Blagi oporavak na burzama u petak nije bio dovoljan da bi američki dionički indeksi izbjegli najviši tjedni pad u više od dvije godine. Negativan trend posljedica je straha investitora od postroživanja monetarne politike zbog borbe središnjih banaka s visokom inflacijom.
Povisivanje kamatnih stopa kako bi se suzbio rast cijena za posljedicu obično ima usporavanje gospodarstva zbog čega su snižena očekivanja za profite kompanija. Sva tri glavna američka burzovna indeksa tako su proteklog tjedna zabilježili i treći uzastopni tjedni pad. Za S&P 500 indeks to je bio i najviši pad još od ožujka 2020.
Dow Jones je u petak skliznuo 0,1 posto, na 29 888 bodova, a ukupni tjedni pad time je dosegnuo 4,8 posto. Tehnološki Nasdaq je zabilježio jednaki tjedni postotni rezultat usprkos tome što je u petak čak i ostvario rast od 1,4 posto. Zaključna vrijednost mu je iznosila 10 798 bodova.
S&P 500 je prošao najgore. Blagi rast od 0,2 posto u petak nije bio dovoljan da se bitnije ispravi negativan trend iz ranijih dana. Na tjednoj razini taj je indeks izgubio 5,8 posto vrijednosti i kraj trgovanja u petak dočekao je s 3675 bodova.
Tužna godina
Od početka godine taj je indeks ukupno oslabio za gotovo 23 posto. Dow Jones je oslabio za blizu 18 posto, dok je Nasdaq izgubio više od 30 posto vrijednosti.
Predsjednik Saveznih rezervi Jerome Powell u petak je ponovo naglasio da je vraćanje inflacije na ciljanu vrijednost od 2 posto glavni zadatak američke središnje banke.
Ekonomski podaci objavljeni istog dana pokazuju da je proizvodnja u američkim kompanijama neočekivano pala što je još jedan dodatni znak usporavanja ekonomske aktivnosti.
Među pojedinim sektorima posljednjeg dana trgovanja proteklog tjedna najbolje su prošli sektori komunikacija i osobne potrošnje u kojima su dionice porasle za više od 1,2 posto. S druge strane, za čak 5,6 posto su pale vrijednosti dionica energetskog sektora i to zbog straha da bi usporavanje globalne ekonomije moglo srezati potražnju za sirovom naftom.
Tjedne rezultate slične američkima imale su i europske burze. Najveći relativni pad imao je pariški CAC 40 indeks koji je izgubio blizu 5 posto svoje vrijednosti. U Francuskoj su se u nedjelju održavali izbori koji odlučuju o sastavu parlamenta, a čini se da bi koalicija predsjednika Emmanuela Macrona mogla izgubiti svoju većinu zbog čega će buduće upravljanje reformama i državom biti otežano. Frankfurtski DAX indeks skliznuo je za 4,6 posto, dok je londonski FTSE kraj tjedna dočekao na 4,1 posto nižoj vrijednosti u odnosu na protekli petak.
Među najpoznatijim svjetskim burzovnim indeksima najveći pad je proteklog tjedna ipak imao tokijski Nikkei koji je kraj trgovanja dočekao na razini od 25 963 bodova, 6,7 posto niže nego tjedan dana ranije. Honkonški Hang Seng oslabio je za 3,4 posto, a šangajski SSE se čak uspio i blago oporaviti te mu je zaključna vrijednost u petak bila jedan posto viša nego sedam dana ranije.
.webp){kind=icon}
