.webp){kind=icon}
Posljednjih nekoliko godina kompanije se sve više fokusiraju na etičke i društvene brige i ulažu sve veće količine novca da bi riješile ekološke probleme koji brinu i njihove potrošače. To je posebno važan faktor za kupce luksuzne robe, kojima će i u budućnosti održivost biti važan kriterijum kada biraju koje proizvode i iskustva će sebi priuštiti, zaključili su govornici drugog panela "Održivost i etika u industriji luksuza" na konferenciji "The Future of Luxury" u organizaciji Bloomberg Adrije.
Anica Radenović, direktorka za razvoj brendova Fashion Company i brend menadžerka za PVH Grupu, rekla je da je održivot lakše implementirati u zapadnom svijetu, ali u regionu postaje sve više prihvaćeno.
"Ne milsim da je vezano samo za luxury segment, već za svaki segment poslovanja, a to je prilagođanvanje potrebama potrošača. One se danas dešavaju jako brzo, morate da budete proaktivni, da se prilagođavate i da nađete način da dobijete njihovu pažnju".
Krajnji potrošač odraća pažnju na to, a spreman je čak i da plati više za proizvode koji zadovoljavaju njihove standarde. "Smatram da će svaka kompanija koja sustigne trku sa promjenama afiniteta potrošača moći da traje".
Marinko Ukropina, strateg i konsultant na polju održivosti poslovanja, bivši generalni direktor SGS Adria govorio je o implementaciji pametnih rješenja kroz njegov privatni biznis implementacije projekta smart marina. Kako je objasnio, to podrazumijeva potpunu digitalizaciju svih operacija dolaska broda u Porto Montenegro.
Kako je ocijenio, dio luksuza i održivosti su pametna rješenja, koja vode do sljedećeg nivo luksuza uz primjenu vještačke inteligencije. Kako je naglasio, bitna je spremnost države da uđe u to.
"Apsolutno postoje sistemi praćenja, uključujući i dijamante i farmaceutiku, i naftu. Bitna je spremnost države da uđe u to – oni su bili spremni jer imaju koristi od toga. Svi ostali stakeholderi su takođe imali koristi", rekao je on i zaključio da je za održivost potrebno više strana.
Naglasio je da je jako važno na vrijeme informisati javnost o promjenama koje dolaze, kao što je na primer CBAM (Carbon Border Adjustment Mechanism), jer bi u suprotom to mogao biti "veliki udar na privredu".
Važnost zakonskih regulativa i inicijative države da reguliše određena polja i kazni one koji krše zakon pomenuo je i Dušan Simić, gemolog i ekspert na polju trgovine dijamantima, generalni direktor Analytical Gemology and Jewlery (AG&J). On je istakao je da je nakit simbol civilizacije i da se tu ne postavlja pitanje održivost.
Na temu održivosti osvrnuli su se i glavni govornici konferencije koji su podijelili sa publikom svoje iskustvo. Ashok Som, profesor koji se bavi temom luksuza, iznio je zaključke svog istraživanja koji pokazuju da se trendovi u industriji mijenjaju – dok na industriju utiču visoka inflacija, digitalizacija i geopolitika, potrošači se sve više okreću iskustvima, inkluzivnosti i održivosti. "Mladi malo kupuju, a ako oni ne uđu na trzište, ko će?", dodao je.
Poznati dizajner nakita Stephen Webster govorio je o svom višedecenijskom iskustvu u segmentu luksuza. Tom prilikompomenuo je trendove personalizacije, važnost etičkih normi i naravno, unikatnost. "Mi ne mijenjamo svijet, ali da bismo zadržali mjesto koje zauzimamo, autentičnost mora da ostane", rekao je Webster.
----tekst dopunjen video sadržajem
