Prošla sedmica završena je velikom rasprodajom na finansijskim tržištima. Talas pada predvodile su akcije proizvođača poluprovodnika, čime se grupa kompanija koja je ove godine bila glavni pokretač rasta berzi približila medvjeđem tržištu. Slično raspoloženje zahvatilo je i istočnu Aziju, gdje su indeksi Kospi – ove godine jedan od najuspješnijih berzanskih indeksa na svijetu – i Nikkei 225 također zabilježili pad. Kospi je na sedmičnom nivou oslabio za oko 10 posto, dok je Nikkei 225 pao za približno šest posto. Tehnološki Nasdaq izgubio je oko dva posto, a indeks S&P 500 jedan posto.
Negativno raspoloženje na tržištima rezultat je kombinacije više faktora. Rat u Iranu nastavljen je uprkos memorandumu o saglasnosti iz juna, uz sukobe američkih i iranskih snaga i napade na tankere. Istovremeno, investitori sve teže pronalaze opravdanje za ogromna ulaganja u vještačku inteligenciju, dok je u Kini predstavljen napredni model vještačke inteligencije startupa Moonshot, koji može parirati najmoćnijim modelima kompanija OpenAI i Anthropic. Mnogi u tome vide paralelu s prošlogodišnjim "DeepSeek trenutkom".
Predstavljanje modela Kimi K3 samo je u petak oborilo Filadelfijski indeks proizvođača poluprovodnika za 1,6 posto, čime je njegov pad u odnosu na rekord iz juna dostigao 20 posto, što odgovara definiciji medvjeđeg tržišta. Zabrinutost zbog potrošnje na vještačku inteligenciju dodatno je porasla u četvrtak nakon objave poslovnih rezultata kompanije TSMC. Tajvanski proizvođač čipova nadmašio je očekivanja tržišta i prijavio dobit od 22 milijarde dolara.
Rasprodaja akcija kompanija koje posluju u oblasti fizičke vještačke inteligencije vratila je Apple na poziciju najvrednije kompanije na svijetu prema tržišnoj kapitalizaciji. Tu titulu preuzeo je od Nvidije, koja je prvo mjesto držala još od maja 2025. godine. Tržišna vrijednost proizvođača iPhone uređaja, kojem pogoduje šira rotacija kapitala u tehnološkom sektoru, sada iznosi 4,9 biliona dolara.
"Uprkos tome što su dobici kompanija i dalje snažni, a potražnja ostaje stabilna, nedavna realizacija profita pokazuje da se dio učesnika na tržištu pita koliko dugo može trajati sadašnji tempo rasta", rekao je za Bloomberg David Morrison iz kompanije Trade Nation.
"Ključno pitanje sada je hoće li ovo biti još jedna prilika za kupovinu nakon pada cijena akcija ili će se rasprodaja dodatno ubrzati kada svi istovremeno krenu ka izlazu", dodao je Morrison.
Rasprodaja nije pogodila samo američka i istočnoazijska tržišta. Pad je zabilježio i bitcoin, koji je u petak izgubio dva posto vrijednosti. Početkom vikenda najstarija kriptovaluta trgovala se po cijeni od oko 64.000 dolara po tokenu.
XBTUSD:CUR
XBT-USD Cross Rate
64.104,6 USD
+28,06 +0,04%
vrijednost na početku trgovanja
64.076,54
posljednja zaključna vrijednost
64.076,54
promjena od početka godine
-26,8609%
dnevni raspon
63.840,91 - 64.190,96
raspon u 52 nedjelje
57.742,12 - 111.192,01
Zlato je u petak ostalo ispod granice od četiri hiljade dolara za uncu, dok je tokom prethodne sedmice izgubilo više od tri posto vrijednosti. Rast cijena nafte, podstaknut zaoštravanjem tenzija između SAD-a i Irana, pojačao je zabrinutost zbog inflacije i učvrstio očekivanja da će američke Federalne rezerve zadržati visoke kamatne stope. U međuvremenu, ekonomisti procjenjuju da će Evropska centralna banka ove sedmice ponovo procijeniti inflaciona kretanja prije nego što u septembru provede posljednje povećanje referentne kamatne stope.
GOLDS:COM
Gold Spot $/Oz
4.017,39 XAU
+40,89 +1,03%
vrijednost na početku trgovanja
0
posljednja zaključna vrijednost
3.976,5
promjena od početka godine
-6,9913%
dnevni raspon
0,00 - 0,00
raspon u 52 nedjelje
3.268,18 - 5.595,47
Cijena nafte Brent nastavila je rast u petak i premašila 87 dolara po barelu, dostigavši najviši nivo u posljednjih mjesec dana. Istovremeno su se pojavili izvještaji da je Iran izveo napade na američke ciljeve širom Bliskog istoka. Tokom prethodne sedmice cijena nafte porasla je za više od 14 posto. Zbog toga se sve češće postavlja pitanje jesu li akcije naftnih kompanija dobra investicija u periodu izrazite nestabilnosti na energetskim tržištima, posebno ako sukob na Bliskom istoku potraje duže nego što se prvobitno očekivalo.
Među ostalim značajnim događajima na tržištu izdvojio se veliki pad akcija kompanije IBM, koje su na sedmičnom nivou izgubile čak 26 posto nakon što su objavljeni poslovni rezultati slabiji od očekivanja. Netflix je samo u petak pao za 7,3 posto, pošto je kompanija najavila drugo uzastopno tromjesečje usporavanja rasta prihoda. Akcije Coca-Cole oslabile su četiri posto nakon što je proizvođač pića saopćio da je privremeno obustavio proizvodnju mliječnih proizvoda brenda Fairlife u SAD-u. Poslovne rezultate objavile su i velike banke s Wall Streeta, koje su iza sebe imale rekordno tromjesečje.
Loša sedmica bila je i za SpaceX Elona Muska, čije su akcije u petak naglo pojeftinile. Time je svemirska kompanija krenula putem koji bi mogao izbrisati više od jednog biliona dolara njene tržišne vrijednosti u odnosu na rekordni nivo. Akcije su pale za 5,9 posto, pa je tržišna kapitalizacija kompanije procijenjena na 1,63 biliona dolara.
Evropska tržišta prošla su nešto bolje. Indeks Stoxx Europe 600 na sedmičnom nivou porastao je 0,39 posto. Ipak, izgledi se pogoršavaju jer ponovni sukobi u Persijskom zaljevu i Hormuškom moreuzu podižu cijenu nafte. Negativne prognoze za tržišta do kraja godine ponovo jačaju, što posebno zabrinjava evropske investitore, budući da je evropska privreda znatno zavisnija od kretanja cijena nafte nego privreda SAD-a, koja raspolaže velikim energetskim rezervama.
Očekuje se da će evropske kompanije zabilježiti najbrži rast dobiti u posljednje tri godine, uz snažan doprinos naftnih kompanija, banaka i kompanija iz sektora vještačke inteligencije. Oporavak dobiti mogao bi dodatno podstaknuti rast akcija, dok je indeks MSCI Europe u prethodnom tromjesečju već ojačao više od 11 posto, što je njegov najbolji rezultat od prvog tromjesečja 2023. godine.
"Rat u Iranu prije svega predstavlja rizik od veće nestabilnosti, ali ne nužno i razlog za promjenu osnovnog investicionog narativa", ocijenio je Matej Mazi. "Zaoštravanje situacije po pravilu znači višu cijenu nafte, veću neizvjesnost u vezi s inflacijom, više prinose na obveznice i manju spremnost investitora da preuzimaju rizik. Međutim, ako energetski šok ne postane trajan, riječ je prije svega o kratkoročnoj geopolitičkoj premiji, a ne o potpunom preokretu trenda", rekao je upravnik imovine u NLB Skladovima.
Baš kao i u SAD-u, i u Evropi je sezona objave poslovnih rezultata za drugo tromjesečje stigla do polovine. Ubrzanje rasta profita kompanija i uvjerenje da berzanski rast može izdržati i najnovije geopolitičke tenzije dodatno su povećali optimizam stratega kada je riječ o evropskim akcijama, pokazuje Bloombergovo istraživanje.
Najoptimističniji je u julskoj anketi bio UBS, koji nakon povećanja ciljne vrijednosti za referentni indeks Stoxx 600 očekuje da će on do kraja godine porasti još osam posto. Svoje prognoze podigli su i Bank of America, Deutsche Bank i Kepler. U prosjeku, 18 stratega obuhvaćenih Bloombergovom anketom očekuje da će indeks Stoxx 600 završiti 2026. godinu na nivou od 647 poena.
Šta pratimo ove sedmice?
Ponedjeljak, 20. jul
Zbog praznika berze u Japanu neće raditi. Poslovne rezultate objavit će Ryanair. Republički zavod za statistiku objavit će podatke o cijenama poljoprivrednih proizvoda na malo. Očekuje se i da će Andy Burnham postati novi premijer Ujedinjenog Kraljevstva.
Utorak, 21. jul
U Ujedinjenom Kraljevstvu bit će objavljeni podaci o nezaposlenosti. Institut ZEW predstavit će istraživanje o ekonomskom raspoloženju. Poslovne rezultate objavit će Novartis i Northrop Grumman. Republički zavod za statistiku objavit će indekse proizvođačkih cijena industrijskih proizvoda.
Srijeda, 22. jul
Japan će objaviti podatke o trgovinskom bilansu, dok će Ujedinjeno Kraljevstvo predstaviti nove podatke o inflaciji. Poslovne rezultate objavit će Amazon, Tesla i Philip Morris. Republički zavod za statistiku objavit će podatke o zaradama zaposlenih u pravnim osobama. U SAD-u će biti održano saslušanje predsjednika Venezuele Nicolása Madura.
Četvrtak, 23. jul
Evropska centralna banka odlučivat će o kamatnim stopama. U SAD-u će biti objavljeni podaci o novim zahtjevima za naknadu za nezaposlene. Poslovne rezultate predstavit će Intel, SAP, BNP Paribas, Roche, Nestlé i RTX.
Petak, 24. jul
Japan će objaviti podatke o inflaciji, dok će u evropskim zemljama i SAD-u biti objavljeni preliminarni PMI indeksi proizvodnog sektora. O kamatnim stopama odlučivat će i Centralna banka Rusije. Poslovne rezultate objavit će Exxon Mobil, Verizon i Volkswagen.