Činjenica da smo prije nekoliko godina na Sarajevskoj berzi svjedočili milionskim sedmičnim prometima, a da se oni sada mjere u nekoliko desetina hiljada KM, jasno pokazuje da postoje strukturalni problemi koji nisu vezani za šira ekonomska dešavanja. Situacija nije puno bolja ni na Banjalučkoj berzi, te nijedna od ove dvije berze nije izborila status značajnog aktera na tržištu.
''Niski prometi trgovanja na SASE se najbolje potvrđuju usporedbom s drugim tržištima, pri čemu je omjer prometa trgovanja i free floata kompanija u SASE10 indeksu od 0,03 posto ove godine na nivou više od pet puta manjem nego na ostalim tržištima CESEE regije (poput Mađarske, Rumunjske, Poljske)'', kaže Mihael Blažeković, analitičar Bloomberg Adrije.
Podsjećamo, u prvih šest mjeseci ove godine na SASE je ostvaren promet od 167,5 miliona KM, što čini 25,04 posto od ukupnog prometa koji je ostvaren na bh. berzama.
Upravo ovakvi trendovi su bili povod za reakciju Udruženja dioničara, akcionara i udjeličara UDAU BH, koje je izrazilo bojazan da bi SASE mogla da se ugasi, zbog čega je zatražilo objašnjenje od Berze, iz koje su poručili da do gašenja neće doći, ali da su zabrinjavajući negativni trendovi na tržištu kapitala u Federaciji BiH.
Neatraktivnost kompanija
Blažeković ističe da neatraktivnost listanih kompanija za investitore na Sarajevskoj berzi proizlazi iz više razloga, te da mali broj kompanija koje isplaćuju dividendu ne ide u prilog razvoja tržišta.
''Pojedine kompanije koje se i odluče na isplatu dividendi ne isplaćuju ih izdašno – prosječni ponderisani dividendni prinos za kompanije u sastavu SASE10 indeksa od 1,5 posto u 2023. je znatno manji nego u ostalim državama Adria regije. Primjerice, kompanije u sastavu slovenskog SBITop indeksa investitorima donose četiri puta veći dividendni prinos, što ide u prilog višoj atraktivnosti tog tržišta, iako su i tamo niži volumeni trgovanja nego primjerice u Poljskoj, Mađarskoj ili Rumuniji'', pojašnjava Blažeković.
Dodaje da još jedan od razloga niže atraktivnosti trgovanja na Sarajevskoj berzi jeste i relativna precijenjenost tržišta.
''Naime, prosječni odnos cijene dionice i zarade kompanija u sastavu SASE10 indeksa je na nivou od 20 puta, što je znatno više od istih pokazatelja u široj regiji, primjerice u Rumuniji, Bugarskoj, Poljskoj i Mađarskoj, gdje su odnosi cijena dionica i zarada kompanija mahom i pet puta manji od onoga u SASE10 indeksu'', dodaje Blažeković.
Admir Čavalić, predsjednik Odbora za ekonomsku i finansijsku politiku Federalnog parlamenta, smatra da SASE neće prestati raditi, ali se svakako na bazi datih prometa postavlja pitanje budućnosti rada.
''Potrebno je raditi na razvoju tržišta i revidirati postojeće regulatorne okvire. Tu se prije svega misli na rad Komisije za vrijednosne papire FBiH'', kaže Čavalić za Bloomberg Adriju.
Potrebno je raditi na razvoju tržišta i revidirati postojeće regulatorne okvire, kaže Čavalić/Fena
Dodaje da je najveća odgovornost trenutno na Vladi FBiH i Federalnom parlamentu.
''Ključno pitanje je kako potaknuti investitore i učiniti berzu dinamičnom. Ono što je paradoksalno jeste da banjalučka berza nerijetko vodi po pitanju prometa, dok s druge strane znamo da je entitet RS, ekonomski posmatrano, dosta manje razvijen od FBiH. To potvrđuje činjenicu da je riječ o strukturnom problemu'', pojašnjava Čavalić.
Ekonomista Igor Gavran za Bloomberg Adriju kaže da je svaki dan na berzi bez ijedne transakcije povod za zabrinutost i pitanje ima li uopšte smisla njihov rad. Ističe da berze u BiH kako Sarajevska tako ni Banjalučka nikad nisu izborile status bitnih i aktivnih aktera na tržištu i promet koji se putem njih obavlja je redovno potpuno beznačajan, čak ga nekim danima nema nikako.
Besmisleno imati dvije berze
''Prije svega je besmisleno na ovako malom tržištu kao što je BiH imati više od jedne berze. Ali čak i ako gledamo ulogu i transakcije obje berze koje sada imamo zajedno, opet su rezultati minimalni i čini mi se da imamo berze samo kao ispunjavanje uslova za postojanje formalnog tržišta, a ne zato jer su neophodne, aktivne i funkcionalne'', kaže Gavran.
Dodaje da veliki broj atraktivnih poslovnih subjekata uopšte ne kotira na berzi, već je naprotiv određeni broj takvih kompanija transformiran iz d.d. u d.o.o., i ''umjesto da se berzanska kotacija koristi kao prednost, čini se da se izbjegava''.
''Tako da ne vidim trenutno stanje kao neku posebnu krizu, već jednostavno godinama berze nemaju svoju očekivanu ulogu i njihov formalni opstanak u kapacitetu kakav danas imaju ne pravi veliku suštinsku razliku u odnosu na gašenje'', kaže Gavran i dodaje da nije dovoljno da se berze ne ugase kako bismo smatrali da je problem riješen, već trebaju biti dinamične, aktivne i obavljati mnogo veći promet u kontinuitetu da bi bile relevantne.
.webp){kind=icon}
