Velike tehnološke kompanije, zajmodavci, startupi – svi su zaraženi euforijom koju donosi umjetna inteligencija (AI), a koja još nije opravdala ogromna ulaganja u infrastrukturu i razvoj novih proizvoda i usluga. Ako AI propadne i pokaže se da je euforija uzrokovala tržišni balon, mnoge kompanije neće preživjeti ako dođe do iznenadnog pucanja.
Na ovu opasnost nedavno je upozorio tehnološki veteran Jack Selby, osnivač i generalni direktor AZ-VC-a, prema kojem je na vidiku korekcija vrednovanja AI startupa.
U intervjuu za Bloomberg na konferenciji SuperReturn u Singapuru izrazio je mišljenje da se potrošači navikavaju na jeftine AI usluge i da će doći vrijeme kada će se morati izračunati marže.
Stotine milijardi dolara rizičnog kapitala uložene su u kompanije diljem svijeta koje žele izgraditi sljedeći transformativni AI proizvod. No investitori poput Selbyja upozoravaju da bi vrednovanja mogla biti previsoka - s obzirom na to da marže još nisu dosegnute.
Usporedio je AI s krahom dot.com kompanija prije 25 godina, ukazujući na preobilje AI kompanija (velikih i malih) diljem planeta. Baš kao i tada, kada pukne AI balon, rekao je, "mnoge, mnoge" kompanije neće preživjeti.
"Bit će deseci, ako ne i stotine milijardi dolara investitorskih dolara koji će doslovno biti spaljeni", rekao je.
Selby, koji je ujedno i dugogodišnji direktor porodičnog ureda milijardera poduzetnika Petera Thiela, pridružuje se drugim insajderima tehnološke industrije priznajući da investitore u AI vjerovatno čeka bol, jer procjene vrijednosti rastu - dok se napori za monetizaciju još uvijek oblikuju.
Istovremeno, ključni igrači u industriji priznaju da će vjerovatno biti poteškoća za investitore u AI. Izvršni direktor OpenAI-a Sam Altman nedavno je rekao da vidi paralele između trenutne ludnice ulaganja u AI i dot.com balona s kraja 1990-ih. Raspravljajući o procjenama startupa, rekao je: "Neko će tamo izgorjeti". Osim toga, Tehnološki institut Massachusetts nedavno je objavio izvješće u kojem se navodi da 95 posto generativnih projekata umjetne inteligencije u korporativnom svijetu nije uspjelo ostvariti nikakvu dobit.
Zajmodavci su posljednjih godina uložili milijarde dolara u ulaganja u umjetnu inteligenciju, baš kao što rukovoditelji industrije i analitičari postavljaju pitanja o tome napuhuje li nova tehnologija još jedan balon, izvijestio je Bloomberg.
JPMorgan Chase & Co. i Mitsubishi UFJ Financial Group osigurali su zajam od 22 milijarde dolara kako bi podržali plan Vantage Data Centersa za izgradnju masivnog kampusa podatkovnog centra. Meta Platforms Inc., matična kompanija Facebooka, primila je 29 milijardi dolara od Pacific Investment Management Co. i Blue Owl Capital Inc. za masivni podatkovni centar u ruralnoj Louisiani.
Depositphotos
Zajmodavci potiču procvat i strah od balona
Depositphotos
Ima još mnogo takvih poslova koji dolaze. Samo OpenAI procjenjuje da će na kraju morati potrošiti bilione dolara na infrastrukturu potrebnu za razvoj i pokretanje AI usluga.
Ranu izgradnju infrastrukture potrebne za obuku i napajanje najnaprednijih AI modela uglavnom su finansirale same AI kompanije, uključujući tehnološke divove poput Alphabeta i Mete. Mnoge velike tehnološke kompanije - takozvani AI hiperskaleri - platile su novu infrastrukturu pozlaćenim korporativnim dugom, koji je vjerovatno siguran zbog postojećih novčanih tokova koje imaju za podupiranje duga, prema nedavnoj analizi Bloomberg Intelligencea.
Međutim, u novije vrijeme novac sve više dolazi od investitora u obveznice i privatnih zajmodavaca. Izloženost ovdje dolazi u mnogim oblicima i veličinama, s različitim stepenima rizika.
Eventualna recesija najstvarnija opasnost
Analitičari Bloomberg Adrije nedavno su usporedili rezultate Cisca tokom dot.com balona i Nvidije, kompanije čiji su čipovi osnova za razvoj umjetne inteligencije. Naznačili su da potražnja za Nvidia čipovima premašuje ponudu, a tržišni trend ide u korist velike potražnje. Kompanija je vodeći proizvođač grafičkih procesora, koji su nužni za definiranje umjetne inteligencije, tj. mašinskog učenja (AI/ML), i to je glavni razlog njihove ugradnje u poslužitelje podatkovnih centara. Ne treba zanemariti ni industriju videoigara.
Cisco je bio najveća svjetska kompanija u martu 2000. godine. Proizvodio je preklopnike i usmjerivače, koji su, uz kablove, neophodni za spajanje na internet.
Što se tiče sličnosti i razlika između trenda umjetne inteligencije i dot.com balona, analitičari ističu da je dot.com balon potaknut procjenom relativno novih poslovnih modela koje su uveli novopridošli na tržištu. U trendu umjetne inteligencije, rast cijena prvenstveno je u velikim, tehnološkim dionicama bez dugova sa "zrelim" i dokazanim poslovnim modelom.
"Nvidijin tržišni učinak se poboljšava, dok je kod Cisca suprotan", rekli su analitičari.
Prema njima, ključna razlika je u ostvarenom rastu prihoda, Cisco je imao složenu godišnju stopu rasta prihoda (CAGR) od 25 posto u razdoblju od 1998. do 2001. Kod Nvidije, CAGR u razdoblju od 2023. do proteklih 12 mjeseci iznosi 57 posto. Osim toga, Nvidia jača svoju profitabilnost: marža profita od 49 posto u 2023., a u 2024. marža od 55 posto. Plan za 2025. je profit od 110 milijardi američkih dolara s maržom od 53 posto. Kod Cisca je marža od oko 20 posto konstantna do danas.
"Euforija koja okružuje Nvidijine i AI dionice ne može se baš usporediti s dot.com balonom ili Ciscom. Jedina prijetnja koju vidimo je recesija koja bi mogla smanjiti narudžbe za AI čipove i ohladiti euforiju tržišta", kažu naši analitičari.
--Uz pomoć Haslinde Amin, Olivije Poe, Yosiane Joshue i Olivije Fishlow/Bloomberg
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...