Malo je ispod nule duž zapadne granice Švedske i sunce počinje provirivati kroz oblake. U užurbanom redu za šestosjednu žičaru World Cup Express u odmaralištu Stöten - otprilike šest sati vožnje od Stockholma - skijaši razgovaraju na danskom, nizozemskom, engleskom i njemačkom.
Ovih dana sve više onih koji imaju kratku vožnju do Alpa radije biraju duža putovanja na sjever, u hladnije planine Skandinavije. Uz slabu švedsku valutu, to je jeftinije - ne obazirući se na to što dnevne karte ovdje koštaju oko 50 dolara. A s rastućim zimskim temperaturama u Alpama, ljudi sve više cijene gotovo zagarantirani snijeg čak i ako vrhovi nisu nazubljeni ili sela tako slikovita kao u Švicarskoj ili Italiji. Više od četvrtine alpskih odmarališta već je zatvoreno za sezonu, a Austrija je imala najtopliju zimu do sada. Stöten je, pak, samo u oktobru imao gotovo metar snijega, a pahuljice jednostavno nisu prestajale padati s neba.
Johan Thorn, glavni izvršni direktor odmarališta Stöten, vidi to kao priliku koju vrijedi iskoristiti. Rano je počeo raditi u industriji, organizirajući izlete na padine u Švedskoj i Norveškoj kao tinejdžer; i danas izgleda i govori više kao skijaški buntovnik nego kao direktor kompanije. Ove je sezone nadgledao otvaranje novog Ski Lodgea s 49 apartmana za smještaj većeg broja posjetitelja - kaže da je prodaja skijaških karata, ključnog pokazatelja u njegovoj industriji, porasla za 22 posto u sezoni; sljedeća na redu je još jedna žičara i proširenje terena u iznosu od 150 miliona kruna (14,6 milijuna dolara) za zimu od 2025. do 2026. godine.
Za one koji nisu navikli na skijanje u Skandinaviji, relativno male planine mogu biti iznenađenje. Samo nekolicina njih može se mjeriti s alpskim iskustvom s izvrsnim terenima izvan staza ili izazovnim crnim i crvenim stazama. Dok se neka mjesta nalaze sjeverno od Arktičkog kruga - evocirajući slike ekstremnih uvjeta, većina skijališta raštrkana su oko središnje-zapadne Švedske i južne Norveške, gdje je teren uglavnom blaži s platoima na vrhovima planina, pogodnim za početnike, ali i skijaško trčanje. Neka odmarališta imaju pustolovne staze u šumi i uobičajeni snježni park s kutijama, tračnicama i skakaonicama.
Stötenov teren nije izuzetak. Doseže visinu od 948 metara; njegovih 50-ak staza mješavina su plavih, zelenih, crvenih i crnih, a opslužuje ih više od 20 žičara.
Tokom tradicionalnog švedskog ručka - goveđih pljeskavica i krompira - u restoranu Stöten's Brasseriet, Thorn kaže da je povećanje poslovanja uvelike povezano s vremenskim prilikama, kao i slabom valutom. "Stöten ima više gostiju zbog nedostatka snijega na Alpama", rekao je za Bloomberg.
Thorn je preuzeo vođenje resorta u vlasništvu dva norveška brata preko njihove Adolfsen Grupe, prije više od deset godina, kada je bio u svojim ranim 30-ima. Od tada je prihod porastao za više od 300 posto, kaže on. Jedan od razloga je obližnji aerodrom Scandinavian Mountains, u kojem njegov resort ima manjinski udio. Otvoren je krajem 2019. i ima direktne letove iz gradova uključujući Amsterdam, London i Kopenhagen.
"Izgradili smo motor rasta usred divljine", rekao je Thorn o zgradi koja je djelomično obložena staklom i drvetom, a koja je više hangar nego terminal. Pošto je smješten među valovitim brežuljcima u golemim šumskim prostranstvima, posjetitelji mogu uživati u transferima do svojih odmarališta saonicama ili snježnom skuteru. S uzletno-sletnom stazom od 2,5 kilometra, "možete tamo sletjeti Boeingom 747 ako želite", kaže Thorn.
S aerodromom, došla je ideja o proširenju smještajnih kapaciteta Stötena kako bi odgovarala međunarodnoj klijenteli. Među projektima je Ski Lodge vrijedan 250 miliona kruna, koji je otvoren u decembru i koji se smatra draguljem u Stötenovoj kruni. To je dosad najveće pojedinačno ulaganje skijališta do sada, rekao je Thorn, s apartmanima dizajniranim u nordijskom, modernom i luksuznom stilu. Sve u svemu, povećao je broj kreveta u njegovom sistemu rezervacija za jedva 10 posto.
Oko tri sata vožnje sjeverno od Stötena, planine su izraženije, a staze duže i strmije. Ovdje se planira otvoriti potpuno novo odmaralište Björnrike Syd, vrijedno dvije milijarde kruna, na vrijeme za skijašku sezonu 2025.-2026. godine. Otprilike 100 hektara terena za skijanje imat će maksimalan vertikalni pad od oko 500 metara, s planovima za rad tri ekspresne šesterosjedne žičare.
Björnrike Syd trebao bi se povezati sa susjednim Björnrikeom, koji je dio jednog od najvećih skupova skijališta u Švedskoj, Vemdalen. Njegova četiri odredišta nude skijašima spusta ukupno 42 žičare i 58 staza, kao i mnoštvo staza za skijaško trčanje, turno skijanje i vožnju motornim sankama.
Mats Svensson, predsjednik Björnrike Syd, kaže da je resort prvobitno bio namijenjen domaćim klijentima, ali ''potencijal koji vidimo na inozemnom tržištu se znatno povećao''. Kaže da turisti željni snijega sve više traže sveobuhvatno zimsko iskustvo - ne samo na skijaškim stazama nego i u gradovima koji izgledaju kao definicija zime s razglednice. To je istina ovdje, kaže, sa snijegom u izobilju. Obližnje selo Vemdalen s osmerostranom drvenom crkvom koja datira iz 1763. doprinosi njegovom autentičnom dojmu.
Prisjećajući se vlastitog putovanja u februaru u Val Gardeni u italijanskom planinskom lancu Dolomiti, Svensson je osudio neplodni krajolik nakon skijanja – unatoč dobrim uvjetima na planini. ''U selu nije bilo ni grama snijega'', kaže.
Odmarališta u nordijskoj regiji trebala bi nastaviti širiti smještajne kapacitete s obiteljskih koliba i apartmana kako bi ponudila više usluga i živopisnu atmosferu ako žele privući više skijaša iz inozemstva, rekao je Spencer Stanek, predsjednik Mountainworksa, dizajnera skijaških centara sa sjedištem u Coloradu.
"Skandinavska planinska odmarališta postaju sve popularnija alternativa kontinentalnoj Evropi i međunarodno tržište traži više hotela i hotelskog smještaja, trgovačkih ulica, mogućnosti restorana, društvenih interakcija i moderniziranih skijaških i rekreacijskih objekata", rekao je Stanek.
Mountainworks, koji je razvio planove za skijaške destinacije od Colorada do Japana i Alpa, također je radio na projektu Björnrike Syd.
Imati "široke, pletene skijaške staze među šumom stvara jedinstveno i raznoliko skijaško iskustvo", rekao je Stanek.
Za nekoliko decenija, nordijska skijališta mogla bi se pojaviti kao relativni pobjednici klimatskih promjena, otkrio je Harald Rice u svom nedavnom doktorskom istraživanju na Univerzitetu Surrey. Predviđa se da će sve toplija klima izazvati veći uticaj na veći dio tržišta alpskog skijaškog tržišta, skraćujući sezone, napisao je. Sjeverna Švedska potencijalno bi mogla predstavljati "posljednje utočište" za evropsku skijašku industriju prema scenarijima viših emisija od sredine do kasnih decenija stoljeća, dodao je.
Natrag u Stötenu, skijaš Ian Miller iz okolice Londona odmara se u blizini padina Bunny sa svojom kćerkom. Redovno boravi u Alpama, a to je prvi put da njegova porodica posjećuje odmaralište u Švedskoj. Opuštajući se ispred Ski Lodgea, kaže da će "ljudi koji traže uvjete za snijeg doći iz Alpa ovamo."
"Impresioniran sam žičarama, okolišem i snijegom", kaže. "Dražesno je. Nikad prije nisam skijao u Švedskoj, ali činjenica da možete skijati cijelu planinu i samo ulaziti i izlaziti iz šume je stvarno lijepa. Sigurno ćemo se vratiti''.