.webp){kind=icon}
Kao jedno od manjih tržišta, barem kad je u pitanju usporedba s poznatim velikim imenima, domaća burza počesto može biti upravo školski primjer tržišta s niskom likvidnošću i boljkama koje to donosi. Cjenovne trendove na Zagrebačkoj burzi koji puta nije lako objasniti, no trgovanje tijekom 2023. ipak nije previše odskakalo od svjetskih kretanja.
Naprotiv, dionički indeks Crobex je od početka godine porastao za više od 25 posto, a to je slično kretanju američkog indeksa S&P 500 čija je vrijednost ove godine također skočila za više od 20 posto. Crobex je u 2023. čak dosegnuo i svoje najviše vrijednosti još od 2008. godine i tadašnje financijske krize. Rast dionica u Europi bio je nešto umjereniji, što znači da su domaće dionice zapravo bile odličan odabir za ulagače.
U jednoj od većih domaćih brokerskih kuća, Fima vrijednosnicama, očekuju da će se pozitivan trend domaćih dionica, "koji traje od ožujka 2020. godine, kada je dosegnuto COVID dno", nastaviti. "S obzirom na to da posljednji podaci ukazuju na usporavanje inflacije, bez znatnijeg pogoršanja makroekonomskih uvjeta, vjerujemo da će sastavnice indeksa Crobex i Crobex10 nastaviti s dobrim poslovanjem i u 2024. godini. Vidimo potencijalno poboljšanje profitabilnosti, uslijed manjih pritisaka troškova koji su bili prilično nepredvidivi u posljednje dvije godine, a sada, u uvjetima usporavanja inflacije, domaće kompanije bi mogle biti nešto efikasnije", komentirali su u Fimi.
Tamo čak dodaju da bi stabilizacija kamatnih stopa u Europi i njihovo potencijalno snižavanje u svijetu mogli povećati atraktivnost domaćih dionica u očima investitora. "Zbog toga vjerujemo da je indeks Crobex spreman probiti nedavne vrhunce, oko razine od 2500 bodova, te iduću godinu završiti pozitivno, iako možda ne s prinosom kao u 2023. godini, a koja je bila obilježena oporavkom od pada u 2022. godini", zaključuju u Fimi.
U Agram brokerima također "s dozom optimizma" gledaju na 2024. godinu "uz očekivanje daljnjeg rasta domaćih burzovnih indeksa" odnosno dionica kompanija koje se nalaze u njima. Tamo ističu da je godina na izmaku "svakako (…) bila izazovna, ali za domaće tržište kapitala i natprosječno uspješna gledajući ostvarene prinose, povećanje dostupnosti novih financijskih proizvoda kao i ostvarene burzovne promete ne zanemarujući pritom porast broja novih ulagača".
Svoju dozu optimizma u Agramu baziraju na visoko pozicioniranom rastu domaće ekonomije unutar Europske unije, borbi s inflacijom koja postepeno daje rezultate i mogućnosti daljnjeg poboljšanja kreditnog rejtinga Hrvatske, iako navode da im optimizam ograničava sistemski rizik "usporavanja znatnog broja globalnih ekonomija koje trenutno funkcioniraju u uvjetima povišene inflacije i povišenih kamatnih stopa te restriktivne monetarne politike".
Ivan Radić, član uprave društva za upravljanje investicijskim fondovima Eurizon Asset Management Croatia pod čijim se upravljanjem nalazi 600-tinjak milijuna eura smatra da će domaće tržište kapitala nakon hrvatskog ulaska u eurozonu i Schengen "još bliže pratiti kretanja ostalih europskih tržišta te će i kretanje ovisiti o spletu ekonomskih i geopolitičkih faktora koji će utjecati i na ostatak Europe".
Radić podsjeća i na "zamah koji je domaća ekonomija dobila kroz izdašne europske fondove i relativno povoljno financiranje poduzeća zbog povoljne fiskalne situacije, dobre likvidnosti financijskog sustava i poboljšanog kreditnog rejtinga". Ipak, upozorava da na Hrvatsku kao malu i otvorenu ekonomiju "utječe i ekonomska situacija u glavnim trgovinskim partnerima i emitivnim turističkim zemljama, zbog čega će i domaće tržište kapitala vjerojatno pratiti trendove ostalih tržišta Zapadne i Srednje Europe".
Domaće tržište kapitala vjerojatno će pratiti trendove ostalih tržišta Zapadne i Srednje Europe | Bloomberg
U ZB Investu su također optimistično oprezni i oprezno optimistični. Odjel analize financijskih tržišta u društvu koje upravlja s oko 630 milijuna eura u fondovima komentira kako je "nakon vrlo dobre 2023. godine (…) nastavak pozitivnog trenda moguć (…) i u 2024. godini, s obzirom na okolnosti koje bi mogle dati daljnju podršku tržištima, kao što je izgledna relaksacija monetarne politike, daljnji rast domaćeg gospodarstva podržan priljevom sredstava iz EU-ovih fondova te rastom realnog dohotka uslijed usporavanja inflacije i nominalnog rasta plaća". No dodaju i da su prisutni "određeni rizici koji potencijalno mogu ugroziti takav trend (…), pa je razina neizvjesnosti i dalje povišena".
Analitičar iz Erste & Steiermärkische banke Davor Špoljar ističe kako je domaće tržište kapitala "premašilo znatan dio globalnih indeksa u ovoj godini, i to se tek u jednoj mjeri može pripisati oporavku nakon pandemijskog pada". Objašnjava da su iza rasta u znatnoj mjeri stajale "zarade kompanija" koje su kod dijela njih "bilježile rekordne razine". To su onda pratile cijene dionica na burzi "te su kod dijela dionica ugradile i dio očekivanog rasta".
Špoljar napominje da "ako se i dalje očekuje porast zarada kompanija u 2024., uz stabilizaciju marži, nije realno očekivati poraste dobiti kakve su viđene u 2023". Dodaje da "cijene dionica dijela kompanija, primarno iz turističkog sektora, još uvijek kaskaju za pretpandemijskim razinama, pa predstoji vidjeti hoće li u narednoj godini uspjeti barem smanjiti taj jaz". No "bilance domaćih kompanija su zdrave, a menadžment pokazuje spremnost za akvizicije, pa bi eventualni konkretniji pomaci po tom pitanju mogli skrenuti pažnju investitora na domaće tržište", smatra.
Analitičar iz Erste & Steiermärkische banke Davor Špoljar | Erste&Steiermärkische Bank
Analitički tim Bloomberg Adrije nedavno je istaknuo kako bi u Adrija regiji "sektori vezani uz državne investicije kao ključne motore ekonomije u idućim godinama" mogli biti oni za koje bi se isplatilo razmotriti ulaganje. Među njima se nalaze građevina, proizvodnja električne opreme i oni vezani uz tranziciju prema obnovljivim izvorima energije. Dodali su i da s obzirom na to da su već sada na povišenim vrijednostima dionice iz sektora energetike i tehnologije nemaju previše potencijala za daljnji rast.
Hrvatsko tržište kapitala u 2023. svakako je skočilo u fokus izdanjem "narodnih" obveznica i trezorskih zapisa. Država je građanima izravno ponudila ulaganje u dužničke vrijednosnice uz atraktivne kamatne stope koje nadmašuju kamate koje na depozite nude banke. Građani su na koncu upisali ukupno 970 milijuna eura vrijedne zapise i 1,34 milijardi eura vrijedne obveznice.
Naš analitički tim smatra da bi se interes za "narodne" ali i tzv. "zelene" obveznice mogao pojačati u 2024. godini. One države u regiji koje to još nisu napravile mogle bi razmotriti izdavanje održivih obveznica čiji uvjeti izdanja ovise o mjerljivim pokazateljima vezanim uz održivost ekonomije, smatraju analitičari Bloomberg Adrije.
Bloomberg, središnje banke, Eurostat, Bloomberg Adria Analytics
U ZB Investu ističu da je "što se tiče dužničkih vrijednosnica namijenjenih građanstvu" u Hrvatskoj, s obzirom na to kakav su interes izazvala, "realno" očekivati i nova izdanja u 2024. Tamo dodaju i da bi nove javne ponude dionica svakako "povećale ponudu i interes za ulaganje kako domaćih tako i stranih investitora, te tako dale dodatni impuls domaćem tržištu kapitala".
No ističu da je tako nešto u ovom trenutku nemoguće predvidjeti "iako postoji određeni broj kompanija koje su razmatrale izlazak na tržište i koje bi zasigurno pobudile veliki interes". Smatraju i da bi određenu živost mogla unijeti "spajanja i preuzimanja o kojima se špekulira, u slučaju da se takve transakcije na kraju i zaključe".
U Fimi napominju da bi ponudu dužničkih vrijednosnica, i to s dužim dospijećem, građanima u 2024. mogla "zanimljivom" učiniti i "superizborna godina". Smatraju da se nije "nerazumno" nadati inicijalnoj javnoj ponudi dionica državnog poduzeća ili privatizaciji nekog od njih koje "više nije od posebnog interesa za državu". No ističu da je "realnije (…) očekivati takve događaje nakon izbora".
Lana Slivar Dominić/Hina
Radić iz Eurizon Asset Managementa ističe da bi nova "narodna" izdanja u 2024. godini mogla uslijediti čisto zbog činjenice što iduće godine dospijevaju tri državne obveznice, od čega su dvije bile izdane na domaćem tržištu. "Za očekivati je da će Ministarstvo financija opet odlučiti ponuditi građanima pravo upisa prilikom refinanciranja" neke od tih obveznica, komentira Radić.
I u Agram brokerima napominju da je nakon nedavne "izuzetno uspješne provedbe" novih državnih zaduženja "zasigurno (…) moguće očekivati nova slična izdanja samo različitih ročnosti odnosno dospijeća". Takva izdanja "za kojima tržište vapi" svakako bi doprinijela realnijem prikazu krivulje prinosa državnog duga, napominju u Agramu. Takva je krivulja "pokazatelj razvijenosti obvezničkog tržišta" ističu, a važna je i kao referentna točka zaduženja za druge izdavače. Rastu interesa za dužničkim vrijednosnicama trebalo bi pridonijeti i očekivano podizanje kreditnog rejtinga države, dodaju u Agramu.
Igrači na domaćem tržištu kapitala svakako se nadaju aktivnoj trgovini u 2024. Očekivanja su, barem po pitanju cijena dionica, nešto ublažena u odnosu na prinose ostvarene u 2023. godini, no to ne znači da će nedostajati izbora. Uz to, vlada solidan optimizam oko širenja ponude posebno kad su u pitanju dužničke vrijednosnice.
Ministar financija Marko Primorac | Slavko Vukadin/Hina
Kako napominju u Agram brokerima, u 2024. se očekuje i završetak izrade "ključnog" dokumenta za daljnji razvoj tržišta kapitala Republike Hrvatske – Strategije razvoja hrvatskog tržišta kapitala. "Njome će biti definirane sve smjernice razvoja i budućeg kretanja cjelokupnog tržišta kapitala", dodaju i među najbitnijim kategorijama smjernica navedenog dokumenta ističu "nedavno spomenuto razmatranje odnosno nakanu ukidanja poreza na kapitalnu dobit". U Agramu drže da taj porez "neopravdano stavlja domaće tržište kapitala u neravnopravan odnos s drugim investicijskim klasama imovine dostupnim investitorima", prvenstveno nekretninama.
Svaki poticaj domaćem tržištu kapitala je itekako dobrodošao iako, kad se radi o Hrvatskoj, njenim strategijama, ambicijama i provedbi tih strategija, očekivanja je uvijek dobro držati prizemljenima. Ulagači na tržištima kapitala to ionako najbolje znaju.
