Rekordna američka inflacija stvorila je dodatni strah od zaoštravanja monetarne politike Saveznih rezervi prouzročivši time nastavak rasprodaje dionica, u ponedjeljak i na azijskim tržištima, uz skok obvezničkih prinosa. Japanski jen je dosegnuo najnižu vrijednost u proteklih 24 godina.
Dionice su u ponedjeljak u prosjeku na azijskim burzama izgubile 2,7 posto vrijednosti. Tehnološke dionice izlistane na burzi u Hong Kongu skliznule su za gotovo 4 posto, što je spustilo i tamošnji Hang Seng indeks, a visoki gubici zabilježeni su i u Japanu.
Terminski ugovori za američke dionice također su bili u padu. Oni za indeks Nasdaq 100 su potonuli 2 posto, a ugovori za S&P 500 su skliznuli 1,5 posto, što znači da se može očekivati da će taj sveobuhvatni indeks biti blizu 20-postotnog gubitka u odnosu na njegovu najvišu ovogodišnju vrijednost, dosegnutu još u siječnju. Svi ovi pomaci slijede nakon snažnih gubitaka na Wall Streetu krajem prošlog tjedna što je sveukupno rezultiralo u najgorem tjednu za globalne dionice još od listopada 2020.
Bloomberg
Tečaj japanske valute skliznuo je na 135,19 jena za dolar, što mu je najniža razina još od 1998. godine. Japanska labava monetarna politika sve je više u suprotnosti s drugim razvijenim tržištima gdje se one stežu kroz rast referentnih kamatnih stopa. Prinos na japanske desetgodišnje državne obveznice porastao je iznad 0,25 posto čime je premašena gornja granica okvirnog raspona monetarne politike japanske središnje banke.
Obveznički prinosi
Prinosi na državne obveznice porasli su kroz cijelo razdoblje dospijeća, s time da su najviše porasla kraća dospijeća. Prinos na dvogodišnje obveznice skočio je za 10 baznih bodova na najvišu razinu još od kraja 2007. Prinosi na američke tridesetogodišnje državne obveznice su niži od onih na petogodišnje što upućuje na strahove da bi oštro podizanje kamatnih stopa od strane Saveznih rezervi moglo prouzročiti tvrdo slijetanje za ekonomiju. Prinosi na novozelandske desetogodišnje obveznice su po prvi puta od 2014. premašili 4 posto prateći tako trend na tržištu.
Američki dolar je ojačao radi potrage investitora za sigurnom lukom uslijed otrovne mješavine rastućih troškova i sporijeg ekonomskog rasta. Valute osjetljive na rizik, poput australskog dolara, su oslabile. Sirova nafta, jedna od sirovina koja potiče rast cijena, se povukla na razinu od 118 dolara za barel.
Tržišta se također pokušavaju nositi s širenjem covida-19 u Kini. U Šangaju i Pekingu nastavljena su masovna testiranja. Strahuje se da će kineska politika nultog covida dovesti do strogih mjera ograničavanja kretanja što će štetiti kineskoj ekonomiji i dodatno poremetiti globalne dobavljačke lance. Oni su već ionako poremećeni i zbog rata u Ukrajini.
"U jednom trenutku financijski uvjeti će biti dovoljno strogi i/ili će rast dovoljno usporiti da će Fed moći prestati s podizanjem stopa", naveo je Zach Pandl, analitičar investicijske banke Goldman Sachs u svojoj poruci investitorima. "No čini se da smo još uvijek daleko od te točke, što za sad sugerira rizike za prinose obveznica, daljnji pritisak na rizičnu imovinu, i vjerojatno jaki američki dolar".
Američki indeks potrošačkih cijena je u svibnju skočio na godišnju razinu od 8,6 posto – što je novi rekord za razdoblje od posljednjih 40 godina – uz opći rast svih cjenovnih kategorija, što je dodalo nove probleme za globalnu inflaciju. Mnogi investitori očekuju podizanje kamatnih stopa Feda za po pola postotka ovog tjedna i ponovo u srpnju i rujnu. Iz banaka Barclays i Jefferies navode da je na ovotjednom sastanku moguć čak i još veći skok od 0,75 postotka.
Nemirno more
Volatilnost u obveznicama "ne može biti ništa što bi bilo koja središnja banka odobravala", kazala je za Bloomberg televiziju Sonal Desai, glavna direktorica za investicije u fiksne prinose financijske tvrtke Franklin Templeton. "Ovo čega smo se već nagledali ćemo gledati ponovo. Neće se raditi o glatkom, postupnom postroživanju uvjeta. Fed mora činiti više."
Pad jena u odnosu na dolar odraz je oštre razlike u politikama između američkih Saveznih rezervi i Banke Japana. Glavni tajnik japanskog kabineta Hirokazu Matsuno ponovio je "zabrinutost" oko nedavnog naglog pada jena i kazao da bi se tečajevi stranih valuta trebali kretati stabilnije i u skladu s ekonomskim fundamentima.
No, japanska valuta ponovo će se naći "pod obnovljenim pritiskom na rasprodaju" ako Banka Japana ne promijeni svoju blagu politiku, kazao je za Bloomberg televiziju u ponedjeljak Rob Carnell, glavni ekonomist i šef istraživanja za azijsko-pacifičko tržište u singapurskom uredu banke ING Groep. "Mislim da se s njima radi samo o pitanju kada, a ne hoće li i na koji način nijansirati kontrolu nad krivuljom prinosa".
Pesimizam je bio očit tijekom vikenda i u padu kriptovaluta zbog čega je vrijednost Bitcoina pala ispod razine od 25 000 dolara, na najnižu razinu u posljednjih 18 mjeseci.
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...