Umjetna inteligencija na neki način oponaša ljudsku inteligenciju i sve više se primjenjuje u svim sferama društva, a pogotovo u industriji, kazao je Vedran Šimunović, direktor Intere, prilikom predstavljanja Zbornika radova sa znanstvene konferencije o umjetnoj inteligenciji, koji sadrži radove fokusirane na primjenu umjetne inteligencije u različitim područjima.
Šimunović je kazao kako je riječ o prvom zborniku radova u BiH na temu umjetne inteligencije. Dodao je kako se u BiH već sada jako puno koristi lingvistički model umjetne inteligencije, a da će u bliskoj budućnosti doći do naglog porasta njezine primjene.
"Moje predviđanje je da će se u ovoj i sljedećoj godini dogoditi velika "eksplozija" korištenja umjetne inteligencije zato što sve velike kompanije razvijaju svoje module za razvoj umjetne inteligencije i ona će praktički na taj, jezično-procesni način, omogućavati zamjenu određenih kadrova i poboljšanje rezultata u različitim strukama, recimo u novinarstvu već sada omogućuje lakše pisanje tekstova i članaka", rekao je on.
Kako kaže, ipak umjetna inteligencija ne može i ne treba zamijeniti čovjeka.
"Čovjek na kraju donosi odluku, ali može uvelike pomoći da dobijemo kvalitetnije sadržaje", rekao je Šimunović.
Umjetna inteligencija u poreznom sistemu
Profesorica s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Mostaru Ana Dujmović pripremila je zajedno s Goranom Dodigom rad o primjeni umjetne inteligencije u poreznom sustavu.
"Mi smo u radu pokazali kako već dolazi do primjene tehnologije umjetne inteligencije u svijetu, istaknuli smo da je od 2010. godine taj trend ubrzan i to posebno od strane poreznih uprava, a ne poreznih obveznika. Također, istaknuli smo da se tu najviše radi na tehnologijama procjene rizika, izvještavanja u stvarnom, odnosno realnom vremenu, te pomoći poreznim obveznicima da lakše ispune svoje obveze", kazala je Dujmović.
Dodala je kako ovu vrstu tehnologije ne treba shvatiti olako. Kazala je kako postoji pravni izazovi koje ove tehnologije stvaraju u čitavom pravnom, a posebno poreznom sistemu, ističući da tehnologije ne bi trebalo shvatiti olako i da njihova primjena treba doći na pravni sistem koji za njih treba biti pripremljen.
"To znači da bi porezna uprava trebala primjenjivati tehnologije, međutim zakonski okvir treba osigurati svu zaštitu korisnika poreznog sustava, prije svega poreznih obveznika", navodi Dujmović.
Kada je u pitanju BiH, primjena umjetne inteligencije u radu domaćih poreznih uprava još je u samom začetku.
Jasmin Branković, pomoćnik ministra Federalnog ministarstva obrazovanja i znanosti (FMOZ) rekao je kako umjetna inteligencija, sve više ulazi u sfere ekonomskog i društvenog života. Dodao je kako Zbornik pruža "jako dobar pregled o primjeni umjetne inteligencije u različitim europskim zemljama, a i o onom zakonodavnom i etičkom aspektu njene primjene".