.webp){kind=icon}
Europske akcije današnje trgovanje završile su stabilno nakon dva dana opadanja, ali su investitori i dalje zabrinuti rastom inflacije i usporavanjem europske i svjetske privrede.
Indeks Euro Stoxx 600, koji prati poslovanja 600 najvećih kompanija u 17 europskih zemalja, završio je današnje trgovanje padom od 0,02 posto, londonski berzanski indeks FTSE 100 pao je za 0,01 posto, njemački DAX ostvario je rast od 0,23 posto, francuski CAC 40 porastao je za 0,14 posto.
Na Euro Stoxx 600 najbolje su prošle maloprodajne akcije i akcije za ličnu njegu, dok su najgore prošle akcije rudarskih i tehnoloških kompanija.
Akcije na indeksu Euro Stoxx 600 zabilježile su najveći pad u prvoj polovini godine od 2008. godine. Europske akcije su u prvoj polovni godine pale za više od 16 posto, čak su manji pad imale u prvoj polovini pandemijske 2020. godine, kada su pale za oko 13 posto.
Bloomberg
Uprkos povećanja kamatnih stopa u Ujedinjenom Kraljevstvu, Švajcarskoj i Sjedinjenih Američkih Država inflacija ne jenjava na svjetskom nivou. Agencija za statistiku EU, Eurostat, je danas objavila podatke koji pokazuju da je inflacija u eurozoni oborila novi rekord, nadmašivši očekivanja. Još jednom podstaknute rastućim troškovima hrane i energije, potrošačke cijene su u junu skočile za 8,6 posto u odnosu na prethodnu godinu, sa 8,1 posto u maju. Ekonomisti koje je anketirao Bloomberg predviđali su rast inflacije od 8,5 posto.
Prema podacima Eurostata, inflacija u 19 zemalja eurozone dostigla je najvišu vrijednost od početka praćenja 1997. godine.
Ovakva situacija demotiviše investitore, a na njihovo negativno raspoloženje za ulaganjem pojačavaju pozivi za agresivno povećanje kamatnih stopa. Očekuje se da Europska centralna banka (ECB) nakon više od jedne decenije mirovanja povećati kamatne stope u julu i septembru.
ECB se suočila sa kritikama zbog toga što je dozvolila da inflacija skoči toliko daleko od ciljanih dva odsto, a njihove kolege iz Federalnih rezervi istovremeno povećavaju kamatnu stopu koja je dostigla 75 baznih poena. S druge strane, ECB za nevolje u Europi krivi nagli rast troškova energije nakon izolacije nastale napadom Rusije na Ukrajinu.
