Stopa nataliteta živorođene djece po ženi u Hrvatskoj iznosila je 1,58. U susjednoj Sloveniji situacija je nešto bolja sa stopom od 1,64, a u Mađarskoj je vrlo slična sa stopom od 1,61. S druge strane, ako se promatraju susjedi koji su izvan Europske unije (EU), Crna Gora prednjači s pokazateljima nataliteta živorođenih beba po ženi sa stopom od 1,76, a Srbija stoji nešto lošije od nas sa stopom od 1,52, dok podaci za Bosnu i Hercegovinu nisu dostupni.
Nastavljen je padajući trend rođene djece u Europskoj uniji (EU) koji je započeo 2008. godine, kada je rođeno 4,6 milijuna djece. U 2021. godini zabilježen je blagi porast rođene djece, njih 4,09 milijuna u odnosu na 2020. godinu, kada je rođeno 4,07 milijuna djece, podaci su o natalitetu koju je objavio Eurostat.
Ukupna stopa nataliteta iznosila je 1,53 živorođenih po ženi u Europskoj uniji u 2021. godini, a 2019. godine ta stopa bila je nešto viša u odnosu na 2020. godinu i iznosila 1,50.
Stopa nataliteta u 2021. godini bila je nešto niža u odnosu na vrhunac iz 2016. godine, kada je iznosila 1,57, ali je veća od stope od 1,43 iz 2001. godine.
Stopa nataliteta živorođene djece
Najviša stopa nataliteta od početka usporedivog razdoblja iznosila je 1,57 u 2008. godini, kao i u 2010. godini, ali i 2016. godini, dok je ostalih godina varirala između 1,51 i 1,57.
Najveću stopu nataliteta u EU-u ima Francuska, u 2021. godini sa stopom od 1,84 živorođene djece po ženi, a slijede je Češka, s 1,83, Rumunjska, s 1,81, te Irska, sa stopom od 1,78 živorođene djece po ženi. S druge strane, najnižu stopu nataliteta zabilježile su Malta, s 1,13 rođenih po ženi, Španjolska, s 1,19, i Italija, s 1,25.
.webp){kind=icon}
