Vještačka inteligencija ima ozbiljan problem s inflacijom

Troškovi infrastrukture za AI neprestano rastu. Velike tehnološke kompanije vjerovatno će investirati nekoliko biliona dolara u narednih nekoliko godina, kako bi zadovoljile vaše navike korišćenja ChatGPT-ja i Claudea.

Međutim, ogromni računi za kapitalne izdatke (eng. capex) nisu posljedica samo toga što takozvani hiperskaleri, poput Microsofta i Mete, grade ili iznajmljuju sve više data centara. Porasla je i cijena komponenti koje ulaze u ta ogromna računarska postrojenja, što je primoralo neke od kompanija da potroše više gotovine nego što su prvobitno planirale.

 

"Chipflation" nije samo problem za naše tehnološke gospodare koji nekako moraju da ostvare finansijski povrat na svoja ulaganja. Nagli napredak vještačke inteligencije takođe potiskuje zalihe konvencionalnijih čipova. Kada shvatite da vaš sljedeći pametni telefon ili gejming konzola koštaju znatno više od prethodnih, okrivite AI, kao što je pisao moj kolega Dave Lee.

Svi koji se bave "vibe codingom" aplikacija i koriste AI agente za podnošenje poreskih prijava stvaraju dodatnu potražnju za hardverskim komponentama koje podržavaju te aktivnosti: stvarima poput grafičkih procesora, memorije, pa čak i centralnih procesora (CPU). CPU-ovi su ranije bili marginalni u AI revoluciji, ali su postali neophodni kako bi se autonomni AI agenti nosili sa svojim radnim opterećenjem.

Neke od tehnoloških kompanija sa najvećim novčanim tokovima i najbolje finansirani startupi u istoriji grčevito se nadmeću kako bi obezbijedili dovoljno hardvera, strahujući da će u suprotnom zaostati u trci za superinteligencijom. A pošto su ti kupci relativno neosjetljivi na cijene, njihovi dobavljači čipova uglavnom imaju dominantne tržišne pozicije, uz ogromne tehničke i finansijske prepreke koje otežavaju pojavu veće konkurencije. Kontrola tih uskih grla pokazuje se izuzetno unosnom.

Taiwan Semiconductor Manufacturing Co. (TSMC), najveća livnica za napredne čipove, planira da investira rekordnih 56 milijardi dolara ove godine, ali ni to neće obezbijediti dovoljno vrhunskih proizvoda. Takva ograničenja podstakla su Elona Muska da razmotri izgradnju sopstvene fabrike čipova. To će koštati najmanje 55 milijardi dolara, a potencijalno i do 119 milijardi dolara.

Kada potražnja premaši ponudu, cijene moraju da rastu. Zato akcije dobavljača AI hardvera nadmašuju akcije većine njihovih kupaca (hiperskalera), koji troše ogromne količine novca kako bi ostali u igri. Alphabet Inc. je izuzetak u tome, zahvaljujući sopstvenim inovacijama u proizvodnji čipova.

"Gotovo sva vrijednost akumulirala se na nivou čipova, što je istovremeno bez presedana i neodrživo", poručuje klijentima James Covello, direktor globalnog istraživanja akcija u Goldman Sachsu. "Kompanije koje proizvode čipove napreduju na račun svih ostalih iznad njih u lancu."

 

Najnoviji izvještaji o zaradama hiperskalera otkrivaju bolan ugriz inflacije. Microsoft očekuje da će više cijene komponenti dodati 25 milijardi dolara njegovom godišnjem računu za kapitalne troškove, koji sada iznosi vrtoglavih 190 milijardi dolara. Meta je podigla srednju vrijednost svoje prognoze kapitalnih ulaganja za 10 milijardi dolara, pripisujući to uglavnom troškovima komponenti, posebno memorijskih čipova.

Nvidijini GPU-ovi - radni konji vještačke inteligencije koji koštaju desetine hiljada dolara po komadu - već dugo su mašina za pravljenje novca, generišući bruto profitne marže od 75 odsto. Iako su njeni najnoviji modeli nevjerovatno skupi, oni su istovremeno mnogo efikasniji u pogledu performansi i potrošnje energije. Inovacije kompanije u paralelnoj obradi i softveru zaslužuju priznanje. Ipak, njena dominacija na tržištu AI akceleratora, hardvera koji se koristi za izvršavanje zadataka, dovela je do toga da se njeni ogromni profiti nazivaju "Nvidia porezom".

Tehnološke kompanije sve češće moraju da plaćaju i "porez na memoriju", jer data centri troše memoriju u ogromnim količinama. Dio razloga je to što najnapredniji AI akceleratori zahtijevaju mnogo više memorije velike propusnosti (HBM), koju obezbjeđuje veoma profitabilan i silicijumski intenzivan oblik dinamičke memorije sa direktnim pristupom (DRAM), namijenjen brzom, privremenom skladištenju podataka i aplikacija.

Velika trojka dobavljača DRAM-a - SK Hynix, Samsung Electronics i Micron Technology - postali su miljenici berze i danas zajedno vrijede više od 2,8 biliona dolara.

Operativne marže SK Hynixa dostigle su rekordnih 72 odsto u posljednjem finansijskom tromjesečju. Kupci "daju prioritet obezbjeđivanju količina u odnosu na cijenu", bez ustručavanja poručuju iz ove južnokorejske kompanije. Samsungove prosječne prodajne cijene DRAM-a porasle su za više od 90 odsto u istom tromjesečnom periodu u poređenju sa kvartalom koji mu je prethodio.

 

Ukupno posmatrano, potrošnja na različite vrste memorije mogla bi da čini 30 odsto kapitalnih izdataka hiperskalera u 2026. godini, prema istraživačkoj kompaniji SemiAnalysis. U 2024. godini taj udio iznosio je svega osam odsto.

Hiperskaleri i "neocloudovi" (kompanije koje iznajmljuju GPU-ove onima kojima je potreban računarski kapacitet) i dalje su uvjereni da će se njihova ulaganja isplatiti, čak i ako često koštaju više nego što su očekivali. Ograničenja u snabdijevanju barem smanjuju rizik da stariji, manje efikasni procesori brzo izgube vrijednost. Cijene iznajmljivanja "rastu u svim segmentima", poručuju iz CoreWeave, jednog od vodećih neocloud igrača.

 

Ipak, sama količina kapitalnih izdataka za čipove daje hiperskalerima snažan podsticaj da pronađu načine za smanjenje svojih računarskih troškova. Jedan od načina jeste korišćenje alternativnih AI procesora, poput onih kompanije Advanced Micro Devices, ili razvoj sopstvenog hardvera - na primjer, Alphabetovih Tensor procesorskih jedinica, Amazonovih Trainium čipova i Microsoftovog Maia 200.

Amazon očekuje da će mu Trainium uštediti desetine milijardi dolara godišnje u sopstvenoj potrošnji. Vlasnici Claudea i ChatGPT-ja, Anthropic i OpenAI, potpisali su sa kompanijom Jeffa Bezosa ugovore vrijedne milijarde dolara za te čipove, iako je u doglednoj budućnosti većina zaliha već rasprodata ili rezervisana.

Među ostalim obećavajućim inovacijama, Googleova tehnika kompresije TurboQuant mogla bi da pomogne u obuzdavanju troškova memorije, dok Arm Holdings očekuje da će njegov novi CPU smanjiti trošak gigavata kapaciteta data centra za oko 10 milijardi dolara. U međuvremenu, rasipništvo tehnološke elite ima i nepoželjne sporedne efekte. Uvoz hardvera povezanog sa vještačkom inteligencijom iz Tajvana i drugih zemalja pogoršava američki trgovinski deficit - što Donald Trump smatra pokazateljem ekonomskog neuspjeha.

Pored same AI groznice, proizvođači pametnih telefona, gejming konzola i personalnih računara bore se da obezbijede zalihe memorijskih čipova, jer njihovi proizvođači daju prednost unosnijem tržištu data centara i dugoročnim ugovorima sa hiperskalerima. Kompanije koje proizvode potrošačku tehnologiju sada moraju ili da povećanje cijena prebace na kupce, ili da smanje specifikacije uređaja, ili da prihvate udar na sopstvene marže.

Predviđa se da će globalna prodaja pametnih telefona ove godine pasti za oko 13 odsto, pri čemu su posebno pogođeni jeftiniji modeli. Nintendo je već podigao cijenu konzole Switch 2.

Fabrike poluprovodnika grade se godinama, pa nema izgleda za brz odgovor sa strane ponude. Riječ je o poslovično cikličnoj industriji, a nekoliko kompanija je ne tako davno pretrpjelo velike gubitke, zbog čega su danas oprezne kada je riječ o pretjeranom širenju kapaciteta.

Kada se uzmu u obzir i više cijene električne energije izazvane energetski zahtjevnim data centrima, AI će vjerovatno još neko vrijeme ostati značajan inflatorni faktor.

"Čini se da se ogromna potražnja za poluprovodnicima, memorijskim kapacitetima i drugim komponentama za izgradnju AI infrastrukture preliva na potrošačke cijene", kaže ekonomistkinja kompanije Pacific Investment Management Company, Tiffany Wilding, ukazujući na rast inflacije lične potrošnje.

Ako Fed zbog svega toga ne bude mogao da smanji kamatne stope, beskompromisna i zapanjujuće skupa potraga AI laboratorija za superinteligencijom neće djelovati samo finansijski nepromišljeno. Iz društvene perspektive, to znači da ćemo na kraju svi platiti cijenu.