Mnogi se boje da će zbog umjetne inteligencije izgubiti posao. Bez brige, ona će nas sve zamijeniti, rekao je u petak futurist Ian Beacraft na Danima komunikacije. Dvorana je bila puna. Čuli su se uzdasi. Tijekom njegovog predavanja o tome kamo nas ubrzani razvoj te trenutno najcool i istovremeno veoma zastrašujuće tehnologije vodi mogla se tu i tamo čuti tiha psovka koja je vjerojatno izletjela i mimo volje. No, Beacraft je zaključio da je dobro što će nas umjetna inteligencija zamijeniti jer to će nas promijeniti.
U dvoranama hotela Lone gdje se održavaju Dani komunikacija ne prođe nijedno predavanje da se govornici ne dotaknu utjecaja pametnih chatbotova na, pa zapravo, na sve - industriju, posao, život. Čak i oni koji s najvećim žarom brane veličanstvenost nove tehnologije imaju zadršku, a neki o njoj progovaraju s knedlom u grlu jer posljedice prevelikog oslanjanja na čudljivu sintetsku pamet mogu izazvati nezamislive katastrofe. No, ne može se poreći, umjetna inteligencija čini čuda. U nekoliko trenutaka obavlja posao na kojem su radili timovi ljudi mjesecima pa i godinama. Pored takvih nekih čudesnih primjera što se sve s njome može napraviti u drugi plan padaju etičke dileme, pitanje intelektualnih prava i što će biti s osobnim podacima koje su jezični modeli u razvoju o nama usrkali.
Umjetna inteligencija motor je pokretač koji će poslovanje odvesti na novu razinu jer će vještine svakog pojedinca u timu moći eksponencijalno rasti što dosad nije bilo moguće, tvrdi Beacraft. Direktor agencije za strateško predviđanje Signal & Cipher, koja "vodi tvrtke kroz tehnologije i pomaže im da primijene inovacije kako bi stvorile nove proizvode i usluge", objasnio je kako smo industrijskom revolucijom mehanizirali rad te da sada digitaliziramo vještine.
"Odgojeni smo s mišlju da je specijalizacija dobra za karijerno napredovanje, to se s umjetnom inteligencijom mijenja. Stiglo je vrijeme kreativnih generalista. Jedna osoba sada može napraviti što je nekada radio cijeli tim. Novim vještinama cijeli tim eksponencijalno može jačati svoje sposobnosti. Umjetna inteligencija sve će nas zamijeniti, ali mi nećemo izgubiti posao, samo opis svog radnog mjesta", konstatirao je futurist i to potkrijepio s nekoliko primjera.
Jedan zaposlenik njegove agencije u slobodno vrijeme crta stripove. Igrajući se s mogućnostima umjetne inteligencije u nekoliko je klikova uspio animirati crteže i udahnuti im život. Na tome bi, rekao je, inače radilo mnogo ljudi različitih specijalizacija i trajalo bi mjesecima. Tako je dočarao što misli pod time da ćemo s vremenom postati generalisti.
Tijekom svog predavanja pustio je i stvarnu snimku kako chatbot na zahtjev korisnika dogovara s drugim specijaliziranim chatbotom da naruči pizzu. Ugodan ženski glas Josephine zaista je nazvao pizzeriju i napravio narudžbu. Poziv je protekao vrlo glatko, a osoba koja je primila narudžbu vjerojatno nije ni u primisli imala da ne razgovara s osobom od krvi i mesa. Takve nas priče više ne iznenađuju.
Međutim, ono što je djelovalo šokantno jest da je tu open source verziju autonomnog agenta za obavljanje zadataka Baby AGI Yohei.me programirao jedan mladić u samo tri dana. Taj mladić, objasnio je Beacraft, ne zna programirati. Time je demonstrirao kako se svima otvara prilika da u suradnji s umjetnom inteligencijom izlaze iz okvira onoga čime su se dosad bavili. Virtualni blizanci dat će nam, tvrdi, dodatne moći da obavljamo više stvari odjednom, na primjer, moći ćemo ih slati na dosadne sastanke, a ljubavne veze s chatbotovima postaju realnost.
"Umjetna inteligencija će vas zamijeniti", ponovio je. "To će nam omogućiti da se usmjerimo na izazove sutrašnjice."
Priznao je i kako previše vjerujemo tehnologiji, kao i to da ona ne može prepoznati kvalitetu i osrednjost, dobro i loše te da će biti i katastrofa koje će izazvati njezina uporaba. Budući da je dostupna svima, neko vrijeme ćemo "grcati u sr***", ali pomicat će se i granice i stvarati nešto novo. "Umjetna inteligencija ne diktira vaše granice, to radite sami", rekao je futurist koji je prognozirao i kako će prvi posao izgubiti virtualni asistenti (op.a. oni ljudski kojima delegirate posao). Umjetna inteligencija je transformativna kao struja te će promijeniti sve što danas znamo, zaključio je.
Rezervni igrači
Koliko smo ludi za umjetnom inteligencijom i koliko je inspirativna nova tehnologija najbolje pokazuje podatak koji je iznio Aljaž Peklaj, strateški direktor i partner u slovenskoj marketinškoj agenciji Bold Group. Naime, on je rekao kako će do kraja ove godine nastati osam milijardi, da, nisam se zabunila, osam milijardi asistenata koji rade pomoći umjetne inteligencije.
Također, naveo je i kako bi umjetna inteligencija mogla do 2025. godine zamijeniti 85 milijuna radnih mjesta, ali i stvoriti 97 milijuna novih.
Stječe se dojam da kao pomahnitali razvijamo virtualne agente koji će nas u mnogim sferama gdje smo dosad igrali na ključnim pozicijama posaditi na klupu kao rezervne igrače. Svi ćemo biti princ Harry, ali za razliku od njega, smatrat ćemo da je to sasvim u redu. Valjda hoćemo. Možda ipak ne svi mi. Oni od nas koji potječu iz analognih vremena imat će nekih twitcheva pri predaji uzdi virtualnim magovima.
Budućnost agencija
Bilo je zanimljivo čuti kako nova virtualna sila, koja svakim danom stasa sve više, utječe na kreativce koji godinama vode agencije.
Kreativni direktor i suvlasnik hrvatske kreativne agencije Bruketa&Žinić&Grey Nikola Žinić razgovarao je s osnivačicom i partnericom u bosanskohercegovačkoj agenciji Via Media Vesnom Beganović, članom uprave i partnerom slovenske agencije Pristop Sašom Dimitrievskim, izvršnim direktorom hrvatske digitalne agencije Infinum Nikolom Kapraljevićem, direktorom makedonske marketinške agencije New Moment Sašom Peševom i osnivačem I&F Grupa Srđanom Šaperom.
Oni ne sjede na klupi za rezervne igrače, zasad, no spominjala se riječ dinosaur. Spominjala se zakašnjela reakcija na promjene. Spominjali su se talenti koje se više ne želi "posuditi" iz konkurentskih agencija. Industrija je uzdrmana pojavom novog, u mnogočemu superiornog igrača koji ima skillove, ali nema osjećaje, iskustvo bivanja čovjekom i ljudski mozak koji iz tog koktela senzacija o vanjskom i unutarnjem svijetu može kreativno stvarati. To je ogroman bod prednosti koji međutim ne znači da se agencije ne bi trebale dobro zagrijati i početi trčati prema promjenama da bi održale korak s vremenom koje ih, sasvim sigurno, namjerava pregaziti.
Treba se čuvati meteora koji su oduvijek padali i uništavali one koji se nisu prilagođavali, rekao je Žinić aludirajući na to da je nova evolucija u tijeku. No, čini se kako tehnološka evolucija nije ta koja ubija kreativu.
"Današnji svijet je najbolji među svim mogućim svijetovima. Ne bih bio pesimističan oko toga kamo se ovaj planet i posao kreće. Tek sad je dobar početak za mnogo toga. Kreativnost je u našem poslu uvijek bila u funkciji nečega na poslovima koje je netko naručivao", rekao je Šepar podsjećajući na to da je i za Sikstinsku kapelu postojao neki brief po kojem se umjetnik ravnao.
"Sa svim ovim novim alatkama za kreativnost, to je samo uzbudljiv početak jednog novog doba i oni koji sada krenu u to imaju priliku napraviti neke, dosad za nas, nezamislive stvari", kazao je osnivač McCann Grupe.
Ograničavajući faktori
Zanimljivo, izdvojio je kako za kreativnost može biti ograničavajuć faktor ne neki tehnološki moment, nepoznavanje rada u nekim novim alatima, već velika potreba za balansom privatnog i poslovnog života jer se i najbolje kreativne ideje sada prekidaju kada je vrijeme za otići kući s posla.
Beganović se nadovezala da odlazak s posla, međutim, ne znači da se kreativni procesi zaustavljaju, oni se mogu odvijati bilo gdje. Navela je kako je pogubniji za kreativnost strah od eksperimenata, čemu najviše pogoduje strah od osuđivanja i javnog mnijenja. Budući da je svaki korisnik društvenih mreža dobio glas i njegova kritika se sada daleko čuje, kreativci moraju prigušivati svoj zanos. Klijenti žele nešto fantastično, a da istovremeno nemaju nikakav rizik, objasnio je tu situaciju Šaper.
Pešev je upozorio na istraživanje koje kao ubojicu kreative osuđuje makedonski obrazovni sustav. "Istraživanje je pokazalo da su djeca četverostruko kreativnija u dobi od pet do šest godina nego s dvadeset kada izađu iz našeg obrazovnog procesa. To predstavlja barijeru kreativnosti."
Da nove tehnologije nisu prepreka složio se i Dimitrievski koji je kazao da je oduševljen novim tehnologijama te da im se raduje kao dijete. "Sada se s umjetnom inteligencijom osjećam isto kao i kada se prisjetim onih malih momenata iz djetinjstva koji te naprave jako bogatim u duši. Naravno, treba razmišljati i o tome kako se naučiti njima služiti", rekao je te ispričao kako zbog tih novih vještina koje su im potrebne proširuju tim novim kadrovima. Više nije interesantno pridobiti nekoga tko radi u konkurentskoj agenciji, nego nekoga iz drugih sektora tko ima sasvim druga znanja i set vještina.
Pomalo paradoksalno, jedini predstavnik digitalne agencije, Kapraljević, je ustvdio da im je tehnologija često ograničavajuć faktor. Alati koje razvijaju naslanjaju se na neke druge sustave i programe s kojima moraju funkcionirati tako da su neke virtuozne improvizacije i novotarije nepoželjne. Također, ispričao je kako su navike korisnika usmjerene protiv kreativnosti. Digitalne proizvode koje razvijaju namijenjeni su velikom broju korisnika koji imaju očekivanja da korisničko sučelje ne odskače od onoga na koje su navikli.
Iako tehnologija uglavnom nije kočničar kreativnosti, za agencije predstavlja izazov. Nužno je brzo usvojiti nova znanja, promijeniti poslovne modele pa čak i promijeniti naziv djelatnosti jer agencija zvuči kao posredništvo, kao nešto neprivlačno, osobito talentima koji u startup kulturi žele sudjelovati u razvoju projekata ab ovo.
"Ako se mi ne promijenimo, netko drugi će nas promijeniti i izbaciti nas iz posla", zaključuje Šaper.