Proizvođač automobila, koji nije trebao ni postojati, izlazi na berzu

Po svakoj konvencionalnoj poslovnoj logici, Koenigsegg Automotive AB ne bi trebalo da postoji. Izgraditi proizvođača sportskih automobila vrijednih više miliona dolara u rijetko naseljenom dijelu južne Švedske - daleko od trkačkih staza Italije i Francuske, klastera dobavljača u Njemačkoj ili kalifornijskih enklava milijardera - zvuči manje kao strategija, a više kao izazov.

Ipak, na napuštenom aerodromu šest sati vožnje južno od Stockholma, Christian i Halldora von Koenigsegg stvorili su jednog od tehnološki najsofisticiranijih proizvođača automobila na svijetu. Koenigsegg dizajnira vlastite motore, transmisije i baterijske sisteme, a da ne spominjemo niska karbonska vlaknasta karoserijska kućišta koja izgledaju kao da zaslužuju kaznu za prebrzu vožnju čak i kada miruju. "Vjerovatno bi bilo lakše izgraditi kompaniju negdje drugo", kaže Halldora, glavna operativna direktorica kompanije. "Ali ovo je naš dom."

Sada ona i njen suprug postavljaju temelje za izlazak Koenigsegga na berzu. Prošle godine kompaniju su transformisali u dioničko društvo, a 2024. su dobili prvog institucionalnog investitora, prodavši nešto više od šest odsto udjela njujorškoj investicionoj firmi Chieftain Capital Management za 50 miliona evra (58 miliona dolara), čime je vrijednost kompanije procijenjena na oko milijardu dolara. Takođe, investicioni bankari su tokom protekle godine viđani u fabričkom pogonu kompanije, prema riječima osoba upoznatih s posjetama, koje su željele ostati anonimne jer su informacije privatne.

Kako bi ojačali iskustvo svog tima na javnom tržištu kapitala, von Koenigseggovi su tokom protekle godine zaposlili dvoje veterana iz inicijalne javne ponude dionica kompanije Volvo Car AB iz 2021. godine, kada je kineski Geely nastojao prikupiti sredstva za elektrifikaciju Volva. Johan Ekdahl, bivši glavni finansijski direktor ovog proizvođača automobila, sada obavlja istu funkciju u Koenigsegu. A u januaru je Koenigsegg angažovao Rosmarie Söderbom, Volvovu direktoricu za pravne finansije, na poziciji generalne savjetnice.

Koenigsegg (Depositphotos)

 

Ali Halldora insistira da ne postoji vremenski okvir za izlazak na berzu, navodeći da nedavne promjene ne znače da ona i njen suprug traže izlaz iz kompanije. Umjesto toga, želi zaposlenima ponuditi veći udio u kompaniji kako bi lakše privukli i zadržali talentovane inženjere. I dok Koenigsegg trenutno nema potrebu za kapitalom, Halldora kaže da bi berzansko listiranje moglo ponuditi raznovrsnije izvore finansiranja. "Vjerujemo da s vremenom možemo sami finansirati poslovanje", kaže ona. "Ali mogu se pojaviti prilike koje sada ne predviđamo."

Christian, koji sada ima 53 godine, osnovao je kompaniju 1994. godine i završio svoje prvo konceptno vozilo dvije godine kasnije. Halldora, koja ima 49 godina, pridružila se kada su se njih dvoje vjenčali 2000. godine, a tokom naredne dvije decenije ugled kompanije rastao je sporo, ali stabilno među zaljubljenicima u izuzetno skupe sportske automobile.

Od 2020. godine Koenigsegg je povećao broj zaposlenih sa 150 na 850, a prošle godine isporučio je 56 automobila, čija se cijena kretala od 2,8 do četiri miliona dolara, uz još 400 narudžbi. U 2024. godini kompanija je ostvarila prihod od 1,4 milijarde švedskih kruna (152,5 miliona dolara), više nego dvostruko u odnosu na prethodnu godinu, uz operativnu dobit od 35 miliona kruna, čime je nadoknađen gubitak od 302 miliona kruna iz 2023. godine.

Kapital prikupljen od Chieftain Capital Managementa iskoristili su za proširenje kapaciteta fabrike, smještene nadomak uspavanog primorskog gradića Ängelholm, s ciljem da u narednih nekoliko godina dostignu godišnju proizvodnju od 150 do 200 automobila.

Koenigsegg (Depositphotos)

 

Ne vjeruju svi koji prate evoluciju Koenigsegga da je izlazak na berzu pravi put, dovodeći u pitanje da li se ručna proizvodnja kompanije uklapa u kvartalni nadzor javnih tržišta kapitala. Kada bi ambicija bila dramatično povećanje proizvodnje, inicijalna javna ponuda dionica imala bi smisla, ali ako je cilj ostati mali i pod čvrstom kontrolom, koristi su manje jasne. "Koenigsegg je možda ipak premali da privuče interesovanje, čak i ako je ekskluzivnost zagarantovana", kaže Luca Solca, analitičar u Bernstein Researchu.

Jedan prirodan krug investitora mogli bi biti kupci kompanije, jer svako ko može priuštiti Koenigsegg vjerovatno posjeduje značajan portfelj dionica, a većina njih su veliki obožavaoci brenda. Ili bi to mogli biti investitori koji već posjeduju dionice kompanija koje mogu naplaćivati astronomske cijene - poput Ferrarija ili luksuznih modnih kuća visoke klase - kaže John Hernander, menadžer u švedskom penzionom fondu AMF.

Finansijski direktor Ekdahl kaže da je Ferrari najbliže poređenje, iako bi mu bilo drago kada bi investitori kompaniju posmatrali više kao spoj tehnološkog startupa i proizvođača marama i torbi Hermès Internationala SA. No takva razmišljanja su upravo to - razmišljanja. Iako investicione banke prilaze kompaniji, a Von Koenigseggovi oprezno koračaju prema izlasku na berzu, ne postoji proces listiranja niti rok o kojem bi se moglo govoriti.

Ono što Ekdahl sada radi jeste održavanje otvorenih opcija dok Koenigsegg nastoji postati veći i bolji u onome što radi: proizvodnji izuzetno brzih i izuzetno skupih automobila. "Ne treba na berzu iznositi plan", kaže on. "Na berzu treba izaći kada ste sigurni u ono što možete isporučiti."