s rekorda koji je dostigao prošlog mjeseca, dok je indeks Nikkei 225 pretrpio najgori jednodnevni pad u istoriji.
Indeksi Nikkei i Topix u ponedjeljak su oslabili za 12 odsto, a oba indeksa su ušla u "bear market". Ovome su doprinijeli jači jen, stroža monetarna politika i pogoršanje ekonomskih izgleda u SAD-u. Topix je zabilježio najveći pad u istoriji i ako se gledaju prethodna tri dana, pokazuju podaci koje Bloomberg prati od 1959. godine.
Osim toga, rasprodaja akcija širom planete pogodila je i tržišta u razvoju, a ni Tajvan ni Južna Koreja nisu bili pošteđeni. Indeks MSCI Emerging Markets pao je više od četiri odsto, što je najveći pad od februara 2022. Ako se posmatra kretanje u posljednja dva dana, pad je još veći (6,6 odsto) i najgori je period za ova tržišta još od početka pandemije kovida. Ovaj pad je zbrisao i sve dobitke od početka godine.
Po otvaranju berzi u Evropi, dionice u tom regionu takođe su oslabile, s panevropskim indeksom Stoxx 600, koji je pao za dva odsto. Sličan procenat pada zabilježili su londonski FTSE 100, frankfurtski DAX i pariski CAC 40.
Vodeći gubitak zabilježile su dionice tehnoloških kompanija, pa je indeks Stoxx 600 Technology oslabio za skoro pet odsto, na najniži nivo u više od šest mjeseci. Pad vrijednosti zadesio je i bankarski i energetski sektor.
Svjetske obveznice više nisu u minusu
Obveznice u svijetu rano ujutru više nisu bile na gubitku kao što je to bilo od početka godine, jer je lošija situacija u SAD-u rasplamsala tražnju za sigurnijim investicionim instrumentima.
Bloombergov indeks svjetskih državnih obveznica je bio u plusu jedan odsto od početka godine, a još u aprilu je gubio 4,6 odsto. Samo prošla nedjelja donijela je skok od 2,3 odsto.
Tržišta obveznica su u petak dodatno napredovala nakon što su podaci u petak pokazali da je u SAD-u usporilo zapošljavanje, a stopa nezaposlenosti je porasla na trogodišnji rekord.
Jačaju jen i švajcarski franak
Japanska valuta skočila je na najviši nivo u odnosu na dolar od početka godine. U 11 sati vrijedila je 0,007016 dolara, što je skok za 2,82 odsto.
Još jedna valuta u kojoj su ulagači potražili utočište je švajcarski franak, koji je porastao za 0,91 odsto na 1,1762 dolara.
Zlato pojeftinilo, pa umanjilo gubitke
Zlato je u toku dana palo i oporavilo se jer su investitori nakon pada na svjetskim tržištima ponovo počeli da kupuju sigurnije investicione instrumente poput obveznica i plemenitih metala.
Cijena zlata, koja je prošle nedjelje gotovo oborila rekord, prvo je potonula za jedan odsto, a poslije je porasla pa je plemeniti metal koštao više od 2.450 dolara po unci. Brige oko pada privredne aktivnosti u SAD-u oborile su svjetska tržišta akcija, a ulagači se brinu da je Fed već zakasnio sa smanjenjem kamatnih stopa.
I kripto pod pritiskom - bitcoin slabi, ether pao najviše od 2021.
Kriptovalute su u ponedjeljak pojeftinile usred šireg pada apetita za rizikom na svjetskim tržištima. Cijena bitcoina je pala za više od 14 odsto, a drugoplasirani ether je zabilježio najveći pad od 2021.
Povlačenje najvrednijeg kripto-novčića bitcoina na 50.900 dolara u 7:20 ujutru u Londonu došlo je poslije pada od 13,1 odsto prošle nedjelje, što je bio najgori rezultat od perioda kada je berza FTX eksplodirala. Ether je izgubio preko petine svoje vrijednosti prije nego što je postigao cijenu od 2.286 dolara. Većina vrednijih digitalnih novčića je bila duboko u minusu.
Pad je došao kako se svjetska rasprodaja akcija intenzivirala, odražavajući zabrinutost oko ekonomskih izgleda i pitanja da li će velika ulaganja u AI ispuniti pompezna obećanja.
Drastičan pad cijena nafte zbog tenzija na Bliskom istoku
Geopolitičke tenzije rastu na Bliskom istoku, što takođe povećava nervozu investitora.
Nafta je u ponedjeljak ujutru oscilirala blizu sedmomjesečnog minimuma, pošto su efekte pada na širim finansijskim tržištima poništili upravo sukobi na Bliskom istoku, dok su trgovci pratili mogućnosti za odmazdu Irana na Izrael.
Brentom se trgovalo za oko 77 dolara po barelu nakon što je na zatvaranju trgovanja u petak bio na najnižem nivou od početka januara, dok je West Texas Intermediate ostao blizu 74 dolara.