Na globalnom nivou, vinil je prošao kroz fazu velikog povratka. Tako je 2022. godine prodaja gramofonskih ploča premašila prodaju CD-ova prvi put nakon tri decenije. No, najnoviji podaci za 2024. godinu pokazuju pad od 33,3 posto u prodaji. Ipak, u Bosni i Hercegovini ljubav prema vinilu ne jenjava.
Prema najnovijem izvještaju Billboarda, to je pad s 34,9 miliona jedinica u 2023. na samo 23,3 miliona u 2024. godini. Također, prodaja CD-a opala je za 19,5 posto, dok su digitalni albumi zabilježili pad od 8,3 posto.
Kad se gleda globalno, prema stručnjacima, ovaj pad nije iznenađujući jer, prema svemu sudeći, vinil ide ka luksuzu. Cijene novih ploča su poskupjele zbog pojačane popularnosti, te kreću od 30-ak eura, cijene reizdanih klasika znaju se kretati između 50 i 60 eura, dok neka ograničena izdanja dosežu i do 100 eura. Inflacija, rastući troškovi života i promjene u potrošačkim navikama sve više ograničavaju kupce.
Međutim, u kontekstu globalnog smanjenja prodaje, posebno je zanimljivo kako u Bosni i Hercegovini, kao i u drugim dijelovima Adria regiona, vinil i dalje ima svoju čvrstu bazu obožavatelja. U ovom dijelu svijeta, vinil ostaje popularan, djelimično zbog pristupačnijih cijena – neke stare ploče se mogu naći za samo pet eura, pa i manje (desetak KM), a cijene novih se kreću oko 20-ak eura ( 40-50 KM).
Sarajevski kutak za ljubitelje vinila
Za mnoge sarajevske ljubitelje muzike, "Sarajevo Disk" na Skenderiji predstavlja više od obične prodavnice – to je mjesto gdje se s nostalgijom osvrću na prošle muzičke epohe, ali i otkrivaju nove zvučne horizonte. Alen Karadža, strastveni kolekcionar i jedan od vlasnika prodavnice, otkriva kako se ideja o otvaranju ovog šopa rodila kao odgovor na rastuću potražnju za vinilom, ali i želju da se stvori prostor gdje ljubitelji muzike mogu doživjeti iskustvo koje internet ne može pružiti. Ovo je vjerovatno jedina prodavnica ove vrste u čitavoj državi!
Izvor: Sarajevo Disk / Alen Karadža
"Ideja za otvaranje prodavnice nastala je iz potrebe za ovakvim prostorom u našoj državi. Trend potražnje za gramofonskim pločama raste već godinama, a u junu 2021. kolega i ja odlučili smo otvoriti prodavnicu", prisjeća se Karadža. Ova prodavnica nudi bogat izbor žanrova, od muzike bivše Jugoslavije do jazza, rocka i punka, a osim asortimana, posjetitelji cijene i atmosferu koja vlada u shopu. Također se mogu naći CD-ovi, ali i majice s printom bendova.
"Potpuno je drugačiji i potpuniji osjećaj razgledati ploče u prodavnici, nego naručivati ih preko interneta. Često razgovaram s kupcima o njihovom muzičkom izboru i pločama, što oni jako cijene. Mislim da nam svima treba malo više razgovora uživo, a manje digitalnog", dodaje Karadža.
Vinil nije samo muzički format - za mnoge kolekcionare to je i umjetnost. Ploče nisu samo medij za muziku, one su i fizičko umjetničko djelo, objašnjava Karadža. Ploče često imaju jedinstvene omote koji predstavljaju vizualnu umjetnost, a za kolekcionare predstavljaju priliku za obogaćivanje svog kulturnog iskustva.
Izvor: Sarajevo Disk
"Pored audio doživljaja, tu je i onaj vizuelni, u vidu omota. Nerijetko, sami omoti predstavljaju mala umjetnička djela, neki dočaravaju ono što nas čeka prilikom slušanja, dosta truda bude uloženo u samu prezentaciju. Ploče su odlična tema za razgovor, zgodan hobi, ima neke romantike u svemu tome", objašnjava on.
Sajmovi i povećana ponuda vinila
Posljednjih godina se na sajmovima u BiH sve više ističu štandovi sa starim pločama, koji izazivaju veliku pažnju. Tako se sve češće na tim štandovima može vidjeti i mlađa publika, koja se zaljubljuje u zvuk analognih ploča i njihove jedinstvene karakteristike koje ne mogu ponuditi digitalni formati.
Sarajevo Disk organizira sajmove gramofonskih ploča tri puta godišnje, koji su postali prava atrakcija za ljubitelje vinila. Nakon uspješnih događaja u maju i augustu, treći sajam zakazan je za 21. i 22. decembar. Ovaj sajam će se održati u Ex-Yu Rock Centru na Skenderiji, gdje će posjetitelji moći uživati u bogatoj ponudi ploča.
Kad je riječ o prodaji ploča u ovom shopu, Karadža kaže kako nove ploče dolaze iz Evropske unije, s obzirom na povećanu potražnju na svjetskom nivou, te samim tim i proizvodnju. Prema njegovom mišljenju, cijeli proces je olakšan, pa su u prilici da nabave mnoge popularne naslove. Rijetki primjerci su teže dostupni, ali nije neizvodivo.
Polovne ploče su jeftinije, ali i dostupnije na našem tržištu, te ih je lakše pronaći. "Polovne ploče otkupljujemo, čistimo, ocijenimo i stavljamo u promet".
Izvor: Sarajevo Disk
Vinil možda ima izazove na globalnoj sceni, ali u glavnom gradu BiH, kao i u mnogim drugim gradovima regije, njegova popularnost ne slabi. Naprotiv, ona raste, jer ljubav prema pločama postaje i kulturni fenomen, način na koji se muzika doživljava i slavi.
Veza vinila i Sarajeva
Vinil u BiH ima posebnu kulturnu vrijednost, koja je duboko ukorijenjena u muzičku scenu bivše Jugoslavije. Sarajevo, kao kulturna metropola, bilo je središte muzičkog života tokom 70-ih i 80-ih godina, kada je rock scena bila u zenitu.
Mnoge legendarne grupe i izvođači tog vremena, poput Bijelog dugmeta, Zabranjenog pušenja i Indexa, ostavili su neizbrisiv trag na ovoj sceni, a gramofonske ploče bile su glavni način distribucije njihovih albuma. Sarajevo je bilo mjesto gdje su se sretali muzičari iz različitih jugoslavenskih gradova, a gramofonske ploče su bile simbol kulturne povezanosti među narodima.
Vinil je u to vrijeme predstavljao više od samog formata za slušanje muzike. Bio je to kanal za stvaranje zajedničkog kulturnog identiteta i kolektivnog iskustva. Kupovina ploča bila je ritual za mnoge mlade ljude, koji su u muzici tražili izlaz iz svakodnevnih problema i povezivanje s različitim subkulturama.
U Sarajevu su postojale fonoteke, poput legendarne "Diskoton", koje su bile prava meka za ljubitelje ploča. Tadašnje prodavnice nisu samo nudile muziku, već su bile i mjesta za razmjenu mišljenja o muzičkim trendovima, gdje su se slušala najnovija izdanja, a istovremeno se razgovaralo o društvenim i političkim pitanjima.
Izvor: Sarajevo Disk
Danas, iako je vinil simbol nostalgične potrage za autentičnim zvukom, ali i način kako se kultura bivše Jugoslavije još uvijek osjeća kroz note i omote ploča koje generacije slušalaca prenose s koljena na koljeno, možemo reći da vinil nikad nije ni otišao iz Sarajeva.
.webp){kind=icon}
