.webp){kind=icon}
Tržište kapitala u Bosni i Hercegovini (BiH) je veoma plitko, a jedan od uzroka toga je slaba finansijska pismenost stanovništva i potencijalnih ulagača. Nadu za uspon bude najavljena emisija narodnih obveznica u 2024. godini, planirane edukativne aktivnosti i rast depozita stanovništva u bankama, a čiji dio bi se mogao preliti na tržište kapitala.
Srđan Šuput, koji je prije 23 godine učestvovao u osnivanju Banjalučke berze, potvrđuje da je, nažalost, tržište kapitala u BiH ponekad vrlo plitko.
"Trebamo mnogo više da radimo na promociji tržišta kapitala, ali i tržište se mora mijenjati, uspava se, ništa se ne dešava i onda se postavlja pitanje interesa investitora. Jako dobra stvar je najavljena emisija nacionalnih obveznica u Republici Srpskoj i to podržavam gledajući iskustva Slovenije, Hrvatske i Sjeverne Makedonije, koje su emitovale takve obveznice", kazao je Šuput odgovarajući na pitanje Bloomberg Adrije o tome kakvo kretanje možemo očekivati na lokalnom tržištu kapitala.
Kao pozitivne korake u razvoju tržišta ocijenio je nedavnu emisiju ESG obveznica Naše banke, koja je završena uspješno.
Više:
Slijedi li ekspanzija? Više od 20 ulagača kupilo ESG obveznice u BiH
Prva emisija ESG obveznica u BiH završena uspješno, u posljednji mah
"Imamo i mikrokreditne organizacije koje često emituju obveznice koje 'planu' u jednom danu. To su zaista emisije koje nisu male, nijedna nije zakasnila, sve su vraćane i obnovljene i sa te strane vidimo da postoje investitori koji žele da ulažu", ističe Šuput.
Bloomberg Adria
Šuput, koji je direktor Agencije za bankarstvo RS, ističe i da dosta rade po pitanju unapređenja finansijske pismenosti te da i u narednoj godini nastavljaju taj projekat.
Pozitivna činjenica je i da 99 odsto depozita u bankama u RS čine domaći depoziti, a Šuput dodaje i da je "gro depozita po viđenju, koje građani mogu da dignu kad žele".
"Štednja građana je porasla za 10 mjeseci za više od 300 miliona, iako je bila inflacija. Svaki mjesec imamo rast štednje od perioda nakon krize sa Sber bankom, a dobar dio novca prošle godine je otišao u nekretnine i to je sada stalo. Štednja raste, a banke se ne trebaju bojati odliva u slučaju da građani odluče da kupe nacionalne obveznice, to nisu prevelike količine", naveo je Šuput.
Kajkut: Prinosi kod emisija državnih obveznica ostaće visoki
Izvršni direktor Društva za upravljanje investicionim fondovima (DUIF) Management Solutions Dragan Kajkut kaže da je zabrinjavajući rast troškova zaduživanja koji se desio u prethodnom periodu.
"Bojim se da će troškovi zaduživanja i traženi prinosi kod budućih emisija državnih obveznica da ostanu visoki čak i kad dođe do smanjenja referentnih kamatnih stopa u Evrozoni", navodi Kajkut.
"Ljudi će morati da shvate da sredstva mogu dati drugima na upravljanje"
Ekonomista Dejan Vuklišević je istakao da će u BiH biti potrebno vrijeme za poboljšanje znanja o ulaganju na tržištu kapitala.
"Ako pogledamo tržište SAD-a, gdje za 18. rođendan otprilike dobijete portfolio i nastavite da živite u maniru gdje skoro svaki građanin srednje i više klase investira na tržište kapitala, mislim da će kod nas trebati vrijeme da dođemo do toga. Trebaće vrijeme da ljudi shvate da drže određene količine novca, koji nije uposlen, na svojim računima", dodaje on.
Vuklišević, koji je i predsjednik Uprave Naše banke, istakao je da će ljudi morati da shvate da u nekom momentu sredstva koja posjeduju mogu dati na upravljanje drugim licima, kako bi ih uvećali, pa makar i u iznosu da nadoknade godišnji rast inflacije.
"Oko polovine štednih uloga u Našoj banci je u evrima, a polovina u konvertibilnim markama, imamo rast pretvaranja avista depozita u oročene depozite", istakao je Vuklišević.
Promet na berzama rastao u 2022.
Banjalučka berza (BLSE) u 2022. godini imala je promet od 679 miliona maraka, što je za 79 odsto više nego godinu ranije usljed povećanja trgovanja dužničkim instrumentima, obveznicama i trezorskim zapisima. To je bio ujedno i treći najveći promet od kada berza postoji.
Zaključno s 15. decembrom 2022, ukupan promet ostvaren na Sarajevskoj berzi (SASE) iznosio je 363.996.447 KM i za najmanje 13,45 odsto je veći u odnosu na 2021.
Više:
Promet Banjalučke berze veći za 79 odsto, najavljene novine
Rast prometa i tri indeksa na Sarajevskoj berzi u 2022. godini
Podatke o prometima na dvije berze u 2023. godini očekujemo u idućih mjesec dana.
SASE
Analitički tim Bloomberg Adrije u analizi regionalnih berzanskih indeksa utvrdio je da je u 2022. godini ljubljanski SBI TOP indeks skliznuo za 19 odsto. Nešto blaži pad imali su zagrebački Crobex i sjevernomakedonski MBI 10, kojima je vrijednost u 2022. pala između sedam i osam odsto. No, berzanski indeksi drugih regionalnih berzi su rasli: Belex 15 Beogradske berze je bio u plusu za tri odsto, indeks SASE Sarajevske berze ojačao je gotovo šest odsto, a banjalučki BIRS i više od 15 odsto. Analitičari su napomenuli kako bi "dionički indeksi u regiji trebali korelirati s globalnim trendovima", ali razlika u odnosu na njih, a time i njihov relativni uspjeh u 2022. proizlaze iz "slabije likvidnosti na lokalnim tržištima".
Glavni razlozi koje analitički tim Bloomberg Adrije navodi za nizak promet su "premala kapitalizacija da bi se privukli veći globalni investitori" i "tržišna percepcija potencijalnog povrata (u terminima vrijednosti i vremena) od investiranja u lokalne kompanije". Ti elementi, dodaju analitičari, znače da i dalje postoji "potencijal rasta lokalnih berzi kao dio šireg približavanja većim tržištima".
