Danas bi vam se moglo oprostiti ako biste dionice uglednog tehnološkog diva International Business Machines Corp. (IBM) zamijenili za neku bezvrijednu, špekulativnu dionicu (tzv. penny stock). Pogledajte samo ovo:
Godina je jedva prešla polovicu, a već smo svjedočili naslovima koji najavljuju IBM-ov najveći jednodnevni pad od 2000. godine u veljači, najveći jednodnevni skok od 1968. godine u svibnju, novu rekordno visoku razinu u lipnju te, baš u utorak, najveći jednodnevni pad od 1968. godine.
Ako vam tržište dionica danas uvelike nalikuje na jedan golemi kasino koji se potpuno odvojio od stvari kao što su prihodi, dobit i osnovni ekonomski zakoni, niste jedini. Razumno investiranje zamijenilo je otvoreno kockanje. Čini se da su regulatori više zainteresirani za pronalaženje novih načina kako bi javnosti omogućili klađenje na dionice nego za zaštitu integriteta samog utjelovljenja kapitalizma.
Danas postoji više fondova kojima se trguje na burzi (ETF) nego pojedinačnih dionica. Sve veći broj njih koristi izdašnu financijsku polugu kako bi pojačao potencijalne dobitke (što funkcionira odlično dok tržište raste, ali može dovesti do potpunog kraha kada ono pada). Jedan se domišljati financijski inženjer čak prijavio Komisiji za vrijednosne papire i burzu (SEC) s prijedlogom za prvi ETF koji "nastoji osigurati rast kapitala kroz izloženost portfelju izvedenica poznatih kao 'ugovori o događajima' (event contracts) u nizu različitih sportskih događaja". Tako je – to bi vam omogućilo da se kladite na sportske događaje kupnjom udjela u ETF-u na dioničkoj burzi.
ETF-ovi izgledaju bezazleno u usporedbi s još egzotičnijim alternativama koje se posljednjih godina nude kockarima – oprostite, mislio sam reći "investitorima". To uključuje instrumente pod nazivom "opcije s nultim rokom dospijeća" (zero-day options) koje istječu istog dana. Te su izvedenice postale toliko popularne da su takvi ugovori vezani uz referentni indeks S&P 500 prvi put nadmašili sve ostale u četvrtom tromjesečju 2024. godine, samo dvije godine nakon što su uvedeni, prema podacima Bloomberg Newsa.
Zatim je tu i pokušaj stvaranja digitalnog tokena, ili "coina", koji predstavlja dionice u javnom dioničkom društvu, ali vlasniku ne nudi nikakva prava, poput prava glasa o direktorima, naknadama ili drugim odlukama. Tržišta predviđanja također žele svoj dio kolača, predlažući ugovore jednostavne poput klađenja na to hoće li cijena dionice rasti ili padati.
Neki kažu da se ovdje radi o "demokratizaciji" financija pružanjem pristupa širem krugu javnosti prilikama za zaradu koje su nekada bile rezervirane za velike institucije i bogate. Također tvrde da svi ti različiti načini špekuliranja pomažu u "otkrivanju cijene" (price discovery), čineći trenutačnu cijenu dionice bilo koje kompanije vjernijim prikazom njezine stvarne vrijednosti.
Najnoviji strmoglavi pad IBM-ovih dionica uslijedio je nakon što je ta tvrtka sa sjedištem u Armonku, u saveznoj državi New York, objavila preliminarne prihode za drugo tromjesečje koji su podbacili u odnosu na prognoze. Razlog tome je što su kupci preusmjerili svoju potrošnju na čipove i poslužitelje usred nestašica potaknutih potražnjom za umjetnom inteligencijom. Sasvim legitimno, ali pretpostavljam da ulagače više nije briga za dvije milijarde dolara koje je IBM u svibnju dobio od vlade za izgradnju ljevaonice za proizvodnju čipova za kvantno računalstvo, što je tada lansiralo dionice za čak 13 posto u samo jednom danu?
Nemoguće je znati bi li reakcija tržišta dionica na IBM-ove lošije rezultate bila išta drugačija da nemamo sve ove nove i različite načine špekuliranja. No također je teško poreći da oni pojačavaju volatilnost na načine koji se obično viđaju na takozvanim "ružičastim listama" (pink sheets, tržištima dionica izvan burze) ili na tržištima u nastajanju. A to nije dobar imidž za nešto što bi trebalo biti sam pojam kapitalizma.