.webp){kind=icon}
Gdje uložiti novac u ovom trenutku? Da li je bolje ulagati u akcije, obveznice ili nekretnine? Gdje je veći prinos, šta je najsigurnije, a šta najrizičnije ulaganje, samo su neka od pitanja na koja smo zatražili odgovor stručnjaka i redovnih učesnika na finansijskim tržištima. Pod pretpostavkom da imate 10.000 evra koje želite uložiti, donosimo vam prijedloge više različitih portfelja.
Kecman: Na koliko vam ne trebaju pare, osim za ne daj Bože?
Branko Kecman, direktor brokersko-dilerskog društva Advantis broker, kaže da je, prije odluke gdje uložiti sredstva, neophodno identifikovati sklonost ulagača riziku, kao i vremenski horizont ulaganja, odnosno na koliko mu "ne trebaju pare, osim za ne daj Bože".
"Ako je investitor konzervativan, predlažem formiranje obvezničkog portfelja koji čine korporativne i obveznice Republike Srpske. Ako je klijent ipak malo više spreman na rizik, predlažem kreiranje mješovitog portfelja gdje će obveznice činiti između 50 i 60 odsto portfelja, dok bi između 40 i 50 odsto bilo uloženo u akcije koje nose stabilnu dividendu", ističe Kecman. Za one koji žele viši prinos, a spremni su da prihvate i viši rizik, u Advantis brokeru predlažu čisti akcijski portfelj.
Pored navedenog, ako želite da ulažete na stranim berzama, za one koji su konzervativniji predlažu veće učešće (50 odsto portfelja) indeksnih ETF-ova kao što je Vanguard ETF na S&P 500 (VOO), 20 odsto u Berkshire Hathway (BRK-B) te do 30 odsto u akcije kompanija koje imaju tzv. `economic moat`, kao što su Apple (AAPL), Pepsi (PEP), Microsoft (MSFT), Hershey (HSY).
"Za one agresivnije predlažem smanjeno učešće ETF-ova (do 20 odsto), a uključenje nekoliko `growth kompanija` zavisno od sektora koje ulagači preferiraju (do 30 odsto), uz zadržavanje `economic moat` kompanija (do 50 odsto portfelja)", navodi Kecman.
Ako ne želite da se izložite valutnom riziku ulaganjem na američkim berzama, iz brokerske kuće Advantis predlažu ulaganje u bankarski sektor u kontinentalnoj Evropi.
Garača: Definišite koja je to mjera rizika koju možete da podnesete
Direktorica Monet brokera Dragana Garača poručuje da prilikom investiranja treba odrediti investicioni cilj, period ulaganja i toleranciju prema riziku.
"Prvi korak bio bi da definišete svoj investicioni cilj, odnosno da li želite da imate dodatna sredstva u trećem dobu, štedite li za školovanje djece ili novi stan ili jednostavno imate višak sredstava koja želite da uvećate", kaže Garača. Period ulaganja je bitan, dodaje, jer od njega zavisi koji oblik ulaganja je prikladan za svakog investitora pojedinačno.
"Ako želite da imate dodatna sredstva nakon odlaska u penziju, a do penzionisanja imate još 20 godina, imate dosta vremena u kojem bi uložena sredstva mogla da se uvećaju, pa je logično da se odlučite za rizičnije oblike ulaganja. S druge strane, ako ste blizu odlaska u penziju, primjereno je da birate manje rizične oblike i kombinacije ulaganja", naglašava Garača.
Što se tiče utvrđivanja sklonosti ulagača ka riziku, ističe da je neophodno da se zna koja je to mjera rizika koju može da podnese, a da pritom "mirno spava". Imajući u vidu navedene ključne činjenice, Garača predlaže tri tipa ulaganja, odnosno tri vrste portfelja.
"Ako govorimo o kratkom roku, 10.000 evra bih uložila u američke trezorske zapise i depozite, a jedan manji dio bih čak iskoristila za tzv. `shorting` nekog od evropskih indeksa, npr. DAX 30. Ako govorimo o procentima: 50 odsto US T-bills, 30 odsto depoziti i 20 odsto short DAX 30. Ovo bih obrazložila time što su prinosi na američke šestomjesečne trezorske zapise trenutno oko 4,7 odsto, a u narednom periodu ne očekujem daljnje slabljenje dolara u odnosu na evro kakvo smo imali u prethodna dva mjeseca. Sa druge strane, mislim da je izgledno da se u narednim mjesecima desi korekcija indeksa DAX 30, pa bih se kladila na njegov pad", ističe Garača.
Ako govorimo o ulaganjima na duži rok, predlaže dva tipa portfelja, a u zavisnosti od tolerancije ulagača prema riziku. Iako ulaganje u akcije spada u rizičnija ulaganja, istorijski podaci pokazuju da u dužem roku akcije imaju trend rasta, tako da preporučuje da u oba portfelja najveći dio sredstava bude uložen u akcije.
"Konzervativniji portfelj bih sastavila u omjeru 60 odsto akcije i 40 odsto obveznice, dok za ulagače koji imaju veću toleranciju prema riziku predlažem da najmanje 80 odsto portfelja bude uloženo u akcije, a ostatak u obveznice", naglašava Garača.
Iako u kraćem roku očekuje korekciju na tržištima akcija, misli da će naredni mjeseci da budu dobar period za formiranje dugoročnih portfelja. Preporučuje ulaganje u akcije kompanija koje imaju stabilno poslovanje i dobar dividendni prinos, a imajući u vidu visoke stope inflacije, preporučljivo je ulaganje u akcije kompanija koje zahvaljujući svojoj tržišnoj poziciji mogu da prebace inflatorne pritiske na krajnje potrošače.
"To bi recimo bile velike kompanije u sektoru proizvoda široke potrošnje ili farmaceutske kompanije, a takođe rast kamatnih stopa će da pogoduje bankarskom sektoru. Nakon značajnog pada cijena u prethodnih godinu dana, akcije kompanija u tehnološkom sektoru postale su primamljive za ulaganje. Investicioni fondovi koji ulažu pretežno u akcije mogu da budu dobar izbor, s obzirom na to da najčešće nude stepen diverzifikacije koji mali investitori sami teško mogu da postignu", poručuje ona.
Nakon višegodišnjeg perioda u kojem su državne obveznice imale jako niske ili čak i negativne prinose, sada obveznice konačno nude pristojne prinose i dio portfelja treba da bude uložen u obveznice.
Depositphotos
Grujić: Nekretnine su poželjna investicija iz više razloga
Miloš Grujić, direktor Društva za upravljanje Penzijskim rezervnim fondom (PREF) RS, ističe da se u regiji kupovina nekretnina nameće kao investicija iz više razloga, a osnovni razlog su niska finansijska pismenost stanovništva te mala i nedovoljno razvijena finansijska tržišta.
"Ulaganje u nekretnine je kompenzacija za nerazvijene berze. Osim toga, kupovinom nekretnine ljudi stiču utisak da su dugoročno odgovorili na pitanje egzistencije. Često se ističe da se ulaganje u nekretnine ne isplati, ali cijene stanova i kuća iznenade svake godine. Mnoga istraživanja pokazuju da Balkanci i dalje preferiraju nekretnine, više nego hartije od vrijednosti", kaže Grujić.
S druge strane, dodaje, građani razvijenijih zemalja više ulažu u finansijske instrumente, a u tim zemljama očigledna je i veća pokretljivost zaposlenih, što nije slučaj u Adria regiji.
"Istina je da kupovina nekretnine omogućava, u najboljem slučaju, povrat od šest odsto godišnje. Osim toga, nekretnine su generalno jedna od najmanje likvidnih imovina. Prodaja nekretnine može potrajati mjesecima zavisno od trenutne situacije na tržištu. Brza prodaja najčešće znači znatno nižu prodajnu cijenu", ističe Grujić.
Dalje ističe da se često zanemaruju rizici ulaganja u nekretnine. "Kupci nekretnina zavise od izbora lokacije, naselja, sprata i komšiluka, a dobra lokacija može brzo izgubiti prednosti. Kada se ispod vašeg prozora pojavi novo gradilište, tada ćete teže pronaći potencijalnog kupca ili podstanara", dodaje Grujić.
Za iznos od 10.000 evra, ističe, može da se kupi manje parking mjesto ili garaža.
"Pretpostavimo, optimistično, da možete da iznajmite tu nekretninu za 50 evra i da sve troškove održavanja snosi podstanar. Pretpostavimo da najamnine rastu svake godine zbog inflacije po dva odsto godišnje te da je dugoročni godišnji rast cijena nekretnina na nivou od 3,5 odsto i da nakon 30 godina prodate nekretninu. Pod ovim pretpostavkama, za 30 godina prihod od prodaje i od renti će biti 59.042 evra. S druge strane, ulaganje u ETF, po prosječnoj stopi od 7,5 odsto godišnje, za 30 godina daje 87.549 evra. Orijentacije radi, prosječan tridesetogodišnji prinos na američke akcije premašuje devet odsto", ističe Grujić.
"Ulagačima koji raspolažu iznosom od 10.000 evra bih predložio ulaganje u akcije kompanija koje stabilno posluju. Alternativa je kupovina udjela fondova koji ulažu u ove akcije. Ključ dugoročnog ulaganja je sačuvati vremensku vrijednost novca, odnosno imati alternativu štednji u banci. Kada je riječ o investiranju pomenute sume, ključni pojmovi su diverzifikacija, strpljenje i duguročnost", ističe Grujić.
Investiciju u indeksne fondove, dodaje, možete jednostavno unovčiti u roku od nekoliko dana, ali ulagače koji ulažu na dugi rok ne treba da iznenade ciklični padovi na tržištu.
"Naprimjer, u situaciji velike neizvjesnosti i volatilnosti, kao što je slučaj tokom ove godine, žurba pri prodaji udjela u fondovima i akcija će donijeti gubitke. Štaviše, to može biti prilika da poprave nabavne cijene određenih instrumenata", naglašava Grujić.
Diverzifikacija
Uvijek je pravo vrijeme za pravljenje ili popravljanje ličnog portfelja. Poželjno je da diverzifikacija bude zaista raspršivanje ulaganja u različite instrumente. Istini za volju, nakon ulaganja u 20 instrumenata i ona gubi smisao. Stručnjaci kažu da ozbiljni ulagači, koji znaju šta rade, ne trebaju diverzifikaciju.
Depostiphotos
Ipak, za amatere Grujić predlaže diverzifikaciju jer se često prepuste emotivnom ulaganju, pa previše novca ulože u akcije kompanija koje su blizu bankrota.
"Iznos od 10.000 evra je relativno mali za finansijska tržišta. S ovim iznosom možete da se ponašate kao konzervativan penzijski fond. Možete preko pametnog telefona kupovati različite finansijske instrumente: ETF-ove, akcije prvoklasnih kompanija i obveznice. Neka novac i najbolji stručnjaci koji rade u prvoklasnim kompanijama rade za vas - kupite akcije koje ulaze u indekse. Na kraju, i Warren Buffett preporučuje početnicima da kao dugoročnu investiciju posmatraju indeksne fondove", poručuje Grujić.
Primjera radi, dividendni prinos akcija najpoznatijeg indeksa Dow Jones u 2022. su između tri i šest odsto.
Staro berzansko pravilo, poručuje Grujić, je "ne nosite sva jaja u jednoj korpi", a aktuelna geopolitička i makroekonomska situacija naglašava da je ova poslovica univerzalno pravilo.
---izvršena korekcija u prezimenu Dragane Garača
