Svemirski turizam za koji se izdvaja sve više novaca prijetnja su za Zemljinu atmosferu. Iako malobrojnije, rakete su daleko veći zagađivači od zrakoplova i njihov ubrzan razvoj zahtijeva što hitnije donošenje ekološke regulative. To zazivaju i članovi istraživačkog tima koje predvodi Robert Ryan sa Sveučilišta u Londonu.
Prema njihovom izračunu, u samo tri godine svemirskog turizma količina klimatski štetnih emisija, koje proizvedu sve znanstvene svemirske misije zajedno, mogla bi se udvostručiti.
"Šteta od lansiranja raketa rutinski se uspoređuje s emisijom stakleničkih plinova i emisijama zagađivača zraka u zrakoplovnoj industriji, što se u našem radu pokazalo pogrešnim", kaže Ryanova partnerica u projektu Eloise Marais.
Zapravo, takva lansiranja proizvode štetne dušikove okside koji neproporcionalno ubrzavaju oštećenje ozonskog omotača i globalno zagrijavanje. Simulacije su pokazale kako su čestice čađe iz izgorjelog goriva u stratosferi oko 500 puta pogubnije za zagrijavanje Zemlje nego one u blizini tla, a, premda rakete proizvode samo 0,02 posto globalne emisije čađe, one su već odgovorne za šest posto globalnog zatopljenja povezanog s čađom, prenosi Hina.
Hina/EPA
Civilizacija se već desetljećima primiče svemiru, a sada je svemirska industrija ušla u novu fazu posvemašnje komercijalizacije.
"U eri 4.0 svemir se komercijalizira. U razvoj svemirske industrije ulažu privatne tvrtke i rezultat je agilnije i brže razvijanje komercijalnih svemirskih tehnologija koje postaju sve jeftinije. To omogućuje i veću pristupačnost svemira svima ostalima, bilo u vidu prijevoza tereta, satelita ili posada u orbitu. Sve je više pružatelja usluga i, kao posljedica toga, svemir se demokratizira. To je karakteristika svemirske ere 4.0 koja iziskuje inovacije i kreativnost u poslovnoj zajednici", tumači za Bloomberg Adriju Sita Sonty, partnerica i direktorica za aeronautiku i obranu u Boston Consulting Groupu.
Rasipanje resursa
Na težnju doticanju svemira i razvoju svemirskog turizma znanstvenici ne gledaju blagonaklono.
"Takvi svemirski letovi štetni su za klimu i čisto su rasipanje resursa, samo zato što nekolicina bogataša takva putovanja smatra statusnim simbolom", ističe Knud Jahnke s odjela za astronomiju Instituta Max Planck (MPI) u Heidelbergu.
"Nadamo se da će ubuduće svi pretendenti za letove u svemir raketama postati svjesni štetnih učinaka ovakve tehnologije. Nadamo se i da će komercijalni pothvati tvrtki poput SpaceX-a, Virgin Galactica i Blue Origina, i svi oni koji za njih proizvode motore, uzeti u obzir spomenute posljedice kada ih ubuduće budu dizajnirali", rekao je istraživač Dimitris Drikakis s Nikozijskog sveučilišta.
Opasnost za zdravlje
S kolegom Ioannisom Kokkinakisom, taj je istraživač proučavao ispušni oblak jedne takve rakete. Učinak proizvoda izgaranja značajno se mijenja ovisno o nadmorskoj visini, objavili su u časopisu Physics of Fluids.
Pojasnili su kako je to zato što se kemijski sastav zraka mijenja, uglavnom jer se mu se gustoća enormno smanjuje, zbog čega se u tragu koji raketa ostavlja stvara dovoljno dušikovih oksida (dušikova monoksida i dušikova dioksida) koji predstavljaju opasnost za ljudsko zdravlje.
Stručnjaci za svemir i astronomi izračunali su i koliki ugljični otisak ostavljaju na Zemlji zbog putovanja na konferencije o zagađenju i klimatskim promjenama. Znanstvenici pod vodstvom Jürgena Knödlsedera sa Sveučilišta u Toulouseu su količinu stakleničkih plinova ispuštenih u atmosferu zbog aktivnosti astronoma procijenili na oko 36,6 tona po osobi. Uzmete li u obzir da priroda na Zemlji može nadoknaditi samo oko dvije tone CO₂ po osobi godišnje, astronomska zajednica ga proizvodi 18 puta više.
Ugljični otisak
Jahnke i njegovi kolege su izračunali CO₂ otisak instituta u kojem rade. Za 2018. godinu izračunali su vrijednost od 18,1 tone CO₂ po astronomu. Gotovo polovica nastala je nakon više od tisuću službenih letova avionima kojima su njegovi kolege i on putovali na razne stručne skupove i konferencije u toj godini.
"Mi smo mala znanstvena zajednica i moramo raditi zajedno na međunarodnoj razini", kaže Jahnke, referirajući se na velik broj letova zrakoplovima. No dodaje kako je pandemija koronavirusa pokazala kako se brojni sastanci mogu obaviti i putem videokonferencija.
Ostale glavne stavke, kada je posrijedi ugljični otisak Instituta jesu potrošnja električne energije, posebno za izračune na superračunalima, kao i grijanje zgrada Instituta. "Dobro je što sada raspolažemo tim brojkama jer se upravljati može samo onime što se i mjeri", zaključuje Jahnke.
Svemirska odgovornost
European Space Agency (ESA)
Istraživači sa Sveučilišta u London nisu prvi koji pozivaju na odgovornost i uspostavu normi u svemiru. O tome raspravljaju i u Boston Consulting Groupu, a Ujedinjeni narodi (UN) nalažu da satelit četiri ili pet godina nakon lansiranja mora ući u atmosferu i izgorjeti. No to nisu ratificirale sve države.
U razgovoru za Bloomberg Adriju Slobodan Danko Bosanac, profesor fizike na Institutu Ruđer Bošković, upozorio je i na činjenicu da je projekt Starlink Elona Muska katastrofa.
"S 290 milijardi dolara taj je čovjek bogatiji od 120 zemalja svijeta, on je beskrupulozni biznismen kojeg nitko ne kontrolira. On može voditi svoj rat ako želi. Musk s 20 tisuća satelita može svaku točku na Zemlji promatrati konstantno 24 sata. Da stvar bude gora, ima i kamere, a sve te informacije idu Musku. On s njima može raditi što hoće, može špijunirati koga hoće. Tu vlada totalna anarhija."
Špijunaže privatnih satelitskih tvrtki ne mogu se smatrati civilnim korištenjem svemira kakvo zagovara UN, tvrdi Bosanac. Snimke takvih tvrtki dobro se naplaćuju, a koriste se i u ratne svrhe. Rusiji sada, primjerice, koristi što imaju jako razvijen svemirski program.
"Nažalost, razvoj svemirske tehnologije ide u vojne svrhe. Rusi su bili i ostali prvi što se tiče raketne tehnologije. Navođene rakete koje mogu ići i po dvije tisuće metara navigiraju se pomoću satelita", konstatirao je Bosanac te kao prijetnju detektirao i NASA-ine satelite koji navodno Zemlju mogu obraniti od asteroida. "Ti asteroidi mogu biti okrenuti prema Zemlji, tako da asteroid može postati i Zagreb."
.webp){kind=icon}
