Sigurnosna industrija je hit, regionalno tržište teško 3,2 milijarde eura

Sigurnost u zemljama Jugoistočne Evrope postaje sve značajnija tema kako zbog regionalnih sigurnosnih izazova tako i zbog usklađivanja s evropskim standardima. Kada je riječ o vrijednosti tržišta sigurnosne industrije, a gledajući zemlje bivše Jugoslavije, ono prema procjeni stručnjaka iz ove oblasti danas vrijedi 3,2 milijarde eura. 

Sektor upošljava više od 70.000 ljudi u oko 2.000 kompanija, u kojima radi otprilike isto toliko sigurnosnih menadžera, odnosno ljudi koji rukovode sigurnosnim aspektom u kompanijama.

Tek nekoliko kompanija u bivšoj Jugoslaviji su proizvođači u sigurnosnom sektoru, pa se većina sigurnosnih komponenti, opreme i drugog najviše uvozi iz inostranstva.

Industrija privatne sigurnosti obuhvata sve komercijalne usluge tehničke i fizičke zaštite koje pružaju privatne kompanije s ciljem zaštite građana, imovine i javnog prostora. Ova industrija je regulisana zakonima koji propisuju uslove za angažman privatnih kompanija, uključujući obavezu posjedovanja licenci i posebnih dozvola.

Država nadzire aktivnosti ovih kompanija (u našem jeziku zaštitarskih agencija) kako bi osigurala da se usluge pružaju u skladu sa zakonom i standardima sigurnosti, osiguravajući time profesionalnost i odgovornost u zaštiti interesa klijenata tj. građana o kojima država vodi brigu u smislu opće sigurnost kroz mehanizme policijskih i oružanih snaga.

Kada govorimo o tržištu Bosne i Hercegovine, a prema zaštitnoj i istražnoj djelatnosti, u našoj zemlji djeluju 63 kompanije, koje prema podacima najveće bonitetne agencija u BiH LRC zapošljavaju više od pet hiljada ljudi.

Ukupni prihodi ovih kompanija u 2023. godini iznosili su 181.244.988 KM. (U izračunu prihoda i broja kompanija uzete su u obzir samo one kompanije koje imaju pridružene administrativne jedinice i djelatnosti.)

Bh. kompanije s najvećim brojem zaposlenih u ovom sektoru su Sec One, Sector Security, Flek, Delta Security, i Alpha Security, s tim da i mnoge javne kompanije imaju registrirane Službe unutrašnje zaštite poput BH Pošte, BH Telecoma i Elektroprivrede s razlikom da ne mogu pružati usluge trećim licima.

Iz oblasti tehničke zaštite, vodeće kompanije su Alarm Automatika, Krobel, Middle Point, AFP, KingIct, Deling i mnogobrojni drugi sistem integratori i instalaterske kompanije.

BiH mora napraviti iskorake

U ovim dinamičnim i izazovnim vremenima svakodnevno se suočavamo s novim i sve sofisticiranijim prijetnjama našoj sigurnosti i odbrani. One su globalne i međusobno povezane, zato ih je važno zakonski regulirati, definirati, a prije svega znati prepoznati. 

Sve više se shvata značaj zaštite i sigurnosti, pa je većina zemalja regije usvojila i zakonske regulative koje prate EU direktive u oblastima cyber sigurnosti, zaštite podataka i fizičke sigurnosti.

Profesor na Fakultetu za kriminologiju i sigurnosne studije u Sarajevu Armin Kržalić za Bloomberg Adriju je kazao, kada je riječ o oblasti fizičke sigurnosti, da zemlje regije poput Srbije i Hrvatske imaju razvijene sigurnosne politike koje obuhvataju zaštitu kritične infrastrukture i borbu protiv terorizma.

"Srbija je donijela Zakon o kritičnoj infrastrukturi, koji definira ključne sektore i mjere zaštite od prijetnji. Bosna i Hercegovina mora napraviti iskorak u ovom polju i riješiti pravnu regulativu u vezi sa zaštitom kritične infrastrukture", kazao je. 

Aktuelni primjeri zakonskih regulativa uključuju propise o zaštiti ličnih podataka koji su u skladu s evropskom GDPR regulativom, a koje su donijele Srbija, Hrvatska, Crna Gora i Slovenija.  

Iako nije formalno obavezna primjenjivati regulativu EU poput GDPR-a i NIS2 direktive, Kržalić pojašnjava da je Srbija, na primjer, usvojila Zakon o zaštiti podataka o ličnosti, koji je sličan GDPR-u, a kako bi poboljšala standarde zaštite podataka i pripremila se za eventualno članstvo u EU. 

Native Communications / Armin Kržalić

Prema njegovom mišljenju, trenutna situacija na tržištu sigurnosnih rješenja u Bosni i Hercegovini i regiji ide blagom uzlaznom putanjom. Nakon jednog izazovnog perioda uzrokovanog pandemijom COVID-19, problemima s opskrbnim lancem i inflacijom, tržište sigurnosti i na njega naslonjenih industrija pokazuje znakove oporavka i rasta. 

"Naše kompanije u sektoru sigurnosti uspješno su se prilagodile novim uvjetima na tržištu i sada nude širi spektar usluga. Vidimo povećanu potražnju za modernijim i sofisticiranijim sigurnosnim sistemima, posebno u sektorima energetike, turizma, transporta i maloprodaje. Zanimljiv je i sve veći upliv IT kompanija u ovom sektoru, što doprinosi razvoju naprednih tehnoloških rješenja", govori Kržalić. 

Ipak smatra da možda ovaj rast nije održiv, jer je djelimično i posljedica općeg rasta cijena na tržištu.  

"Bez obzira na sve nedaće, tržište sigurnosnih rješenja u regiji pokazuje obećavajuće znakove oporavka i inovacija, što je pozitivan trend kada je riječ o budućnosti sektora", kaže.

Mahir Hodžić, vlasnik firme Global Security, ekspert s više od 20 godina iskustva u sigurnosnom sektoru, za naš portal je pojasnio kako se sigurnosna industrija danas sve više oslanja na inovativne tehnologije koje redefiniraju način na koji pristupamo zaštiti i sigurnosti.  

Ključne teme uključuju primjenu vještačke inteligencije i interneta stvari (IoT) u sigurnosnim sistemima, jer ove tehnologije donose temeljne promjene u naš svakodnevni život i poslovanje. 

Kao primjer je naveo da tehnologije poput AI-a značajno unapređuju upravljanje evakuacijama i poboljšavaju njegu i praćenje pacijenata u zdravstvenom sektoru. 

Tehnologija kao povod brojnim raspravama

Također, izazovi koje donosi tehnologija prepoznavanja lica u javnim prostorima izazivaju brojne rasprave, jer balansiranje između sigurnosti i privatnosti postaje sve relevantnija tema, naročito kako se ove tehnologije šire i u našoj regiji.  

Modernizacija sistema zaštite kritične infrastrukture je još jedan važan aspekt, gdje se zastarjeli sistemi zamjenjuju pametnim rješenjima kako bi se spriječile potencijalno katastrofalne situacije poput prekida u snabdijevanju električnom energijom. Upravo su na nedavno završenom Adria Security Summitu 2024. predstavljene sve najnovije sigurnosne inovacije, u okviru kojeg je Hodžić bio predsjednik organizacionog odbora.

Native Communications / Mahir Hodžić

Prema njegovom mišljenju, sigurnost u oblaku također igra ključnu ulogu u modernoj ekonomiji, dok se fizička zaštita centara podataka, posebno u sektorima poput bankarstva, sve više ističe kao prioritet.  

"Ovo je industrija koja se svakog dana razvija kako bi odgovorila na potrebe tržišta. Sigurnosni sektor je mnogo više od alarma i nadzornih kamera. Njegovih sedam grana uključuje komercijalnu sigurnost, kibernetičku sigurnost, pametne uređaje (Internet of Things), informaciono-komunikacijske tehnologije (ICT), pametna rješenja (smart solutions), automatizaciju i mobilnost. Ove teme su od krucijalne važnosti za budući rast u digitalnoj eri, gdje sigurnosna industrija prednjači u integraciji tehnologija", kazao je Hodžić. 

Hodžić govori da se današnje kompanije suočavaju s više veoma ozbiljnih sigurnosnih prijetnji. Na prvom mjestu su kibernetički napadi, koji postaju sve sofisticiraniji i češći. Zatim, tu su prijetnje fizičkoj sigurnosti, krađe podataka i industrijska špijunaža.

Međutim, kako kaže, jedna od najvećih prijetnji dolazi iznutra - to je nedovoljna svijest o važnosti ulaganja u kvalitetna sigurnosna rješenja, posebno na manje razvijenim tržištima.  

"U nastojanju da uštede, mnoge kompanije biraju jeftinija rješenja koja često ne pružaju adekvatnu zaštitu. To je kratkoročno razmišljanje koje dugoročno ima katastrofalne posljedice", pojasnio je. 

Da bi se zaštitile, kompanije moraju usvojiti sveobuhvatan pristup sigurnosti. To znači ulaganje u kvalitetne sigurnosne sisteme, redovno ažuriranje tehnologije, ali i edukaciju zaposlenika. 

Uspostavljanje jasnih standarda i regulativa

Dakle, imperativ je shvatiti da sigurnost nije trošak, već investicija. 

Što se tiče uloge institucija vlasti, Hodžić kaže da one mogu i moraju pomoći. Prvo, to mogu učiniti postavljanjem jasnih standarda i regulativa u oblasti sigurnosti. Drugo, poticanjem saradnje između javnog i privatnog sektora u borbi protiv sigurnosnih prijetnji. I treće, pružanjem podrške, možda čak i davanja poticaja kompanijama koje ulažu u napredna sigurnosna rješenja. 

"U najkraćem, zaštita od savremenih sigurnosnih prijetnji zahtijeva proaktivan pristup, saradnju svih aktera i, iznad svega, spremnost da se u sigurnost ulaže strateški i dugoročno, a ne samo da drži vodu", kaže Hodžić. 

Prema mišljenju profesora Kržalića, danas najizraženije sigurnosne prijetnje pogađaju sektore poput finansija, zdravstva i energetike, tačnije kritičnu infrastrukturu. U opasnosti su zbog visoke vrijednosti podataka koje posjeduju, dok u energetici napadi na kritične sisteme mogu izazvati velike štete i ugroziti sigurnost čitavih zajednica.

Bloomberg

U oblasti cyber sigurnosti, napadi na mreže, ucjenjivački softver i krađa podataka predstavljaju ozbiljne izazove. Kada je riječ o tehničkoj sigurnosti, prijetnje obuhvataju sabotaže, krađe i terorističke napade. Zato sve više industrija primjenjuje integrirane pristupe koji objedinjuju cyber i fizičku sigurnost radi zaštite ključnih resursa. 

Budućnost sigurnosne industrije obilježit će inovacija i do sada neviđena dinamika njihovog uvođenja. U narednih pet godina, više ključnih trendova će oblikovati ovu industriju. 

Hodžić kaže da je na prvom mjestu vještačka inteligencija koja će igrati ključnu ulogu. Ona će omogućiti integraciju podataka s različitih senzora i kamera i oni će poslužiti kao temelj za proaktivna sigurnosna rješenja koja mogu predvidjeti i spriječiti incidente prije nego što se dogode. Dakle, proaktivnost u odnosu na prijetnje je u prvom planu. 

Cloud tehnologija će postati nezaobilazna, jer će omogućiti efikasnu analizu videomaterijala i pohranu ogromnih količina podataka. To će sigurnosne sisteme učiniti skalabilnijim i isplativijim za kompanije svih veličina, a ne samo za kompanije s većim budžetima. Treće, mobilni pristup sigurnosnim sistemima će postati standard. On će donijeti novi nivo pristupačnosti i fleksibilnosti kako za krajnje korisnike tako i za operatere. 

Kao primjer, Hodžić navodi automatizaciju kuća i stanova te upravljanje sistemima kojima olakšavamo potrebe za nadzorom i upravljanjem na daljinu. Četvrto, cyber sigurnost će i dalje biti u fokusu, s posebnim naglaskom na transparentnost dobavljača rješenja i što bržu identifikaciju slabih tačaka kako se one ne bi otkrivale tek nakon napada. 

"Jedino će kompanije koje budu u stanju prepoznati i usvojiti ove trendove biti u poziciji da odgovore na sigurnosne izazove budućnosti", naglašava Hodžić.