Svake četiri godine cijeli svijet se okuplja ispred televizijskih ekrana kako bi pratio najveći sportski događaj na planeti. Gotovo cijeli svijet, osim države koja je jedan od domaćina ovogodišnjeg svjetskog prvenstva u fudbalu.
Nije tajna da se Amerikanci ne zanimaju za fudbal, ili kako ga zovu s druge strane Atlantika, soccer. To potvrđuju i video-snimci na društvenim mrežama, na kojima se svjetske fudbalske zvijezde po Manhattanu šetaju gotovo neprimijećeno, a mase navijača ih ne mole za selfije.
Prema anketi Morning Consulta, provedenoj krajem maja za Bloomberg, više od polovine odraslih Amerikanaca najvjerovatnije neće pratiti nijednu od 104 utakmice svjetskog prvenstva. Samo 13 posto njih reklo je da će utakmice sigurno gledati. Interesovanje se snažno razlikuje po starosti: najviše je oduševljena generacija Z, a najmanje bumeri, među kojima tri četvrtine kaže da nisu ljubitelji fudbala.
U američkom sportu dominiraju takozvana velika četvorka: NFL (američki fudbal), MLB (bejzbol), NBA (košarka) i NHL (hokej). Prosječna posjećenost utakmica Major League Soccer (MLS), najviše američke fudbalske lige, iznosi oko 22 hiljade gledalaca po utakmici. U poređenju s engleskom Premier ligom, čija prosječna posjećenost premašuje 41 hiljadu, i uzimajući u obzir činjenicu da je SAD treća najnaseljenija država na svijetu, fudbal u SAD-u ima još dug put pred sobom.
Ali okolnosti za fudbal se u Americi možda mijenjaju. Prema januarskim podacima časopisa The Economist, deset posto Amerikanaca navodi fudbal kao svoj omiljeni sport. Time je za dlaku prestigao bejzbol, dok su više na ljestvici popularnosti ostali još samo američki fudbal i košarka.
"Podatak da je fudbal prestigao bejzbol (MLB) jeste preloman, ali istovremeno i logičan. Bejzbol se već godinama bori sa starenjem publike i predugim formatima utakmica, koji ne odgovaraju dinamici savremenih gledalaca", objašnjava Vid Dežman iz Arene Sport i dodaje: "Ali ako gledamo srednjoročno i dugoročno, NBA i NFL su za sada sigurni na vrhu."
Dežman ističe da se fudbal među mlađom generacijom sasvim realno može mjeriti s NBA ligom. "Fudbal nudi neprekidnu dinamiku - 90 minuta bez beskrajnih komercijalnih pauza, što je jedinstveno za američko tržište i globalnu povezanost, koja sve više privlači Amerikance. NFL ligu, doduše, neće ugroziti, ali može za 15-20 godina da postane ozbiljan konkurent košarci za mjesto drugog najpopularnijeg sporta."
Proces učvršćivanja fudbala i dalje traje. Iako se čini da po popularnosti još dugo neće prestići košarku i američki fudbal, prvi ohrabrujući odzivi već su vidljivi. Dodatnom proboju moglo bi značajno da doprinese svjetsko prvenstvo, jer reprezentacija predstavlja cijelu državu, a ne samo regionalne franšize.
Shaun Botterill/Getty Images
Kroz trnje do zvijezda
SAD ima složen odnos prema fudbalu. Učestvovali su čak i na prvom Fifinom svjetskom prvenstvu 1930. godine, gdje su osvojili treće mjesto na turniru na kojem je pobijedio Urugvaj. Taj uspjeh i danas ostaje najbolji rezultat američke fudbalske reprezentacije.
Prvu veću prekretnicu fudbal je u SAD-u dostigao tek 1967. godine osnivanjem Sjevernoameričke fudbalske lige (NASL). Njen cilj bio je da stvori profesionalnu ligu, sličnu NFL-u, NBA-u i MLB-u, s franšizama i prepoznatljivošću.
Snovi o fudbalskom proboju u SAD-u počeli su s novim samopouzdanjem da se prodaju sredinom sedamdesetih godina, kada je Pelé iz Brazila došao u New York i pridružio se timu Cosmos. U Americi su u to vrijeme na kratko dom pronašle i druge ostarjele strane zvijezde, poput Franza Beckenbauera, Georgea Besta i Georgea Weaha. Projekat je poslije nekoliko godina propao, ali je ostalo uvjerenje da će fudbal zbog globalizacije, demografskih promjena i televizijskih prava jednog dana osvojiti američko tržište.
Očekivanja su ojačala poslije svjetskog prvenstva 1994. godine, kada su prvi put bile domaćin Sjedinjene Američke Države, i osnivanja MLS lige. Fudbal je zatim dobio novi zamah prije tri godine, kada je superzvijezda Lionel Messi dres pariskog PSG-a zamijenio dresom američkog Inter Miamija.
Mladi, žene i Latinoamerikanci
Rastuća popularnost fudbala u SAD-u posljedica je i demografskih promjena. Riječ je o generacijskom pomaku, jer Amerikanci iz generacija Z i alfa pokazuju veće interesovanje za sport od svojih prethodnika. Drugi razlog povezan je s migracijama, pošto je danas najmanje 20 posto stanovništva SAD latinoameričkog porijekla. Najpopularniji sport u Latinskoj Americi je, naravno, fudbal.
Fudbal posljednjih decenija dobija na popularnosti i među američkom djecom. Prema podacima istraživačke organizacije Aspen Institute, treći je najpopularniji sport među djecom uzrasta od šest do 17 godina, odmah iza košarke i bejzbola. Nedavno istraživanje Američkog fudbalskog saveza pokazalo je i da američki roditelji fudbal doživljavaju kao timski sport s najvećim koristima za zdravlje.
Uprkos ohrabrujućim trendovima, ostaje i razlog za zabrinutost. Američki fudbalski savez nedavno je saopštio da oko 70 posto djece u SAD do 14. godine odustane od igranja fudbala.
Dok je veća popularnost fudbala među mlađim generacijama prije svega povezana sa društvenim mrežama, online igrama i željama roditelja, fudbal među latinoameričkim i hispanskim stanovništvom u SAD ima dugu tradiciju. Među Latinoamerikancima u SAD starijim od 16 godina, prema podacima Telemunda, gotovo tri četvrtine, odnosno 73 posto, izjašnjava se kao navijači fudbala.
Udio izrazito posvećenih navijača među hispanskim Amerikancima tri puta je veći nego među nehispanskim stanovništvom, 22 odsto prema sedam odsto. Latinoamerikanci po popularnosti svrstavaju fudbal rame uz rame sa američkim fudbalom, ispred košarke i bejzbola, pokazuje istraživanje Telemunda, američke televizijske mreže koja emituje program na španskom jeziku.
"Demografija je vjerovatno najjači i najpredvidljiviji adut koji fudbal ima u SAD. Latinoamerička zajednica od 60 miliona ljudi nije samo statistika, već populacija sa duboko ukorijenjenom strašću prema fudbalu", kaže poznavalac Dežman. "U prošlosti je ta zajednica u određenoj mjeri bila odvojena, jer su uglavnom pratili meksičku ligu ili reprezentacije svojih matičnih država. Danas, međutim, primjećujemo sve veću integraciju."
SAD se od brojnih drugih država razlikuju i po popularnosti ženskog fudbala. Profesionalni ženski fudbal s druge strane Atlantika stekao je širu popularnost ranije nego u mnogim tradicionalno fudbalskim državama, prije svega zahvaljujući izuzetnim uspjesima američke ženske reprezentacije. Ona je do sada osvojila pet zlatnih olimpijskih medalja i četiri titule svjetskog prvaka, zbog čega važi za najuspješniju žensku reprezentaciju u istoriji. Utakmicu između Washington Spirita i Denver Summita, odigranu 28. marta ove godine, pratila je rekordna publika od 63 hiljade navijača.
Stručnjak za sportski marketing Florijan Ropert kao najveći izazov za razvoj fudbala u SAD navodi percepciju da je fudbal s druge strane Atlantika sport imućnijih, posebno u poređenju sa košarkom ili američkim fudbalom. "Put do prvog profesionalnog ugovora uglavnom vodi kroz razvojne akademije i klubove po modelu 'pay-to-play'. Priliku da ih primijete donosioci odluka najčešće dobijaju oni koji to mogu da priušte, a ne nužno i oni koji su najtalentovaniji", kaže.
Komercijalizacija fudbala
Sve veća popularnost fudbala u SAD ogleda se i u vrijednosti medijskih prava. Potrošnja na televizijska i striming prava za fudbalske sadržaje u SAD u posljednjoj deceniji povećala se četiri puta i čak premašila izdatke za prava na bejzbol, pokazuje istraživanje konsultantske kompanije Ampere Analysis.
Važan faktor je i razuđenost interesovanja navijača. Ljubitelji bejzbola po pravilu prate samo jedno takmičenje - MLB ligu - dok zaljubljenici u fudbal u SAD prate i englesku Premier ligu i evropsku Ligu šampiona. To povećava tržišnu vrijednost fudbala.
SAD, najveće potrošačko tržište na svijetu, prema pisanju časopisa The Economist, postale su i najveće strano tržište za četiri najjače evropske fudbalske lige. Na Svjetskom prvenstvu 2022. godine bile su i pojedinačno najvrednije tržište sa 15 posto ukupne potrošnje na medijska prava.
To su primijetile velike američke kompanije koje su postale zvanični partneri Fife. Među najvišim komercijalnim partnerima Fife nalaze se dvije američke kompanije, Coca-Cola i Visa, dok su među sponzorima nižeg nivoa i Bank of America, AB InBev, McDonald's, Verizon i drugi. Apple je u međuvremenu stekao globalna prava za MLS, dok je Netflix obezbijedio domaća prava za naredna dva svjetska prvenstva u ženskom fudbalu.
Ovogodišnji izvještaj medijske analitičke kompanije Nielsen pokazuje da su Amerikanci tokom 2025. godine proveli gotovo 80 milijardi minuta prateći fudbal. Prema procjeni Nielsena, fudbal u SAD više nije samo sport u usponu, već je postao dio šire kulturne infrastrukture, jer ga podržava više od 62 miliona navijača. To bi značilo da su američki ljubitelji fudbala po ukupnom broju na četvrtom mjestu u svijetu.
Ovi trendovi od demografskih promjena do većeg interesovanja korporacija poklapaju se sa organizacijom najvećeg fudbalskog događaja u historiji. Riječ je o do sada najambicioznijem mundijalu, na kojem učestvuje čak 48 reprezentacija. Od ukupno 104 utakmice, njih 78 bit će odigrano u SAD-u, i to u 11 različitih gradova.
Bloomberg
Borba za pretvaranje MLS lige u velesilu
Kao što smo već pomenuli, prethodni pokušaji uspostavljanja snažne američke fudbalske lige nisu bili toliko uspješni koliko se u početku očekivalo. Igračima poput Peléa, Beckenbauera i Besta nije pošlo za rukom da povećaju privlačnost fudbala među američkom publikom, ali stvari se polako pomjeraju naprijed.
Temelje za uspjeh djelimično je postavio fudbalska superzvijezda David Beckham sredinom dvijehiljaditih godina. Do 2007. godine bivši kapiten engleske reprezentacije već je bio svjetska ikona i serijski pobjednik. Sa Manchester Unitedom i madridskim Realom osvajao je trofeje na najvišem nivou, a njegov zvjezdani status dodatno je učvrstio brak sa Victoriom Adams, bivšom članicom grupe Spice Girls.
Fudbaler, koji je tada sa 32 godine i dalje mogao da bira među evropskom elitom, odlučio je da se preseli u SAD, gdje je potpisao za LA Galaxy. Takozvani Beckhamov efekat brzo je prevazišao američke granice i u ligu donio i holivudski glamur. Njegove utakmice posjećivale su zvijezde, među njima Tom Cruise i Will Smith.
Beckham je za ligu bio i finansijski i marketinški uspjeh. Zbog njegove visoke plate MLS je uveo pravilo imenovanog igrača, koje klubovima omogućava da prilikom potpisivanja do tri skupe zvijezde djelimično zaobiđu ograničenja platnog budžeta. To pravilo i danas je poznato kao "Beckhamovo pravilo".
Dio Beckhamovog ugovora uključivao je i mogućnost kasnije kupovine nove franšize u MLS-u. Tu priliku iskoristio je kada je postao suvlasnik Inter Miamija, koji je u ligi debitovao 2020. godine. Beckhamovo ime od početka je klubu donosilo globalnu prepoznatljivost, a najveći iskorak dogodio se 2023. godine, kada je Inter Miami potpisao ugovor sa Messijem.
Kada je Messi stigao u MLS, liga je naručila istraživanje o njegovom uticaju na publiku. Utvrđeno je da njegovi navijači poslije Messijevog odlaska nisu ostali vjerni njegovim prethodnim klubovima, Barceloni i PSG-u, već su nastavili da prate Argentinca. Za njim su došli i sponzori i interesovanje striming giganata, poput Applea.
"Bez snažne domaće lige nije moguće dugoročno izgraditi fudbalsku kulturu. MLS je nekada važio za ligu u koju su zvijezde odlazile da završe karijeru za dobar novac. Dolazak Messija potpuno je promijenio tu percepciju. Messi u MLS nije donio samo gledanost, već i legitimitet. Zahvaljujući njemu ligu danas prate ljudi širom svijeta koji ranije nisu ni znali da klubovi poput Inter Miamija postoje", objašnjava Dežman iz Arene Sport.
Uspjeh se već vidi u podacima o gledanosti. MLS je u prva tri mjeseca sezone 2026. u prosjeku dostizao 7,9 miliona gledalaca nedjeljno preko striming i linearnih platformi. To je 62 odsto više nego u istom periodu prošle godine, nedavno je saopštila liga.
Scott McIntyre/Bloomberg
Liga, naime, saopštava da bilježi najjači trogodišnji period rasta interesovanja navijača u svojoj historiji. Uz to, rekordan broj igrača iz lige ove godine predstavljaće svoje reprezentacije na Svjetskom prvenstvu. Pored toga, 13 gradova sa MLS klubovima tokom mundijala biće domaćini utakmica.
"Snažna domaća liga pomaže razvoju popularnosti fudbala, iako u globalizovanom svijetu popularnost sporta može da raste i kroz praćenje prvenstava iz inostranstva. Ruku na srce, i u Sloveniji su Barcelona ili Bayern München popularniji od velike većine slovenačkih prvoligaša. Popularnost fudbala na sekundarnim ili tercijarnim tržištima može da raste i kroz druge kanale, poput dokumentarnih ili igranih serija, što dokazuju primeri Welcome to Wrexham i Ted Lasso", objašnjava Ropert.
SAD zaista imaju vrhunsku infrastrukturu, ali ključ uspjeha MLS-a nije samo u dovođenju skupih zvijezda, već i u razvoju sopstvenih talenata, naglašava Dežman. "Kada američki klubovi budu sposobni da redovno stvaraju igrače koji će prelaziti u vrhunske evropske klubove, a istovremeno MLS bude finansijski dovoljno snažan da dio te elite zadrži kod kuće, krug će biti zatvoren."
Efekt Svjetskog prvenstva
Svjetsko prvenstvo u fudbalu 1994. godine, održano u SAD, imalo je značajan i trajan uticaj na fudbalsku kulturu u toj zemlji, jer je povećalo njegovu popularnost i utrlo put osnivanju MLS lige.
Uspjeh američke reprezentacije na ovogodišnjem turniru također će uticati na interesovanje gledalaca. Što tim bude dalje dogurao, to će podrška biti veća. Kako kaže izreka, Amerikanci vole pobjednike, a američka reprezentacija se do sada pokazala upravo takvom. Tim je osvojio prvo mjesto u grupi sa Paragvajem, Australijom i favoritom Turskom i plasirao se u osminu finala.
"Svjetsko prvenstvo u fudbalu je globalni sportski spektakl kakvom nema premca. Uz sav šou i pažnju koji su trenutno usmjereni na dešavanja u SAD, kao i pozitivan rezultatski početak domaće reprezentacije, nije iznenađenje što je euforija zahvatila i Amerikance", objašnjava Ropert.
Molly Peters za Bloomberg Businessweek
Poznavalac ukazuje i na navijački trenutak u SAD. "Dok pratimo dešavanja na terenu, posebno je simpatično vidjeti kako lokalno stanovništvo sa oduševljenjem prihvata navijačku atmosferu škotskih navijača na ulicama Bostona i srdačno gostoprimstvo domaćina u srcu Kanzasa prema reprezentaciji Alžira", zaključuje.
Jedan od najvećih problema za navijače, kako iz SAD tako i iz inostranstva, jesu cijene ulaznica. U danima pred prvu utakmicu američke reprezentacije, koja je sa 4:1 pobijedila selekciju Paragvaja, veliki broj ulaznica za meč i dalje je bio dostupan. Najjeftinija ulaznica pritom je koštala 1.120 dolara, naveo je britanski BBC.
Upravo astronomske cijene ulaznica mogle bi da ostave gorak utisak na potencijalne američke ljubitelje fudbala. Na to je ukazao čak i gradonačelnik New Yorka Zohran Mamdani, koji je povodom cijena rekao da su toliko visoke da za ulaznice "treba podići hipoteku".
Prema podacima ankete u kojoj je učestvovalo oko dvije hiljade ljudi, veliki dio onoga što su Amerikanci najčešće čuli o Svjetskom prvenstvu bio je negativan, izvještava Bloomberg. Na vrhu liste upravo su bile visoke cijene ulaznica.
"Društvene mreže odličan su pokazatelj trenutnog raspoloženja, posebno kada je riječ o događajima ovakvih razmjera kao što je Svjetsko prvenstvo. Međutim, moramo biti oprezni pri tumačenju tog fenomena na društvenim mrežama. Amerikanci su majstori spektakla i kada je svijet kod njih u gostima, prihvatit će taj događaj sa svom energijom. Glavna razlika u odnosu na prethodna prvenstva jeste to što ovo oduševljenje ovoga puta neće nestati onog dana kada se spusti zavjesa na finale", smatra Dežman. "Ovoga puta ne radi se samo o trenutnom oduševljenju jednim događajem, već o katalizatoru nečega što se razvijalo tokom posljednje dvije decenije."
.webp){kind=icon}
