.webp){kind=icon}
Digitalizacija je neminovan uslov za opstanak i rast svih društava za osiguranje u regiji, pa tako i kod nas. Osiguravajće kuće je pogodila inflacija te su isplate šteta porasle za 30 odsto i, ako nešto ne učinimo, mnoga društva biće u problemu da isplate adekvatan iznos štete, poručuje Siniša Kurteš iz Udruženja društava za osiguranje Privredne komore Republike Srpske.
Kurteš, koji je i predsjednik Upravnog odbora Euros osiguranja, u intervjuu za Bloomberg Adriju govorio je o izazovima s kojima se susreću društva za osiguranje, mogućim rješenjima problema, kao i o konferenciji Dani osiguranja u Republici Srpskoj (DORS), koja se prvi put održava ove godine, 28. oktobra u Banjaluci, a okupiće predstavnike vlasti i sektora osiguranja u zemlji i regiji, kao i stručnjake iz ove oblasti.
Digitalizacija osiguravajućih društava biće jedna od tema na predstojećim Danima osiguranja. Šta je identifikovano kao najveći problem koji društva imaju u tom smislu i koji su prioriteti?
Kurteš: Digitalizacija je neminovan uslov za opstanak i rast svih društava za osiguranje u cijelom regionu, pa tako i kod nas. Neke zemlje u regiji su daleko otišle u tom pravcu, dok većina društva u Republici Srpskoj nije na zavidnom nivou. Pojedina društva imaju napredak, ali gledajući ukupno, još je to na nekom početnom nivou. S obzirom na to, digitalizacija cijelog procesa je prioritet, ne samo društava, već i izdavanja polisa o osiguranju, da omogućimo da to bude online i da imamo sve što digitalizacija podrazumijeva, kao i automoatizaciju cijelog procesa u okviru društava. Sve bi to doprinijelo boljem, produktivnijem i profitabilnijem poslovanju. Cilj jeste zaštita naših osiguranika, odnosno da im se može adekvatno isplatiti šteta.
Da bi društva za osiguranje adekvatno odgovorila na te rizike, moraju imati odgovarajuću premiju, da li je trenutna kriza izazvana ratom u Ukrajini i rastućom inflacijom uticala na naplatu premije?
Kurteš: Tu se danas društva za osiguranje suočavaju s nekoliko izazova, a najveći je inflacija, koja je pogodila cijeli svijet. Činjenica je da proizvođačka, a ne potrošačka, inflacija pogađa društva za osiguranje, i ona iznosi oko 30 odsto. Ovo se direktno odrazilo na visinu isplaćenih šteta, jer su roba i usluge porasle za isti taj procenat dok, s druge strane, društva nisu uspjela podići cijenu za sličan procenat zbog jake koncentracije društava na tržištu. Smatramo da je jedan od načina rješavanja ovog problema digitalizacija cijelog sektora, koja će omogućiti bolje upravljanje svim rizicima s jedne strane, a s druge strane veću akumulaciju novca u društvima za osiguranje za isplatu adekvatne štete. Na nas rat direktno nije uticao, već nas je pogodila inflacija, tačnije rast isplate šteta za 30 odsto, što bi značilo da bi se i cijena osiguranja trebala podići u istom tom iznosu, ali tržište je drugačije. Postoje 24 društva koja posluju na relativno malom tržištu Republike Srpske pa je konkurencija jako oštra, što može dovesti do ranjivosti tržišta osiguranja.
Ali sva društva posluju pozitivno?
Kurteš: Društva se bore na tržištu i pokušavaju da zadrže klijente, ali ovi problemi će stići sva društva, mi vidimo da će u roku od godinu, ukoliko nešto ne učinimo, mnoga društva biti u problemu da isplate adekvatnu visinu odštetnih zahtjeva, što bi dovelo do problema kod osiguranika, društava pa i kod države.
Depositphotos
Pored digitalizacije društava pojedinačno, imate plan da napravite zajednički Informacioni centar po uzoru na Srbiju, šta to donosi osiguranicima?
Kurteš: Republika Srbija napravila je veliki iskorak u regionu kada je riječ o uređenosti tržišta, posebno kod autoodgovornosti. S obzirom na to da imamo veoma dobru saradnju s Udruženjem osiguravača Srbije, želimo da iskoristimo njihova iskustva vezana za uspostavljanje Informacionog centra. Osnovne prednosti jesu transparentan proces izdavanja polisa svih društava, digitalno tarifiranje, uspostavljanje knjige kasko štetnika i slično. Na ovaj način društva bi bila u izvjesnoj kooperaciji, a ne oštroj i nemilosrdnoj konkurenciji, a sve u cilju zaštite naših klijenata. Činjenica jeste da je danas tržište osiguranja dosta neuređeno, posebno kod obaveznih vrsta osiguranja. Društva su konačno odlučila da krenu u rješavanje tih problema tražeći sistemsko rješenje. Preduslov je rješenje u digitalizaciji cjelokupnog procesa kako bi se uspostavilo puno povjerenje među društvima za osiguranje.
Šta je identifikovano kao konkretan problem, dugo godina se spominju nelegalni popusti koje društva daju osiguranicima, stvarajući nelojalnu konkurenciju?
Kurteš: Osnovni izazov jeste što na tržištu postoje vantarifna davanja za koja svi znamo i kojima se godinama ne može stati ukraj, iz više razloga. Svako društvo ima neki svoj interes, povremeno se to malo zaustavi, međutim sistemskog rješenja za sada nema. S tim u vezi na tragu smo da kroz proces digitalizacije, formiranjem zajedničkog Informacionog centra i automatizacijom svih procesa pokušamo riješiti taj problem.
U praksi, klijent plati elektronski polisu i nema prilike da dobije nelegalni popust?
Kurteš: U budućnosti bi to tako trebalo izgledati. Mi moramo da formiramo taj Informacioni centar, prije svega, koji bi podrazumijevao transparentan proces izdavanja svih polisa za osiguranje od autoodgovornosti. Kada to obezbijedimo, onda bismo mogli da se elektronski povežemo i s Poreskom upravom, Ministarstvom unutrašnjih poslova i poslovnim bankama, gdje bi se, kao u zemljama u regiji, mogle prodavati polise osiguranja AO i online, a cijeli sistem biti efikasniji. Trenutni način funkcionisanja zahtijeva visoke transakcione troškove, što osiguravajuće kuće trpe, ali povezivanjem s Poreskom upravom i Ministarstvom unutrašnjih poslova te IDDEEA-om, ti troškovi bi nestali i društva bi bila efikasnija.
Da li je započeto išta za formiranje tog informacionog centra, koliko bi trebalo da to zaživi?
Kurteš: Započeto je, radimo na tome već šest mjeseci intenzivno, ovih dana smo u završnoj fazi pregovora s Udruženjem osiguravača Srbije koji imaju jedan od najbolje razvijenih Informacionih centara ne samo u regionu nego poredeći i s evropskim sistemima. Poznato je da je Srbija otišla daleko u tome, tako da smo njihova rješenja u digitalizaciji prepoznali kao odlična i želimo da ih primijenimo u Republici Srpskoj. Društva će na dobrovoljnoj osnovi imati priliku da pristupe centru i mi sve to možemo uvezati i krenuti od 1. januara iduće godine.
Kakvo je stanje u Federaciji BiH ako znamo da pojedina društva iz FBiH imaju ekspoziture u RS, kako sve uvezati?
Kurteš: Slično je stanje, problemi i izazovi i na tržištu osiguranja u FBiH. Mi smo u saradnji s Udruženjem društava za osiguranje u FBiH iznijeli naša viđenja rješenja problema, ako bi i oni htjeli to da primijene i sada je na njima da li će ući u taj proces. Pozitivna je bila povratna informacija.
Siniša Kurteš (Privatna arhiva)
Kakava je zastupljenost drugih, neobaveznih vrsta osiguranja i koliko je svijest građana razvijena u tom smislu?
Kurteš: Nažalost, tržište osiguranja nije dovoljno razvijeno. Sama činjenica da tržište osiguranja u ukupnom finansijskom tržištu učestvuje sa 3-5 odsto govori sama za sebe. Glavni izazov je nedovoljna svijest građana o potrebi za osiguranjem, odnosno zaštita od rizika, posebno o zaštiti pokretne i nepokretne imovine. Većinom je razvijeno obavezno osiguranje od autoodgovornosti i osiguranje imovine, ali u slučajevima kada to zahtijevaju banke. Pozitivno je da imamo solidan rast životnih osiguranja, što govori o tome da imamo dobar potencijal u budućnosti. Ostale vrste osiguranja nemaju taj značaj i na nama je kao društvima da radimo na tome da podižemo svijest građana u tom smjeru.
Svjedoci smo da to nedovoljno radite, podaci o vrstama naplaćene premije to pokazuju?
Kurteš: Tako je, društva za sada nisu dovoljno radila na promociji drugih vrsta osiguranja. To je bilo sporadično. Jedan od razloga organizovanja Dana osiguranja RS, prvi put, jeste i upoznavanje stručne i opšte javnosti o ovom pitanju i izazovima koji su pred nama te podizanja svijesti građana o neophodnosti zaštite od rizika.
Koliko (ne)efikasnost drugih institucija, prije svega pravosudnih, utiče na rad osiguravajućih društava?
Kurteš: Imamo izazova koje pokušavamo da riješimo i u tom segmentu. Naime veliki broj predmeta i troškovi opterećuju i sudove i osiguravajuće kuće. Sporovi se pokreću i za predmete male vrijednosti. U okviru Dana osiguranja bavićemo se i ovim problemom, definisanjem jedinstvenih kriterijuma za isplatu nematerijalnih šteta kako bismo na neki način rasteretili sudove predmeta, a društva nepotrebnih troškova.
