U ovoj sedmici analizirali smo podatke o prometu industrije u Bosni i Hercegovini, ekonomskom rastu i turizmu. Objavili smo podatke o kretanju inflacije u eurozoni, kao i o kretanjima globalnih cijena hrane.
Ovo je 5 najvažnijih grafikona:
Pad prometa bh. industrije
Ukupan desezonirani promet industrije u BiH u augustu 2024. u poređenju s julom ostvario je pad od 4,3 posto. U istom periodu pad prometa na domaćem tržištu iznosio je 3,7 posto, a na inozemnom 4,9 posto. Najveći pad prometa od 24,4 posto zabilježen je kod energije, a slijede kapitalni proizvodi s padom od 4,5 posto.
Niskogradnja i potrošnja guraju rast BDP-a
Slaba inozemna potražnja najveća je prepreka bržem ekonomskom rastu BiH. Trenutno, rast BDP-a guraju potrošnja i niskogradnja. BDP u BiH u drugom kvartalu ove godine rastao je za 2,2 posto u odnosu na isti period lani, i na proizvodnoj i na rashodovnoj strani.
"Za cijelu 2024. godinu vidimo rast od 2,8 posto, pri tome će se rast i dalje oslanjati na poboljšanje potrošnje. Bolje izglede za eksternu potražnju vidimo tek 2025. godine, kada će ovaj segment ponovo pozitivno doprinositi rastu, pogotovo što je nastavljen priliv stranih direktnih investicija, i u 2024., što će u nekom trenutku dati rezultate. BiH bi imala mnogo koristi i od političke stabilizacije, bolje iskorištenosti fondova EU i bolje transparentnosti", procjena je analitičkog tima Bloomberg Adrije.
Snažan rast turizma u FBiH
Prema podacima Federalnog zavoda za statistiku, ukupan broj dolazaka turista u Federaciji BiH tokom augusta 2024. iznosio je 193.960, što predstavlja rast od 11,3 posto u poređenju s istim periodom 2023. godine, te povećanje od 0,6 posto u odnosu na prethodni mjesec. Domaći turisti činili su 19,6 posto ukupnih dolazaka, dok je 80,4 posto dolazaka ostvareno od stranih turista.
Ukupan broj noćenja iznosio je 419.260, što je 3,8 posto više nego u augustu prethodne godine, te 3,4 posto više u odnosu na juli 2024. Domaći turisti ostvarili su 20,8 posto noćenja, dok je učešće stranih turista iznosilo 79,2 posto.
Globalne cijene hrane zabilježile najveći rast od marta 2022.
Globalne cijene hrane u septembru su porasle tri posto u poređenju s augustom, što je najveći mjesečni rast od marta 2022. godine. Cijene svih vrsta robe su porasle i to u rasponu od 0,4 do 10,4 posto.
FAO indeks cijena hrane (FFPI) iznosio je 124,4 boda u septembru 2024., te je za 2,1 posto viši u odnosu na august prošle godine, ali je i dalje 22,4 posto ispod svog vrhunca od 160,3 boda postignutog u martu 2022.
Inflacija u eurozoni ispod cilja ECB-a
Inflacija u eurozoni je usporila i sada je niža od cilja Evropske centralne banke od dva posto prvi put od 2021. godine. Ovo ide u prilog onima koji misle da bi kamate mogle pasti i brže nego što se očekivalo.
Potrošačke cijene su u septembru porasle za 1,8 posto u odnosu na prošli septembar, a međugodišnji rast je u augustu iznosio 2,2 posto. Troškovi energije naglo su pali, što je usporilo inflaciju. Bazna inflacija usporila je na 2,7 posto, a i ukupna i bazna inflacija su onolike kolike su i predviđali ekonomisti koje je anketirao Bloomberg.