Regionalni startap ekosistemi i dalje traže načine da se bolje pozicioniraju na svjetskoj sceni, a iako se razlikuju po svojoj vrijednosti i uspjehu u pogledu privlačenja što većeg broja investitora, neke tendencije čini se da su svim zemljama Adria regiona zajedničke. Većina kompanija gleda ka Zapadu kao odskočnoj dasci za skaliranje, bilo da u Sjedinjenim Američkim Državama (SAD) i razvijenijem dijelu Evrope traže suosnivača, partnera, investitora ili lokaciju na kojoj bi formalno registrovali svoju firmu. Uz to, sa opštom euforijom oko vještačke inteligencije (engl. artificial intelligence - AI), startapovi takođe istražuju načine da novu tehnologiju integrišu u svoje proizvode i usluge.
Kada je reč o startap ekosistemu u Bosni i Hercegovini (BiH), on - slično okolnim zemljama - napreduje na svjetskoj startap mapi, ali i dalje ima dosta prostora za dalji rast. Prema listi Startup Blinka, BiH je napravila mali korak unaprijed, popevši se sa 100. na 96. mjesto, čime je prekinuta negativna petogodišnja tendencija. Ako se posmatra samo istočna Evropa, BiH je rangirana na 26. mjestu, a među samo balkanskim zemljama se nalazi na devetoj poziciji.
Bh. startap zajednicu još uvijk karakterišu nedovoljna sistemska podrška i niz strukturnih izazova. Startapovi nisu prepoznati kao jedan od elemenata privrednog razvoja zemlje, a nedostatak strateškog planiranja rezultovao je fragmentisanim razvojem. Za razliku od nešto razvijenijih startap ekosistema u regionu, poput Srbije, Hrvatske i Slovenije, u BiH nedostaju integrisani programi podrške koji bi omogućili da se inovativne ideje transformišu u održive biznise.
"Najveći problem startap ekosistema u BiH je nedostatak edukacije. Startapovi se najčešće vezuju za male preduzetnike u BiH, a neophodno je njihovo povezivanje sa investitorima. Zakonodavani procesi su vrlo opterećujući za male privednike u našoj državi, tako da investitori nakon razrađivanja nekog posla sele ga van granica naše zemlje. I dalje ne postoji sistemska podrška", rekla je vlasnica kompanije za podršku startapovima i preduzetnicima Hexagon Startup Design Maja Miljević.
U Srbiji broj startapova godišnje poraste za petinu, a procenjuje se da ih u zemlji trenutno posluje nekoliko stotina i da bi taj broj u skorijoj budućnosti mogao da se popne na 1.000. U različitoj su fazi razvoja, ali skokovi u njihovom ukupnom broju ukazuju na to da se povećava udio onih kompanija koje se nalaze u najranijoj fazi, što negativno utiče na zrelost samog ekosistema.
Prošlogodišnji izvještaj organizacije koja prati razvoj svjetskih inovacionih ekosistema Startup Genome očitao je pad vrijednosti ovdašnjeg startap ekosistema ispod milijardu dolara (na 910 miliona dolara), u poređenju sa 1,1 milijardom dolara, koliko su naveli u svojoj prethodnoj analizi. Direktorka Inicijative "Digitalna Srbija" Tanja Kuzman ranije je za TV Bloomberg Adria ocijenila da posljednje dvije godine vrijednost srpskog ekosistema stagnira i da startapovi očekuju veću podršku zajednice.
Ono što je ovih dana privuklo pažnju tog sektora jeste i vijest da američka Agencija za međunarodni razvoj Sjedinjenih Američkih Država (engl. United States Agency for International Development - USAID) zaustavlja finansiranja svojih brojnih projekata širom svijeta, pa i u Srbiji. Odluku o privremenom prekidu rada te agencije, dok se ne revidira koliko je novca ona trošila i u koje svrhe, donijela je nova američka administracija na čelu sa predsjednikom Donaldom Trumpom.
Kako je Bloomberg Adria već pisala, USAID se smatrao jednim od partnera ovdašnje startap zajednice, budući da je učestvovao u njihovom razvoju i povezivanju srpskih kompanija sa svjetskim tržištem. Pokrenuli su brojne inicijative na tom polju, uključujući kroz programe kao što su "Srbija Inovira", koji je realizovao ICT Hub pomoću USAID-a i "Preduzmi ideju", koji je vodila "Digitalna Srbija".
Osnivačica Haos Community Spacea koji u Srbiji iznajmljuje zajedničke kancelarije za rad nezavisnim licima Blanka Šupe ocijenila je da će ukidanje USAID-a imati veliki uticaj na domaću startap scenu.
"USAID finansira veliki dio svih programa podrške startapovima. Ja nisam korisnik nikakvih grantova USAID-a, ali se o tome dosta priča i mislim da će u narednih mjesec-dva biti jasno kakav će taj uticaj biti", rekla je Šupe za Bloomberg Adria TV, dodajući da se nada da neće baš svi programi biti ukinuti.
Pomenuti AI jedan je od izrazitih tendencija koje se vide među domaćim startapovima. Prema podacima posljednjeg Startap skenera koji je objavila "Digitalna Srbija", svaki treći startap u Srbiji (preciznije, 36 odsto ispitanika) razvija proizvod u oblasti primjene AI-ja, dok se cijela planeta utrkuje u pogledu usvajanja te tehnologije u svim industrijama i sektorima usluga.
Bloomberg Adria je pisala i o najuspješnijim AI startapovima u Evropi, gdje se Francuska izdvaja kao ključni akter koji se pozicionira strateškim ulaganjima, najnaprednijim istraživanjima i razvijenim ekosistemom startapova.
Detaljnije o toj temi možete pročitati na LINKU.
Očekivano, sem Srbije, u AI trku uključili su se i predstavnici drugih zemalja Adria regiona. Tako, na primjer, među oko 500 startapova u Hrvatskoj nedavno se istakao i Ulpian, koji je razvio AI alat sa složenom bazom hrvatske i evropske pravne regulative koja advokatima i drugim pravnicima štedi vrijeme u pretraživanju gomile zakona i propisa.
Suosnivač Sandra Ćatović Stručić, govoreći za Bloomberg Adria TV, navela je da je Ulpian nedavno proslavio prvi rođendan, a zadovoljni su konverzijom od čak 70 odsto korisnika iz testne u komercijalnu verziju svog proizvoda.
"Ulpian bismo kolokvijalno mogli nazvati ChatGPT-jem za advokate. On pruža pouzdane odgovore na pravna pitanja uz pomoć AI-ja. Trenutno smo na tržištu u Hrvatskoj, ali imamo plan širenja u regionu. Ulpian pomaže na način da značajno smanjuje vrijeme pretraživanja nacionalne i evropske pravne regulative koja se često mijenja. Korisnici nam kažu da su vrijeme utrošeno na kompleksnija istraživanja smanjili sa 80 na četiri sata. Ulpian vam daje odgovor na upit kroz 40 sekundi", naglasila je Ćatović-Stručić.
Osnivač i predsjednik Startap Makedonije Igor Madžov takođe je istakao da su primjene AI-ja u finansijskom sektoru, ali i kripto i zelena tranzicija sektori sa najvećim potencijalom za razvoj startapova.
U Sjevernoj Makedoniji je početkom ove godine došlo do povećanja izvora finansiranja i rasta investicija, a fokus startapova bi u narednom periodu trebalo da bude na osvajanju regionalnih tržišta.
Mada postoje izuzeci - uključujući akceleratorski program NINJA u Srbiji, koji startapove spaja sa azijskim tržištima - regionalne kompanije dominantno su usmjerene na zapadne zemlje, što im se nerijetko zamjera, budući da svoje potencijale razvijaju u nekoj dalekoj zemlji, a ne na domaćem tržištu.
Takav je slučaj i sa slovenačkim startapom Salesqueze, koji razvija platformu za vizuelnu konfiguraciju proizvoda iz proizvodnje (kao što su mobilne kućice ili vrtni paviljoni, na primjer). Prošle je godine prikupio 1,5 miliona dolara rizičnog kapitala. Više od četiri godine odvijali su se pregovori i uvjeravanje investitora. Posljednjih godina pretežno su ulagali u razvoj univerzalne platforme za proizvodne firme, gdje scenariji korištenja mogu biti dosta različiti. U to su uložili više od 2,5 miliona evra. Iz Slovenije su se proširili na više od 15 tržišta, uključujući SAD.
"Prošle godine utrostručili smo naše ponavljajuće prihode", rekao je Leon Panjtar, izvršni direktor Salesquezea. Zahvaljujući postignutim poslovnim rezultatima već imaju ponude i za dalje finansiranje.
Najveći potencijal za dalji razvoj i ulaganja vide na američkom tržištu, gde su morali da premjeste i sjedište kompanije, odakle će se odvijati ključni razvoj biznisa, što je, prema riječima Panjtara, šteta za Sloveniju. "Na slovenačkom tržištu poslovni sistem je postavljen tako da funkcioniše u Sloveniji, s određenim prilagođavanjima za Evropu, ali je daleko od pogleda ostatka svijeta", rekao je sagovornik Bloomberg Adria TV.
Uprkos kritikama slovenačkog startap okruženja i činjenici da su se preselili u inostranstvo, Panjtar i dalje savjetuje mladim preduzetnicima da krenu u svom domaćem okruženju i grade odatle.