Održiva moda postaje sve važnija u današnjem društvu, s obzirom na to da je globalna industrija mode jedan od najvećih zagađivača životne sredine. Ovakva moda pokušava minimizirati negativne ekološke i socijalne utjecaje mode, istovremeno pružajući proizvode koji su proizvedeni na etički prihvatljiv način. Riječ je o modi koja je danas i zdrava alternativa sintetičkoj odjeći, koja donosi olakšanje i udobnost ljudima s problemima na koži. Upravo ovakav jedan brend, nastao iz potrebe, osvaja tržište Bosne i Hercegovine svojom inovativnošću.
Inovativni modni startup Magbago, pionir održive mode u BiH, u vlasništvu Tamare Đurić, ekonomistice ili, kako sebe naziva, samouke dizajnerice, donosi revoluciju u modnu industriju upravo korištenjem inovativnih tkanina napravljenih od prehrambenog i poljoprivrednog otpada, poput vlakana od kore narandže, banane, soje, mlijeka, konoplje i lotosa.
Od potrebe do luksuznog brenda održive mode
Magbago je brend održive mode koji je prvenstveno nastao, kako Đurić kaže za Bloomberg Adriju, iz njene lične potrebe. Odmalena se suočavala s atopijskim dermatitisom, a u svojim dvadesetim godinama doživjela je ozbiljne ekceme na tijelu.
"Godinama sam tražila rješenje, sve dok nisam shvatila da su sintetički materijali koje nosimo svakodnevno pogoršavali stanje moje kože. Magbago danas spaja održivost, zdrav način života i minimalistički dizajn. Koristimo inovativne materijale poput vlakana od narančine kore, banane, lotosa i konoplje, kao i konvencionalne prirodne materijale poput merino vune, organskog pamuka i deadstock svile", kaže Đurić.
Tamara Đurić - Founder and CEO Magbagu
Ovaj brend je poseban i po tome što umjesto plastične dugmadi koristi dugmad od ljuski jaja, a tradicionalne etikete zamijenili su pametnim digitalnim NFC oznakama koje nude transparentnost i povezanost s kupcima.
Magbago nastao iz potrebe danas je mnogo više od modne marke – on je poziv na promjenu, pokret za zdraviju kožu, svjesniji životni stil i bolju budućnost planete.
Kroz svoj rad Đurić kaže da žele inspirirati ljude da promisle o odjeći koju nose, o njenom utjecaju na zdravlje i okoliš.
"Naše kolekcije, s bezvremenskim krojevima i prirodnim bojama, osmišljene su da traju, nudeći održiviju alternativu brzim trendovima. Radimo na uvođenju digitalnih produktnih pasoša i blockchain tehnologije kako bismo omogućili potpunu transparentnost u svakom koraku našeg proizvodnog procesa", govori.
Ideja za korištenje prehrambenog i poljoprivrednog otpada proizašla je iz želje da pronađe materijale koji su ekološki prihvatljivi, održivi i istovremeno nježni prema koži.
Đurić je kroz svoju potrebu i istraživanje otkrila inovativne tkanine poput Orange Fibera, izrađene od kore narandže, ili vlakna iz stabljike banane, koje ne samo da su održive, nego predstavljaju rješenje za problem otpada u prehrambenoj industriji. Kaže da se ideja da nešto što bi inače završilo na otpadu može dobiti novi život u obliku luksuzne, visokokvalitetne odjeće, u potpunosti uklopila u viziju Magbago brenda.
Tamara Đurić Magbagu - model
Nažalost, proizvodnja ovakvih inovativnih tkanina u Bosni i Hercegovini trenutno je nemoguća zbog više faktora. Prvo, potrebne sirovine, poput nusproizvoda agruma, nisu dostupne u dovoljnim količinama, jer BiH nema razvijenu proizvodnju agruma. Drugo, ne postoje biotehnološki kapaciteti ni specijalizirani pogoni za ekstrakciju celuloze i preradu u vlakna.
Ključna infrastruktura, poput certificiranih laboratorija, inovativnih tehnologija za preradu i podrške za razvoj novih tekstilnih materijala, također nedostaje.
Čak i kada bi se sirovine uvozile, Đurić kaže da bi troškovi logistike i kompleksnost cijelog lanca nabave učinili proces neisplativim. Zbog toga se tkanine poput Orange Fiber najviše uvoze iz Italije, Indije, Mijanmara i drugih zemalja koje predvode u razvoju održivih tekstila.
"Iako je ovo trenutno jedini način da kupcima ponudimo odjeću od ovih inovativnih materijala, vjerujem da će se uz buduća ulaganja u inovacije, tehnologiju i podršku održivim projektima i regija jednog dana pridružiti globalnoj mreži proizvodnje ekoloških tkanina", govori Đurić.
Tamara Đurić Magbagu - model
Tekstilna industrija u Bosni i Hercegovini, nažalost, nije na nivou u kojem je bila prije rata, kada je bila jedna od ključnih grana industrije. Današnji izazovi uključuju nedostatak tehnoloških inovacija, specijaliziranih pogona za proizvodnju naprednih tekstilnih vlakana, te slabe kapacitete za ekstrakciju i preradu sirovina. Također, BiH nema razvijenu prehrambenu ni industriju agruma, pa su ključne sirovine, poput nusproizvoda agruma, teško dostupne.
Proizvodnja u BiH
Proizvodnja odjeće ovog brenda uključujući šivanje, odvija se u Bosni i Hercegovini. Kroz saradnju s lokalnim šivaonicama i zanatlijama, ne samo da podržavaju domaću industriju, već aktivno doprinose revitalizaciji tekstilnog sektora, koji je bio od vitalnog značaja za ekonomiju BiH.
Sva njihova pakovanja izrađuju se u BiH od recikliranog papira, što je još jedan korak ka smanjenju njihovog ekološkog otiska i jačanju socijalne odgovornosti prema lokalnoj zajednici.
Proces ekstrakcije vlakana iz narandžine kore oslanja se na visoku tehnologiju koja je specijalizirana za regeneraciju celuloze, čime se omogućava korištenje otpadnih materijala u proizvodnji tekstila. Iako se ovaj proces sve više primjenjuje u industriji, on je još uvijek u fazi razvoja i optimizacije, naročito kada je riječ o komercijalnoj primjeni na većim količinama.
Depositphotos
Inovativni pristupi u preradi agrumskog otpada
Inovativni pristupi u preradi agrumskog otpada fokusiraju se na transformaciju kore narandže u korisne sirovine, poput pektina, koji se koristi u prehrambenoj i tekstilnoj industriji. Specifična biotehnološka metoda uklanja pektin iz kora, ostavljajući netaknutu celulozu koja se zatim koristi za proizvodnju vlakana. Ovaj proces koristi ekološke hemikalije i enzime, smanjujući potrebu za agresivnim kemijskim tretmanima, što je bolje za okoliš u usporedbi s tradicionalnim metodama. Nakon toga, celuloza se izdvaja i čisti, a zatim prelazi na proces spinanja, gdje se celuloza pretvara u vlakna. Ovisno o metodi spinanja (mokro ili suho), vlakna se formiraju u stabilne, dugovječne materijale. Vlakna proizvedena iz narandžine kore su lagana, prozračna, mekana i biorazgradiva, idealna za proizvodnju tkanina poput odjeće i posteljine.
Đurić kaže da, iako je ova tehnologija obećavajuća, postoje značajni izazovi u njenoj implementaciji na većim razmjerima. U zemljama koje nemaju razvijenu agrumsku industriju, poput Bosne i Hercegovine, pristup potrebnim sirovinama (kore narandže) može biti otežan, jer je potrebno uvoziti ovu sirovinu ili raditi s vrlo malim količinama otpada. Također, proces proizvodnje zahtijeva specijalizirane fabrike koje mogu obraditi sirovine na ekološki prihvatljiv način i pretvoriti ih u vlakna.
Osim toga, ključni izazov u razvoju ove tehnologije je i integracija inovativnih procesa u postojeće tekstilne lance proizvodnje. Zbog specifične prirode materijala, potrebno je razviti nove metode za prilagođavanje vlakana za tkanje i pletenje, čime se omogućava njihova upotreba u industriji. Pored toga, infrastruktura i laboratorijski kapaciteti za testiranje i kontrolu kvaliteta takvih vlakana još uvijek nisu široko dostupni, zbog čega mnoge kompanije moraju uložiti dodatna sredstva u istraživanje i razvoj.
Iako trenutno proces ekstrakcije vlakana iz narandžine kore još nije u potpunosti razvijen u mnogim regijama, očekuje se da će u budućnosti postati ključni element održive proizvodnje tekstila.
Globalni trend prema održivosti, smanjenju ugljičnog otiska i korištenju biorazgradivih materijala u industriji mode pruža izuzetnu priliku za inovacije u ovom sektoru. Tehnologije kao što je ova, koja omogućava proizvodnju vlakana od otpadnih materijala, ne samo da pridonose smanjenju otpada, nego mogu radikalno promijeniti način na koji se odjeća proizvodi i reciklira.
Magbago
Zahvaljujući ovim naprednim tehnologijama, industrija tekstila mogla bi postati održivija, ekološki prihvatljivija i više usmjerena prema cirkularnoj ekonomiji, čime bi se smanjio negativan utjecaj na okoliš i povećala odgovornost proizvođača prema potrošačima i planeti.
Tkanina od narandžine kore donosi niz prednosti u odnosu na tradicionalne tekstilne materijale, čineći je izuzetno ekološki prihvatljivom i funkcionalnom opcijom. Korištenje agrumskog otpada kao sirovine značajno smanjuje količinu otpada u okolišu i doprinosi smanjenju prehrambenog otpada, čime se aktivno podržava cirkularna ekonomija. Ovaj materijal je biorazgradiv i mnogo je održiviji od sintetičkih tkanina poput poliestera, koje su štetne za okoliš.
"Osim ekoloških prednosti, tkanina od narandžine kore nudi i nevjerovatnu udobnost. Lagana je, mekana na dodir i prozračna, što je čini pogodnom za osobe s osjetljivom kožom, jer smanjuje rizik od iritacija. U usporedbi s tradicionalnim sintetičkim materijalima, koji mogu izazvati nelagodu, ova tkanina pruža udobnost, bez kompromisa u stilu. Također, tkanina sadrži prirodna esencijalna ulja koja imaju antibakterijska svojstva, što je čini dodatno korisnom za održavanje higijene", pojašnjava Đurić.
Minimalistički dizajn visokog kvaliteta
Na osnovu inovativnih materijala poput tkanine od narandžine kore, banana vlakana, mliječnih vlakana i drugih održivih tkanina Magbago izrađuje modne kreacije. Njihova kolekcija se temelji na minimalističkim dizajnima, čistim linijama i održivim materijalima, a svaka kreacija je pažljivo oblikovana kako bi odgovarala potrebama naših kupaca koji cijene udobnost, kvalitet i ekološku odgovornost.
Materijali poput tkanine od narandžine kore, banana vlakana i sličnih inovacija trenutno su skuplji u proizvodnji u odnosu na standardne tkanine poput pamuka, poliestera ili vune. Razlog za to je specifičan proces ekstrakcije vlakana, koji uključuje ekološki prihvatljive metode.
Tkanine poput tkanine od narandžine kore već su prepoznate i korištene među poznatim dizajnerima i brendovima. Naprimjer, Salvatore Ferragamo uključio je tkaninu od narandžine kore u svoju kolekciju, što pokazuje da održivi materijali postaju sve važniji u luksuznoj modi. Osim toga, kompanija koja je patentirala Orange Fiber osvojila je nekoliko prestižnih nagrada, uključujući Global Change Award 2016. i Fashion Technology Accelerator Award, što potvrđuje njenu inovativnost i potencijal u modnoj industriji.
Magbago
Osim narandžine kore, drugi ekološki materijali također postaju sve popularniji među modnim dizajnerima. Brend Balmain je, naprimjer, koristio vlakno od banane, poznato po svojoj čvrstoći i dugovječnosti, koje je tradicionalno korišteno u azijskim kulturama, a sada se primjenjuje u modernoj modi. Ovo vlakno je lagano, ali čvrsto, s prirodnim teksturama koje mu daju jedinstven izgled.
Iris van Herpen, poznata po svojim futurističkim dizajnima, također je eksperimentirala s vlaknima koja se prave od ljuski kakaovca. Ova inovacija koristi otpadnu materiju iz industrije čokolade, pretvarajući je u održivi tekstil. Ovaj materijal je krhak, ali izuzetno elegantan, s prirodnim zrncima i teksturama koje mu daju posebnu estetsku vrijednost.
Ovi primjeri, zajedno s inovacijama poput tkanine od narandžine kore, pokazuju da održivi materijali nisu samo trend, već sveprisutna i snažna promjena koja će oblikovati budućnost modne industrije, čineći je ekološki odgovornijom i tehnološki naprednijom. I to je dobro, jer modna industrija kakvu danas poznajemo mora se mijenjati u svim segmentima.
Stanje na tržištu dokaz je da potražnja za održivim proizvodima raste i u Bosni i Hercegovini, iako je u fazi razvoja u odnosu na neke druge regije.
"Svijest o važnosti održivosti i ekološki prihvatljivih rješenja u industriji, uključujući modu, polako se širi i u našoj zemlji. Zanimanje za ekološke brendove, proizvode koji koriste inovativne materijale i tehnologije, te inicijative usmjerene na smanjenje otpada i očuvanje okoliša, postaju sve prisutniji među potrošačima u BiH", kaže Đurić.
Ekološki brendovi u svijetu
Ekološki brendovi donose svjež pristup tržištu, stvarajući proizvode koji su ne samo održivi, već i inovativni. Činjenica da sve više malih brendova prepoznaje važnost održivosti i odgovornog poslovanja daje mi nadu da će se tržište nastaviti razvijati u pravom smjeru.
Na globalnom nivou, zahvaljujući velikim modnim inicijativama kao što su Fashion for Change, Fashion Revolution, Vogue Business koji ima posebnu sekciju o održivosti, Ellen MacArthur Foundation i mnogim drugim organizacijama, sve više ljudi mijenja svoj mindset u vezi s modom, održivošću, konzumerizmom i greenwashingom. Ove inicijative igraju ključnu ulogu u podizanju svijesti o ekološkim i etičkim pitanjima u industriji, stvarajući temelje za pravu promjenu u načinu na koji razmišljamo o modi i potrošnji.
Održivost nije više samo trend, već nužnost koja se odražava u načinu proizvodnje, konzumiranja i ponovne upotrebe resursa.
Ovaj globalni pomak prema održivosti polako se prenosi i na tržište BiH, gdje sve više ljudi traži alternativne proizvode koji su u skladu s njihovim ekološkim uvjerenjima. Iako tržište možda još nije potpuno razvijeno, postoje pozitivni pomaci u smislu povećanog interesa za održivu modu, ekološki prihvatljive proizvode i rješenja koja minimiziraju negativan utjecaj na okoliš.
Još jedan korak koji je napravio ovaj brend jeste da umjesto tradicionalnih ili sintetičkih etiketa, koje su često jednokratne i doprinose otpadu, koriste NFC tagove. Ovi tagovi su mali, ali vrlo moćni uređaji koji se ušivaju u komad odjeće, a njihova funkcionalnost omogućava korisnicima da na jednostavan način pristupe informacijama o proizvodu putem svojih pametnih telefona.
Magbago
"Korištenjem NFC tagova omogućujemo transparentnost – kupci mogu skenirati tag pomoću svog telefona i dobiti informacije o materijalima, procesu proizvodnje, održivosti proizvoda, pa čak i uputama za pravilno održavanje. Ova inovacija smanjuje potrebu za fizičkim etiketama, a ujedno doprinosi većoj povezanosti s kupcima, koji sada mogu dublje razumjeti vrijednosti brenda", govori Đurić.
Korištenjem tkanina koje su nastale iz nusproizvoda kao sirovine, poput kore narandže ili stabljika banane, ne samo da smanjujemo količinu otpada koji bi završio na deponijama, već također smanjujemo emisiju ugljičnog dioksida koja je povezana s proizvodnjom sintetičkih materijala.
Ovakvi materijali imaju prirodne, biorazgradive karakteristike, što znači da nakon što proizvod doživi svoj životni ciklus, neće ostaviti dugoročan ekološki trag. Ovaj pristup smanjuje potrebu za upotrebom pesticida, gnojiva i drugih hemikalija koje su često prisutne u proizvodnji konvencionalnih tkanina, posebno onih koje nemaju GOTS (Global Organic Textile Standard), OEKO-TEX® Standard 100, Fair Trade Certified ili USDA Organic, kao i EU Ecolable za područje EU.
Korištenje lokalnih resursa, kao što su reciklirani materijali kod pakovanja, također smanjuje logističke troškove i emisije povezane s transportom gotovih proizvoda.
Dugoročna promjena koju, kako Đurić kaže, žele ostvariti, temelji se na stvaranju svijesti o održivoj modi i promjeni potrošačkih navika. Njihova ambicija je da, kroz upotrebu alternativnih materijala, pokažu da moda može biti i ekološki odgovorna i inovativna, bez kompromisa u pogledu kvaliteta i estetike.
"Povećanjem dostupnosti održivih proizvoda i educiranjem tržišta o važnosti tih odabira, želimo inspirirati i druge brendove, dizajnere i potrošače da prepoznaju vrijednost održivih rješenja. Na taj način, nadamo se da ćemo doprinijeti širem pokretu koji će dugoročno smanjiti potrošnju resursa i smanjiti utjecaj mode na našu planetu", kazala je.
Dugoročno gledano, brendovi kao što je Magbago, žele biti dio šire promjene u industriji, gdje je održivost u središtu poslovnih modela, i gdje će brendovi služiti kao inspiracija za buduće generacije u svijetu mode.
.webp){kind=icon}
