Zemlje Persijskog zaliva sve su nezadovoljnije načinom na koji SAD vode rat sa Iranom i u privatnim razgovorima dovode u pitanje američke bezbjednosne garancije i izražavaju zabrinutost jer administracija predsednika SAD Donalda Trumpa očigledno nema strategiju, navode izvori upoznati sa situacijom.
Mjesec dana od početka sukoba SAD i Izraela sa Iranom, protiv koga su zemlje Persijskog zaliva godinu dana lobirale, zemlje regiona su i dalje izložene napadima Irana. Saudijska Arabija je u petak presrela šest dronova, dok su dve luke u Kuvajtu pogođene. Pritom, Ormuski moreuz, vitalni pomorski koridor i ekonomska arterija regiona, i dalje je gotovo potpuno zatvoren, što je nanijelo gubitke u prihodima od nafte, koji se mjere milijardama dolara.
Mnogi zvaničnici dovode u pitanje Trumpove motive, posvećenost i ciljeve u ovom ratu, kao i svrhu prisustva američkih baza na njihovim teritorijama zbog kojih su se našle na meti napada Irana, kažu izvori koji nisu željeli da budu imenovani zbog osjetljivosti teme.
Ipak, nijedna od tih zemalja nije javno iznijela ove zabrinutosti kako ne bi naljutila Trumpa, i male je vjerovatno da će tražiti od američke vojske da napusti svoje baze.
Neke od zemalja, posebno Ujedinjeni Arapski Emirati (UAE) i Saudijska Arabija, zauzele su oštriji stav prema Teheranu i razmatraju mogućnost da se uključe u napade na tu zemlju ako im bude u napadima dodatno bude oštećena ključna infrastruktura, prenii je Bloomberg u srijedu. Abu Dabi želi da okupi koaliciju zemalja, uključujući SAD, kako bi se okončala iranska kontrola nad Ormuskim moreuzom, rekli su izvori upućeni u stavove američkih saveznika u Persijkom zalivu..
"Prosto je nezamislivo da ova agresija preraste u stalnu pretnju", rekao je ranije ove nedjelje Anvar Gargash, viši diplomatski savjetnik predsednika UAE i dodao da svako primirje mora da podrazumijevati suzbijanje iranske "nuklearne pretnje, raketa, dronova i zastrašivanja u moreuzu".
Bloomberg
Mnogi zvaničnici iz Persijskog zaliva strahuju da će Trump sklopiti dogovor sa Teheranom koji neće ograničiti iransku proizvodnju balističkih raketa niti podršku paravojnim grupama poput Hezbolaha i Hamasa, kažu izvori. Vjeruju da je takav ishod moguć kako bi Trump mogao da proglasi pobjedu i povuče se iz rata koji je nepopularan u SAD i koji je podigao cijene energenata širom svijeta.
Ako bi se to desilo zemlje Persijskog zaliva strahuju da bi morale same da se suoče sa ogorčenim Iranom koji bi i dalje imao određenu kontrolu nad Ormuskim moreuzom, kažu izvori.
Trumpova administracija sada šalje saveznicima signal da trenutno ne planira kopnenu invaziju na Iran, iako raspoređuje više hiljada vojnika na Bliskom istoku, navode sagovornici upoznati sa situacijom.
Zemlje Persijskog zaliva ohrabrile su Trumpove izjave za Fox News ove nedjelje. On je rekao da će SAD nastaviti da štite saveznike u tom regionu čak i "ako se ne zadržimo" u Iranu. "Vjerovatno bi voljeli da ostanemo", rekao je on. "Ako ne ostanemo, mi ćemo ih štititi. Znamo da su bili veoma dobri."
Ove izjave uslijedile su nakon sastanaka visokih zvaničnika UAE, uključujući državnu ministarku Lanu Nusseibeh i Sultana Al Jabera, direktora glavnog proizvođača nafte u toj zemlji, sa američkim političarima poput potpredsjednika SAD JD Vancea u Vašingtonu.
"Bijela kuća razumije ekonomske posljedice zatvaranja moreuza", rekla je Nusseibeh u intervjuu datom u SAD ove nedelje. "Administraciji je to prilično jasno. ‘Šta slijedi?’ je upravo ono na čemu ljudi sada rade."
Upitana o mogućoj upotrebi vojne sile, ona je rekla da su "sve opcije na stolu kako bi Ormuski moreuz ostao otvoren".
Trump je nakon stupanja na dužnost prošle godine prvo posjetio Saudijsku Arabiju, UAE i Katar. Te zemlje su zajedno obećale da će uložiti više biliona dolara u SAD, uključujući u vještačku inteligenciju i data centre. UAE su prošle nedjelje saopštili da je plan ulaganja i ekonomske saradnje sa SAD, vredan 1,4 biliona dolara, na pravom putu.
"Ipak, mnogi u regionu se pitaju šta su im ta obećanja zaista donijela", kažu izvori.
Prema tim izvorima, zemlje su posebno nezadovoljne jer su SAD ignorisale njihove bojazni da bi Iran mogao da ih napade u znak odmazde u slučaju rata. Vašington, kako kažu, više je pažnje posvetio argumentima Izraela. Izraelski premijer Benjamin Netanyahu, koji ima vrlo bliske odnose sa Trumpom, dugo je tvrdio da Iran želi nuklearno oružje, što lideri Teherana negiraju, i da je vojna akcija protiv te zemlje neophodna.
Pored toga, zvaničnici iz zemalja Persijskog zaliva bili su nezadovoljni zbog odluke SAD da privremeno suspenduju sankcije na iransku naftu koja se nalazila u tankerima na moru, potencijalno vrijednu više od 10 milijardi dolara. SAD su se odlučile na taj potez kako bi snizile sve veće cijene sirove nafte. Istovremeno, zemlje Persijskog zaliva nisu mogle da izvoze većinu svoje nafte zbog prijetnji Irana brodovima koji plove kroz Ormuski zaliv.
Neke zemlje Persijskog zaliva ispotiha pozivaju SAD da nastave napade na Iran, pa čak i da pokušaju da sruše Islamsku Republiku, rekli su izvori. Njih brine da bi u suprotnom Iran zadržao kontrolu nad moreuz i njihove ekonomije kao taoce, čime bi dodatno ojačao svoju poziciju.
Promjena režima u ovom trenkutu izgleda nedostižno kao cilj. Dok su SAD i Izrael o tome govorili u prvim danima rata, sada to rjeđe pominju. Iranska vojska i vlada ostali su ujedinjeni, iako je nekoliko visokih zvaničnika ubijeno dok se bombardovanje iranskih oružanih snaga nastavlja.
Sada, dok hiljade dronova i raketa lete iznad gradova arpaskih zemalja Persijskog zaliva, koji bi trebalo da budu sigurne luke za turiste i finansijske investitore u nestabilnom regionu, neki zvaničnici razmatraju mogućnost da se usmjere na saradnju i sa drugim zemljama u svijetu i da grade još jače odnose sa Kinom, kažu izvori.
Peking ne bi pružio bezbjednosne garancije, ali to više ne čine ni SAD, a retorika Kine tokom protekle godine kojom se predstavlja kao predvidljivija superila, dobija sve više pristalica, kažu sagovornici.
- U pisanju pomogli Ben Bartenstein i Nick Wadhams
.webp){kind=icon}
