U trenutku kada NVIDIA, Oracle, Meta i ostali cloud giganti ulažu desetine milijardi dolara u nove data centre i grafičke procesore, Google povlači potez koji na prvi pogled djeluje nelogično, ulaže u optičke kablove.
Google pregovara s investicionim fondom Stonepeak o zajedničkom ulaganju u optičku infrastrukturu kroz objedinjavanje Google Fibera (Googleove usluge optičkog internata) i Astounda (šesta najveća telekomunikacijska kuća u Americi koja ima svoje optičke kablove također), uz investiciju vrijednu oko milijardu dolara. Umjesto novih data centara i masovnih GPU kupovina, Google bira fizičku mrežu koja povezuje sve te centre. To nije bjekstvo iz AI trke, već jasan signal da Google vidi gdje se formira sljedeće usko grlo industrije.
Depositphotos
Zašto su kablovi važniji od data centara
Moderni AI data centri više ne liče na klasične server sale. Treniranje velikih modela zahtijeva sinhroniziran rad desetina hiljada grafičkih procesora koji konstantno razmjenjuju ogromne količine podataka. U tom sistemu, kašnjenje od nekoliko milisekundi na jednom čvoru znači sate izgubljenog vremena na nivou cijelog treninga.
Zato AI centri zahtijevaju i do 36 puta više optičkih kablova nego tradicionalni data centri. Problem je što proizvodnja ne može pratiti potražnju. Corning, najveći svjetski proizvođač optičkog stakla, rasprodao je proizvodne kapacitete kroz cijelu ovu godinu, a novi kapaciteti se očekuju tek 2027.
Situaciju dodatno komplicira činjenica da ključne sirovine, poput germanija, u velikoj mjeri dolaze iz Kine, koja ograničava izvoz u okviru šireg tehnološkog sukoba sa SAD-om. Za razliku od GPU-ova, ovaj problem se ne može riješiti pukim povećanjem budžeta.
Google ne bježi - Google hedžuje
Trenutna logika AI industrije je poprilično jednostavna: ko ima više AI čipova, ima bolji AI. Zato NVIDIA prodaje sve što proizvede, Oracle ubrzano otvara nove cloud regije, a tehnološki giganti ulaze u najskuplji infrastrukturni ciklus u historiji industrije.
Problem je što su čipovi kratkoročna imovina. Najnoviji čipovi zastarijevaju za dvije-tri godine, a povrat investicije zavisi od stalnog rasta potražnje i cijena. U takvoj trci, svi kupuju istu robu, od istog proizvođača, po sve lošijim uslovima. Google očigledno procjenjuje da je taj dio tržišta već pregrijan.
Istovremeno, OpenAI najavljuje uvođenje plaćenih oglasa u ChatGPT. Time ChatGPT prvi put direktno ulazi u srce tržišta digitalnog marketinga, vrijednog stotine milijardi dolara, koje je Google decenijama praktično kontrolirao.
To nije samo novi format monetizacije, već strateški napad na Googleov osnovni biznis model.
Dok OpenAI ulaskom oglasa u ChatGPT ulazi u klasičan biznis pažnje i bori se za klikove, Google se pomjera u potpuno drugi sloj tržišta. Umjesto da prodaje pažnju korisnika, Google želi posjedovati samu infrastrukturu - digitalnu "putarinu" kroz koju prolaze svi AI sistemi, bez obzira na to ko ih kontrolira.
U tom kontekstu, Googleova investicija u optičke kablove djeluje kao klasičan hedžing. Dok NVIDIA i Oracle ulažu u imovinu koja brzo zastarijeva i nosi visok tržišni rizik, Google ulaže u infrastrukturu čiji je vijek trajanja 20-30 godina, sa stabilnim i predvidljivim prihodima.
Ko kontrolira kablove, kontrolira gdje je uopće moguće graditi napredne AI sisteme. To je pozicija moći koju konkurenti trenutno zanemaruju.
Evropa i Adria grade fabrike, ali zaboravljaju kablove
Evropska unija najavljuje više od 200 milijardi eura ulaganja u AI gigafabrike i superračunare. Fokus je gotovo isključivo na procesore. Infrastruktura koja ih povezuje ostaje u sjeni.
Naznake toga se vide i u Adria regiji, ali mi imamo priliku.
Zajednička prilika?
Ključno pitanje za Adria regiju je planiraju li telekom operateri i donosioci odluka uopće ovaj talas. AI data centri ne samo da troše struju - oni "jedu" mrežu, zahtijevajući višestruko više optičkih kapaciteta nego klasični cloud. Ako se o tome ne razmišlja danas, sutra će infrastruktura postati usko grlo, bez obzira na broj kupljenih čipova.
.webp){kind=icon}
