Francuski premijer Francois Bayrou šokirao je zemlju kada je objavio da je zatražio od predsjednika Emmanuela Macrona da ponovo sazove parlament radi glasanja o povjerenju njegovoj vladi 8. septembra, smatrajući da se jedino tako mogu riješiti politički sporovi nastali zbog njegovih predloženih masovnih budžetskih rezova vrijednih 43,8 milijardi evra. Bayrou smatra da će tako obezbijediti podršku za predlog novog budžeta koji je široko kritikovan u javnosti, i kojim se predviđaju oštre mjere štednje kako bi se izbjegao "grčki deficit" tako što bi deficit bio sveden na 4,6 odsto bruto društvenog proizvoda (BDP), što je i dalje znatno više od kriterijuma Evropske unije.
Ukoliko na glasanju ne dobije povjerenje, što se sada čini poprilično vjerovatnim ishodom, to će biti kraj Bayrouove manjinske vlade poslije devet mjeseci rada, a Francuska će se, po treći put za 12 mjeseci, naći bez premijera ili nacionalnog budžeta. Štaviše, pad vlade bi značio da bi Macron po peti put za 600 dana morao da traži novog premijera, što je politička paraliza koja nije zabilježena od 1933. godine, kada je u samo dvije godine tadašnja Treća republika imala čak šest premijera.
I prije devedeset godina i danas uzrok je bio isti: svađa oko državnog budžeta čije je određivanje isključivo u nadležnosti parlamenta, koji je tako podijeljen da nijedna struja nema jasnu većinu. Pritom je danas Francuska prezadužena sa oko 3300 milijardi evra javnog duga, što je 113,1 odsto BDP-a, na koje godišnje plaća desetine milijardi evra kamata.
Najavljena blokada Francuske
U toj situaciji premijer Bayrou je prošlog mjeseca predstavio predlog budžeta, kojim se podrazumijeva drastično rezanje troškova države kroz zamrzavanje javne potrošnje, uključujući isplate penzija i socijalnih davanja, ali i kroz to da dva državna praznika - Dan pobjede 8. maja i Uskršnji ponedjeljak, budu ukinuti kao neradni dani.
"Ako ste u deficitu svakog mjeseca, mjesec za mjesecom, gušite sami sebe", rekao je Bayrou predstavljajući mjere štednje kao istorijski trenutak da se izbjegne ono što se "dešavalo u Grčkoj". "To je posljednja stanica prije provalije, prije nego što nas zgnječi dug."
Bloomberg
Međutim, francuska javnost je većinski na nož dočekala Bayrouove mjere štednje, koje su sagledane pretežno kao udar na siromašne ali ne i na bogate. I političari ljevičarskog i desničarskog bloka kritikuju predložena smanjenja budžeta.
Suočen sa narastajućim kritikama, Bayrou pokušava da glasanjem o povjerenju vladi izdejstvuje podršku za budžetske rezove, dok su istovremeno za 10. septembar najavljene velike demonstracije čiji organizatori pozivaju na blokade širom Francuske.
Vijest o glasanju o poverenju vladi je na berzama propraćena momentalnim padom vrijednosti akcija za 1,6 odsto i rastom kamata za francuske državne obveznice, koje su ovog mjeseca nadmašile nivo grčkih.
S druge strane, portparolka vlade Sophie Primas saopštila je da Bayrouova inicijativa ima "punu podršku" predsjednika Macrona, koji se inače nije oglašavao.
Opozicija želi nove izbore
Krajnje levičarski vatreni i otvoreni kritičar Macrona Jean-Luc Melenchon u utorak je ponovio pozive da predsjednik podnese ostavku.
"Macron je u haosu", rekao je šef krajnje levičarske stranke "Nepokorena Francuska", dodajući da namjerava da pokrene proceduru koja bi omogućila parlamentu da smijeni predsednika. "On mora da ode."
Bloomberg
Krajnje desničarsko "Nacionalno okupljanje" koje iz senke neformalno vodi Marine Le Pen zagovara nove parlamentarne izbore na kojima bi ova partija najviše profitirala
"Ako se parlamentarni izbori održe u narednim mjesecima, vjerovatno je da će Nacionalno okupljanje udvostručiti broj svojih poslanika", rekao je za "France 24" Stephane Vernay, zamjenik glavnog i odgovornog urednika lista "Ouest France".
I sondaže javnog mnijenja ukazuju da stanovništvo većinski želi nove izbore, prenosi Euractiv. Oko 63 odsto Francuza želi da se parlament raspusti kako bi se napravio put za nove izbore, otkriva u srijedu objavljeno istraživanje Ifopa urađeno za LCI TV. Osim toga, čak dve trećine ispitanih u dve od tri sprovedene ankete je željelo da Macron podnese ostavku.
Istraživači javnog mnijenja ukazuju da se Bayrouova odluka da se žrtvuje u pokušaju da razjasni debatu o javnoj potrošnji možda neće postići cilj, "posebno zato što premijer nije eksplicitno imenovao glavne oblasti rashoda, naime, penzije i zdravstvenu zaštitu".
"Korišćenjem generičkih termina kao što su 'socijalni rashodi' on potkopava svoju istinitu poruku i održava nejasnoću o stvarnom prostoru za manevar. Njegov predlog da se ukinu dva državna praznika je primjer za to: on predstavlja smiješnu štednju kroz mijeru koja je veoma nepopularna i koju mnogi Francuzi doživljavaju kao prikriveni porez", rekao je za francuski dnevnik "Le Figaro" Paul Cebille, istraživač javnog mnenja na Statističkom institutu Hexagone.
Tri moguća ishoda
Kako navodi portal francuske javno finansirane televizije "France 24", postoje tri moguća scenarija kakav će biti ishod glasanja.
Prvi i najmanje vjerovatni ishod je da Bayrouova vlada dobija povjerenje većine u parlamentu koji je od vanrednih izbora u junu 2024. podijeljen na tri bloka: ljevičarsku koaliciju, Macronove centriste sa saveznicima iz desnog centra i krajnje desničarsko Nacionalno okupljanje (RN) sa saveznicima.
Budući da Macronovi saveznici imaju znatno manje od neophodnih 289 glasova potrebnih za apsolutnu većinu, za opstanak Bayrouove vlade je neophodno da 123 poslanika Nacionalnog okupljanja uzdrži od glasanja, kao što su to učinili u prethodnim glasanjima o povjerenju Bayrouove vlade, ali i da premijer pridobije nekoliko manjih grupa. Međutim, zasad nema naznaka da će se to dogoditi, jer su glavne opozicione stranke, od krajnje desnice do krajnje ljevice, rekle da neće podržati plan premijera, koji ih je pozvao da dvaput razmisle, napominjući da imaju 13 dana da "kažu da li su na strani haosa ili odgovornosti".
Bloomberg
Drugi i najvjerovatniji scenario je da će Bayrouova vlada izgubiti povjerenje, ostavljajući predsjednika Macrona da traži svog sedmog premijera. Međutim, predsjedniku neće biti lak posao da pronađe nekoga za taj zadatak.
"Kada je Bayrou zamijenio Barniera, nije bilo toliko kandidata", rekao je Paul Smith, šef katedre za moderne jezike na Univerzitetu u Notingemu u Velikoj Britaniji, prenio je "France 24". "Veliko pitanje sada je ko bi mogao da pronađe srednji put koji ne bi odmah izazvao bijes (Marine) Le Pen?"
Najvjerovatnije je da će se "trenutni ciklus (postavljanja manjinskih vlada) nastaviti", smatra Andrew Smith, istoričar moderne Francuske na Univerzitetu Queen Mary u Londonu.
"Mislim da idemo ka još jednoj sklopljenoj vladi sa, nominalno, centristima koji će pokušati da skrpe mozaik mjera", ocjenjuje Smith situaciju u kojoj potencijal za kontinuirani politički zastoj prijeti da baci tešku senku na preostale dvije godine mandata predsjednika Macrona, koji je insistirao da će ostati na funkciji do kraja svog mandata 2027. godine, uprkos sve većim pozivima da podnese ostavku.
Treći ishod je da aktuelna vlada padne, a Macron ponovo raspiše vanredne parlamentarne izbore, budući da je prošlo 12 mjeseci od prethodnih, a to je jedan od ustavnih uslova. Izlazak na birališta bi mogao da prekine zastoj izazvan time što je parlament podijeljen na tri približno jedna bloka pa nijedan nema jaku parlamentarnu većinu. Međutim, ne samo da nema garancije već su i realno male šanse da bi glasanje na novim izborima išlo u korist Macronove centrističke koalicije, tako da ne čudi da je predsjednik već rekao da je protiv te ideje.
Le Pen pak podržava nove prevremene izbore, jer bi njena stranka očigledno imala koristi.
"Ako bi došlo do još jednog raspuštanja, mislim da bi narodni bijes, u stvarnosti, gurnuo ljude da glasaju za krajnju desnicu i krajnju ljevicu", rekao je Andrew Smith. "Vjerovatno bismo videli šupljinu centra koja bi krizu zamijenila krizom."
I sam francuski premijer je rekao da "ne vjeruje" da će eventualno raspuštanje Narodne skupštine i raspisivanje vanrednih izbora "omogućiti stabilnost".
Test stabilnost za EU
Ova kriza pogađa cijelu Evropu, upozorava u autorskom tekstu za italijanski list "La Stampa" Eric Jozsef, dugogodišnji dopisnik "Liberationa" iz Italije. On ističe da Francuska prolazi kroz jednu političku krizu za drugom, mijenjajući šefove vlada istom brzinom (četiri puta u roku od tri godine) kao što je to bio slučaj u Prvoj italijanskoj republici prije 1994. godine. Kako ističe, ona time ugrožava svoju lidersku ulogu u kritičnoj fazi za budućnost Evrope.
Bloomberg
"Glasanje o povjerenju 8. septembra biće test ne samo sposobnosti Pariza da se konačno probudi i shvati prijetnju koju predstavlja njegov dug… niti spremnosti stranaka da prihvate parlamentarne kompromise, već prije svega to će biti test za političku stabilnost ključne zemlje u EU, koju će Brisel, Vašington, Kijev i Moskva posmatrati sa strahom ili zadovoljstvom", smatra Jozsef.
I dok britanski "The Times" hvali premijerovu "posvećenost principima koja nedostaje britanskoj vladi" uz ocjenu da "žrtvuje sopstvenu glavu kako bi izvukao svoje sunarodnike iz njihovog stanja nalik snovima", komentatorka "Liberationa" Alexandra Schwartzbrod ističe da Bayrou ima samo dvije nedjelje da preokrene stvari.
"U politici je sve moguće. On ima dve nedjelje da iskoristi dramatičan uticaj ponedjeljka i ubijedi ljude da će 'svi biti uključeni u napore, uključujući i najprivilegovanije', kako je naglasio, dobro znajući da je to glavna slabost njegovog programa", ističe ona. "Odbrojavanje je počelo."
.webp){kind=icon}
Trenutno nema komentara za vijest. Ostavite prvi komentar...