Norveška se priprema za posljedice objave Nobelove nagrade za mir u petak, dok osjeća sve veći pritisak Donalda Trumpa i njegove administracije da nagrada pripadne američkom lideru.
Trumpovo agresivno zalaganje da osvoji nagradu, uključujući javne tvrdnje da je zaslužuje i pozive norveškim zvaničnicima, intenziviralo se nakon primirja između Izraela i Hamasa i mogućeg mirovnog sporazuma. Istovremeno, donosioci odluka u norveškom Nobelovom komitetu dali su do znanja da je taj pritisak bio bezuspješan.
U objavi tokom noći u četvrtak, Trumpov sin Eric zamolio je pratioce na X-u da "retvituju ako vjeruju da @realDonaldTrump zaslužuje Nobelovu nagradu za mir". Zvanični nalog Bijele kuće na X-u objavio je otprilike u isto vrijeme fotografiju Trumpa, nazivajući ga "predsjednikom mira".
Kasnije u četvrtak, govoreći novinarima u Ovalnom uredu sa svojim finskim kolegom Alexanderom Stubbom, Trump je ponovo istakao svoj učinak u mirovnim pregovorima.
"Ne znam šta će uraditi, stvarno, ali ovo znam: niko u historiji nije riješio osam ratova u periodu od devet mjeseci, a ja sam zaustavio osam ratova", rekao je. "To se nikada ranije nije desilo, ali oni će morati uraditi ono što rade. Šta god da urade, u redu je. Znam ovo: nisam to radio radi nagrade. Uradio sam to jer sam time spasio mnogo života."
Stubb je priznao da odluka o nagradi pripada Nobelovom komitetu, ali je pohvalio Trumpova dostignuća.
"Moram reći da je radni učinak predsjednika SAD-a u proteklih sedam-osam mjeseci prilično impresivan."
Trumpova kampanja stavila je Oslo u neugodan fokus, dok mediji i posmatrači brinu o diplomatskim i ekonomskim posljedicama po Norvešku ako nezavisni petočlani komitet odbije Trumpa. Najnovije izjave predsjednika Komiteta Jorgena Watne Frydnesa za lokalne medije, bile su na korak do toga da potvrde da Trump neće dobiti nagradu ove godine, što je u skladu s ranijim slučajevima, kada je pritisak na komitet bio kontraproduktivan.
Watne Frydnes je za norveški tabloid VG rekao da je odluka o nagradi za ovu godinu donesena u ponedjeljak. Također je u komentarima za javni emiter NRK nagovijestio da bi mogući mirovni sporazum na Bliskom istoku mogao važiti tek za nagradu sljedeće godine. Norveški ministar vanjskih poslova Espen Barth Eide ponovio je da vlada ne utječe na odluke Nobelovog komiteta.
U međuvremenu, Trump je postao favorit kladionica, prema podacima Oddscheckera. Iza njega slijede sudanski centri za hitnu pomoć, dobrovoljna mreža pomoći u ratom pogođenoj zemlji i Julija Navalna, udovica preminulog ruskog opozicionara Alekseja Navalnog. Ipak, kladionice često griješe u prognozama.
Nominacije za nagradu 2025. zatvorene su 31. januara, ubrzo nakon Trumpovog povratka u Bijelu kuću. Ipak, predsjednik Barack Obama je dobio nagradu 2009, samo nekoliko mjeseci nakon stupanja na funkciju.
To i dalje ljuti Trumpa, koji je u četvrtak ponovo istakao da, prema njegovom mišljenju, Obama nije zaslužio nagradu.
"Obama je dobio nagradu, a nije ni znao šta je dobio. Izabran je i dali su mu nagradu za to što nije uradio ništa, osim što je uništavao našu zemlju", rekao je Trump novinarima.
Norveška trenutno pregovara sa SAD-om o trgovinskom sporazumu, nadajući se smanjenju carine od 15 posto na svoje pošiljke u SAD, dok se ministrica trgovine Cecilie Myrseth ove sedmice sastaje sa zvaničnicima u Washingtonu.
Još jedna briga je norveški suvereni fond od dva biliona dolara, najveći na svijetu. Oko 40 posto njegovih ulaganja je u SAD, a postoji zabrinutost da bi se Trump mogao okrenuti protiv fonda.