Formula 1 bilježi rast, no zaljevsko tržište gubi tempo

Ovogodišnji američko-izraelski rat protiv Irana nije prouzročio poremećaje samo na globalnim tržištima nafte i u svjetskom zračnom prometu, već je utjecao i na jedan od najpopularnijih sportova na svijetu, Formulu 1 (F1).

Ova sezona auto-moto sporta obilježena je još uvijek neriješenim sukobom između Washingtona i Teherana, zbog čega su dosad otkazane dvije utrke na Bliskom istoku. Velike nagrade Saudijske Arabije i Bahreina, predviđene za travanj, vodstvo Formule 1 i krovna automobilistička organizacija FIA su otkazali, dok sudbina preostale dvije regionalne utrke u Abu Dhabiju i Dohi, planiranih za kraj godine, ostaje neizvjesna.

Sukob na Bliskom istoku prijeti udarcem na Formulu 1 upravo u trenutku kada taj sport doživljava procvat, posebice u Sjevernoj Americi, gdje je privukao publiku zahvaljujući uspjehu Netflixove serije i nedavnog filma F1: The Movie. Rastuća popularnost auto-moto sporta potaknula je i rast cijena dionica Formule 1.

Rasli su i prihodi organizacije, koja još od preuzimanja tvrtke Liberty Media 2017. godine širi prvenstveno televizijsku publiku. Broj navijača Formule 1 diljem svijeta u 2025. godini dosegnuo je 827 milijuna, što predstavlja povećanje od 12 posto na godišnjoj razini te čak 63 posto u usporedbi s 2018. godinom.

Rast poslovanja sportske franšize

Prihodi Formule 1 u prvom su se tromjesečju 2026. godine povećali za 53 posto na godišnjoj razini, na 617 milijuna dolara. Rastu je pridonijela i jedna utrka više nego godinu ranije, a prihodi od organizacijskih pristojbi, medijskih prava i sponzorstava dosegnuli su 496 milijuna dolara.

Formula 1 ostvarila je 107 milijuna dolara dobiti, dok je Liberty Media, uz uključivanje prihoda od MotoGP-a, prošlogodišnji gubitak od 67 milijuna dolara preokrenula u 64 milijuna dolara dobiti u prvom tromjesečju.

Tvrtka je u kalendarskoj godini 2025. također izvijestila o rastu prihoda, i to o rastu od 14 posto na rekordnih 3,87 milijardi dolara. Operativna dobit u međuvremenu je porasla za 28 posto, na 632 milijuna dolara.

Glavni prihodi, koji uključuju medijska prava, organizacijske pristojbe i sponzorstva, u 2025. godini dosegnuli su 3,09 milijardi dolara. Sponzorstva su prvi put od preuzimanja tvrtke Liberty Media predstavljala više od petine tih prihoda, a rastu su pridonijeli novi partneri, među kojima su LVMH, Santander i Pepsi.

Povećava se i posjećenost utrka. Prije izbijanja rata na Bliskom istoku za ovu su sezonu bile planirane 24 utrke, koje su se trebale održati od ožujka do prosinca. Prošle je godine utrke F1 obišlo rekordnih 6,75 milijuna gledatelja, pri čemu je bilo rasprodano 19 događanja, a na 11 lokacija zabilježeni su novi rekordi posjećenosti.

Posjećenost utrka tako se povećala za četiri posto, na 6,75 milijuna gledatelja, dok je televizijska gledanost porasla za 21 posto. Od preuzimanja 2017. godine, godišnji prihodi Formule 1 povećali su se za gotovo dvije milijarde dolara.

Stalni rast publike te prihoda od ulaznica i televizijskih prava tvrtki Liberty Media višestruko je povratio početno ulaganje. Ona je prije devet godina kupila Formulu 1 za 4,4 milijarde dolara, dok se danas njezina vrijednost procjenjuje na približno 25 milijardi dolara.

Rat pomiješao karte

Bliski istok postao je ključni dio karte utrka F1. Nakon prve regionalne utrke u Bahreinu 2004. godine, regija danas ugošćuje četiri Velike nagrade, uključujući završne utrke sezone u Kataru i Abu Dhabiju.

Zaljevski državni fondovi sve su prisutniji i u momčadima: saudijski Javni investicijski fond ima manjinski udiou momčadi Aston Martin, dok bahreinski Mumtalakat i CYVN iz Abu Dhabija upravljaju McLarenom. Katarski investicijski fond u 2024. je godini stekao gotovo 30-postotni udjel u tvrtki Audi.

Iako su u regiji koncentrirane četiri Velike nagrade iz kalendara Formule 1, naftom bogate zaljevske monarhije vide ovaj sport kao važan dio budućeg razvoja svojih gospodarstava. Katar je 2022. bio domaćin Svjetskog prvenstva u nogometu, dok će Saudijska Arabija organizirati Mundijal 2034. godine. Iako se Velika nagrada Saudijske Arabije trenutačno održava u Džedi, kraljevina na periferiji Rijada gradi stazu Qiddiya Speed Park. To će biti dio četiri milijarde dolara vrijednog projekta usmjerenog na diversifikaciju državnog gospodarstva.

Rijad je svoju strategiju vrtoglavih ulaganja u sport već morao prilagoditi. Tako se povukao iz projekta LIV Golf, u početku profitabilne lige koja se nametnula kao suparnik PGA Touru i privukla brojne vrhunske igrače golfa.

Formula 1 se u ovoj regiji već morala više puta suočiti sa sigurnosnim krizama. Zbog Arapskog proljeća 2011. godine otkazana je Velika nagrada Bahreina, 2022. hutistički raketni napad pogodio je skladište nafte tvrtke Aramco u blizini Džede, dok je prošlogodišnji 12-dnevni rat između Irana i Izraela ponovno poljuljao povjerenje organizatora.

No ovaj je put drukčije. Zbog rata će u listopadu svoju prvu utrku Formule 1 nakon devet godina ugostiti Malezija. Ta se jugoistočnoazijska država naime složila s održavanjem odgođene Velike nagrade Bahreina, koja će se održati između utrka u Azerbajdžanu i Singapuru.

Depositphotos

 

Moguće promjene u kalendaru

Predsjednik Formule 1 Stefano Domenicali krajem srpnja izjavio je da bi se sezona 2026. mogla završiti u Europi ako zbog sukoba na Bliskom istoku ne bude moguće odraditi posljednje utrke u Kataru i Abu Dhabiju. Konačna odluka trebala bi biti donesena do sredine rujna.

Utrke su za sada potvrđene i rasprodane, no bude li se situacija dodatno zaoštravala, F1 će potražiti europsku alternativu. Najvjerojatniji kandidat za završnu utrku jest Imola u Italiji, prenosi BBC.

Domenicali unatoč tome želi nakon natjecanja u Las Vegasu 21. studenoga održati još jednu utrku. Mogućnost da Las Vegas bude domaćin dviju utrka u istoj sezoni je odbačena jer Formula 1 ne želi umanjiti vrijednost tog događaja, a ujedno bi se u tom dijelu godine još izravnije borila za pozornost američke publike s ligom NFL.

Bahrein bi sljedeće godine zbog termina ramazana ponovno trebao biti domaćin uvodne utrke sezone. Ne smire li se okolnosti na Bliskom istoku, Formula 1 ima spremne i alternativne scenarije. Službeni kalendar, koji će predstaviti na jesen, isprva će predviđati uobičajeni raspored, dok bi odluka o mogućim promjenama trebala biti donesena prema kraju godine. Cilj ostaje sezona s 24 utrke, prenosi BBC.

Promjene u utrkama

Sezona 2026. donijela je i nekoliko važnih promjena pravila. Novi motori Formule 1, koji približno polovicu snage dobivaju iz električnog sustava, naišli su na kritike vozača jer zbog stalnog punjenja baterija ograničavaju vožnju na samoj granici mogućnosti.

Domenicali unatoč tome smatra da su navijači promjene prihvatili pozitivno jer ih više od složenih tehničkih detalja zanima sam događaj na stazi. Podržao je planirane prilagodbe koje bi u sljedeće dvije sezone trebale smanjiti utjecaj prikupljanja energije, a vozače je pozvao da kritike iznose konstruktivno.

Najvidljivija je promjena filozofija šasije i aerodinamike. FIA i Formula 1 žele kompaktnije i lakše bolide s aerodinamikom koja manje kažnjava vožnju u zavjetrini suparnika. Svrha promjena je povećati privlačnost sporta kao medijskog proizvoda. Više pretjecanja znači zanimljivije televizijske prijenose, veću viralnost i manji rizik da utrke postanu dosadne. Istodobno se kao standard uvode napredna održiva goriva, čime F1 želi naglasiti svoju ulogu razvojnog poligona za automobilsku industriju.

S druge strane, već traju rasprave o pravilima koja će vrijediti nakon 2030. godine. Predsjednik FIA-e Mohammed Ben Sulayem zagovara povratak atmosferskih V8 motora, dok Mercedes i Audi podupiru zadržavanje turbopunjača. Domenicali očekuje da će okvir budućih pravila biti pripremljen do kraja godine.

Glavni su ciljevi jednostavniji pogonski sklopovi, lakši bolidi, uporaba održivih goriva i dovoljna električna snaga kako bi tehnologija ostala primjenjiva i na cestovnim automobilima. Nova bi pravila vozačima ujedno trebala omogućiti agresivniju vožnju bez sadašnjih ograničenja pri upravljanju energijom.