Financijska terapija - kako upravljati novcem i zaraditi više

Financijska terapija, nekoć rubna praksa, danas postaje ključan dio osobnog savjetovanja u kojem se isprepliću psihologija i financijsko planiranje. U vremenu gospodarske nesigurnosti, rastućih troškova života i sveprisutne financijske tjeskobe, mnogim pojedincima više nije dovoljan samo financijski savjetnik - potreban im je i terapeut.

Ova vrsta terapije usredotočena je na dublje psihološke obrasce koji oblikuju naš odnos prema novcu. Riječ je o interdisciplinarnoj praksi koja objedinjuje elemente psihoterapije, financijskog savjetovanja i bihevioralne ekonomije. Namijenjena je pojedincima i parovima koji se nose s osjećajem srama zbog dugova, kroničnim trošenjem, nemogućnošću štednje ili sukobima u vezama vezanim uz novac.

Interes za terapiju usmjerenu na odnos prema novcu u posljednjim godinama značajno raste, potvrđuje i dr. sc. Maja Kus Ambrož, psihoterapeutkinja iz tvrtke Psihovital. "Sve više ljudi prepoznaje da odnos prema novcu nije samo stvar financijske pismenosti, nego i unutarnjih uvjerenja, obrazaca i emocija."

Kus Ambrož kaže kako najčešće radi s osobama i parovima koji doživljavaju stres, tjeskobu ili konflikte povezane s financijama. Mnogi od njih žele bolje razumjeti svoju osobnu povijest i način na koji ona utječe na današnje financijske odluke - bilo da je riječ o pretjeranoj štednji iz osjećaja oskudice, impulzivnim kupnjama zbog emocionalne praznine ili nemogućnosti ulaganja u sebe zbog duboko ukorijenjenog osjećaja bezvrijednosti.

Novac često izaziva svađe u vezama. Depositphotos

Jamstva nisu dovoljna: kako način razmišljanja oblikuje naš financijski uspjeh?
 

Stres povezan s novcem također je raširen na radnom mjestu. Više od 90 posto zaposlenika u anketi BrightPlana među američkim edukatorima iz 2024. godine reklo je da ih financije stresiraju, a 72 posto ih je reklo da negativno utječu na njihovo mentalno zdravlje.

Poduzetnici su često među onima koji najviše osjećaju učinke nesvjesnih financijskih obrazaca.

„Puno radim s poduzetnicima koji su svjesni da njihov trud i predanost nisu financijski priznati, jer ih nesvjesne blokade mogu ometati na svakom koraku - na primjer, teško im je procijeniti svoj rad, ne usuđuju se povećati cijene usluga, nemaju reguliran novčani tok, teško im je pregovarati, ne vide prilike koje bi im značajno olakšale posao. Ali ako nas vodi uvjerenje da moramo raditi, radit ćemo naporno, čak i ako to nije potrebno. Ali to možemo promijeniti“, kaže psihoterapeutkinja Karolina Jovanoska, koja se bavi financijskim coachingom.

Jovanoska pomaže pojedincima koji su pod stresom zbog financija, bilo da se radi o trgovcima koji primjećuju da ih emocije sprječavaju u slijeđenju svojih strategija (i kao rezultat toga gube novac), ili uspješnim poduzetnicima koji su postigli materijalne ciljeve, ali se osjećaju prazno i više ne vide smisao ni u čemu.

"Kada je riječ o financijama, 80 posto se radi o našem načinu razmišljanja, odnosno o našem stavu prema novcu, a 20 posto o strategiji", rekla je za Bloomberg Adriju.

Dotiče se i obrazaca iz primarne obitelji, koji su jedan od ključnih čimbenika koji utječu na naš stav ili rukovanje novcem. Sugovornica kaže da su ljudi često zbunjeni kada je riječ o financijama jer nisu imali zdrave uzore kod kuće te su svjedočili financijskim traumama, gubicima ili nestašicama. „Neki su ljudi gledali kako se njihovi roditelji svađaju oko novca i samo to daje novcu loš okus. Ponekad je jedan roditelj u obitelji previše trošio, a drugi previše stezao remen, i ne znamo koji je put sada pravi.“

Žene u poduzetništvu jedna su od ranjivijih skupina u svijetu financija. Depositphotos

Prema Jovanoskoj, naši financijski obrasci često su puno dublje ukorijenjeni nego što mislimo. „Kada naši roditelji ne uspiju adekvatno osigurati naše emocionalne ili materijalne potrebe kao djece, često razvijamo obrambene mehanizme koji se kasnije manifestiraju u našem stavu prema novcu“, objašnjava ona. Oni se mogu manifestirati kao pretjerana štednja ili trošenje, pretjerana velikodušnost ili stalna briga o novcu.

Jovanoska naglašava da ti obrasci ponašanja nisu racionalni, već nesvjesni odgovori na prošla iskustva i često su puno jači od naše svjesne volje. "Dok ne postanemo svjesni tih mehanizama, teško ih je promijeniti - čak i ako znamo da nam ne služe", upozorava ona.

Globalni preokret: Psiholozi postaju ključni dio financijskih timova

Globalne financijske institucije sve više uključuju terapeute izravno u svoje timove za financijsko savjetovanje.

U SAD-u, neke brokerske kuće, poput Expressive Wealth, čak zapošljavaju kliničke psihologe kako bi pomogli klijentima identificirati duboko ukorijenjene obrasce i uvjerenja o novcu. Oni često proizlaze iz obiteljske dinamike i prošlih iskustava - ono što stručnjaci nazivaju "emocionalnim nasljeđem".

To je koncept da naše financijske odluke nisu samo stvar razuma i brojeva, već i emocionalnih iskustava, koja se često prenose s generacije na generaciju. Integracija financijske terapije i psihologije postaje globalni trend iz dva glavna razloga:

• Povećana svijest o emocionalnim korijenima financijskih odluka - dokazi pokazuju da bez razumijevanja psiholoških aspekata klijenti ne slijede dugoročne financijske strategije.

• Konkurentska potreba financijskih institucija - s digitalizacijom i robo-savjetovanjem, psihološki i terapijski aspekti postaju ključni za održavanje dodane vrijednosti.
   

Na razvijenim globalnim financijskim tržištima, i javni i privatni sektor sve više ulažu u povezivanje financijske struke s područjima emocionalne inteligencije i psihologije. Cilj tih ulaganja je omogućiti održivije i informiranije financijske odluke, a istovremeno podići kvalitetu savjetodavnih i podržavajućih usluga za klijente.

Ljudi se više ne uspoređuju sa svojim susjedima, već s nedostižnim idealima

Društvene mreže također igraju sve važniju - i često problematičnu - ulogu u oblikovanju stavova ljudi prema novcu, trošenju i njihovom osjećaju financijske sigurnosti. Posljednjih godina postale su ključni čimbenik u poticanju financijskog stresa, nerealnih očekivanja i štetnih usporedbi.

Na platformama poput Instagrama, TikToka i YouTubea, korisnici često prikazuju stilizirane, glamurozne i često nerealne slike svojih života - luksuzna putovanja, skupe automobile, dobro opremljene domove, modernu odjeću. No, iza mnogih od ovih objava kriju se sponzorstva, dugoročni krediti ili čak najmovi. Korisnici se nesvjesno počinju uspoređivati s tim "idealnim" načinom života, što dovodi do osjećaja inferiornosti i neuspjeha.

Društvene mreže navode ljude da vjeruju da svi oko njih imaju više novca nego oni sami. Depositphotos

Priznata britanska financijska psihoterapeutkinja Vicky Reynal iznenađena je kako je korištenje društvenih mreža dovelo do neviđenog porasta inflacije životnog stila. Ljudi više ne uspoređuju svoje živote sa životima svojih susjeda, već s potpuno nedostižnim načinom života koji pokazuju ljudi koji su plaćeni da izgledaju bogato.

"Postoji gotovo manična razina društvene usporedbe", kaže. "Ljudi počinju vjerovati da svi oko njih imaju više novca nego oni. Mnogi moji klijenti su muškarci koji se nalaze pod ogromnim pritiskom jer su uzeli hipoteke koje si nisu mogli priuštiti ili su kupili automobile koji su bili izvan njihovih mogućnosti. Moraju se nositi s osjećajem neuspjeha prema vlastitim standardima - ili sramom što ne mogu pružiti ono što je njihova obitelj željela ili očekivala", rekla je Reynal za Guardian.

Kroz viralni sadržaj, potrošnja se prikazuje kao zabavna, opuštena i samorazumljiva. Hashtagovi poput #treatyourself ili #spendday stvorili su novu "kulturu trošenja", gdje se emocionalna praznina ili stres ublažavaju kupovinom, često bez razmišljanja o dugoročnim posljedicama.

Društvene mreže ne utječu samo na ponašanje, već mijenjaju i kolektivni sustav vrijednosti - od štednje i umjerenosti do trenutnog zadovoljstva.

No utjecaj društvenih mreža na naš odnos prema financijama nije samo negativan - digitalni svijet nudi sve više platformi za financijsku edukaciju. Profili financijskih terapeuta, psihologa, ekonomista i financijskih trenera rastu, koji transparentno govore o dugu, emocionalnim odnosima s novcem i financijskom oporavku. To ima značajan utjecaj na širenje informacija o financijskoj pismenosti, razbijanju tabua i osjećaju usamljenosti pri suočavanju s financijskim izazovima.