Bosna i Hercegovina je na pragu jedne od najdubljih reformi sistema javnih nabavki s ciljem suzbijanja korupcije koja, prema procjenama, godišnje budžet košta oko milijardu maraka. Novi zakonski prijedlozi predviđaju oštrije novčane kazne do 200.000 KM, zabranu obavljanja javnih funkcija, ali i uvođenje krivične odgovornosti za institucije, rukovodioce i ponuđače uključene u nezakonite prakse.
Lista najtežih prekršaja
Prijedlog izmjena Zakona o javnim nabavkama i dopunama Krivičnog zakona BiH trebao bi biti razmatran na sjednici Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH u srijedu 28. maja. Inicijativu su pokrenuli zastupnici Zastupničkog doma s ciljem da se suzbiju zloupotrebe u sistemu javnih nabavki i osigura efikasnija zaštita javnih sredstava.
Prema predloženim izmjenama, ključna novina je jasno razgraničenje između težih i lakših prekršaja, čime se prekida dosadašnja praksa jednakog tretmana svih vrsta prekršaja.
Tarik Rahić, direktor Agencije za javne nabavke BiH, kaže za Bloomberg Adriju da je uvedena i lista od osam najtežih prekršaja, među kojima su: nezakonita dodjela subvencioniranih ugovora, namještanje tehničkih specifikacija u korist određenog ponuđača, te neizvršavanje rješenja Ureda za razmatranje žalbi.
despositphotos
Kazne za ove prekršaje su znatno pooštrene. Institucije koje prekrše zakon suočavaju se s novčanom kaznom od 3.000 do 30.000 KM (u odnosu na dosadašnjih 1.500 -15.000 KM), dok se za odgovorne osobe predviđa kazna u rasponu od 4.000 do 20.000 KM, umjesto ranijih 300 - 3.000 KM. Uz novčane kazne, uvodi se nova zaštitna mjera - zabrana vršenja poziva, djelatnosti ili dužnosti u trajanju od šest mjeseci za osobe koje su direktno odgovorne za prekršaj.
Zakon dodatno proširuje spektar prekršaja na sve faze procesa javnih nabavki. Uvode se sankcije i za lakše prekršaje, uz preciznije definisanje kruga odgovornih osoba – osim direktora i ministara, obuhvaćeni su i službenici koji provode postupke javnih nabavki, kao i članovi komisija. Za lakše prekršaje ne izriču se mjere zabrane obavljanja dužnosti, ali se propisuju novčane kazne za ugovorne organe.
Posebna pažnja posvećena je ponašanju ponuđača. Novim zakonom predviđa se sankcionisanje odustajanja ponuđača od zaključenja ugovora nakon što je postupak okončan, što je do sada prolazilo nekažnjeno, a često se koristilo za međusobne dogovore s ciljem narušavanja tržišne konkurencije.
"Značajna novina jeste i uvođenje prekršaja za institucije koje samovoljno odluče da ne primjenjuju Zakon o javnim nabavkama, iako su na to zakonski obavezne", kaže Rahić. Agencija za javne nabavke do sada, navodi, nije imala mehanizam sankcionisanja takvih slučajeva, osim davanja mišljenja.
Novi zakon to prepoznaje kao najteži prekršaj, za koji su predviđene najstrože novčane kazne i mjere zabrane obavljanja funkcija, kako za instituciju, tako i za odgovorne i druge osobe uključene u nabavku. Takvo postupanje prepoznaje se i kao radnja krivičnog djela nezakonitog pogodovanja u postupku javne nabavke.
Tri nova krivična djela
Rahić dalje kaže da su uporedo s izmjenama Zakona o javnim nabavkama, predložene i dopune Krivičnog zakona, koje donose historijsku novinu – prvi put se krivičnim djelima iz oblasti javnih nabavki u Krivičnom zakonu BiH daje posebno poglavlje. Predložena su tri nova krivična djela koja imaju za cilj osnažiti kapacitete tužilaštava u borbi protiv korupcije u javnim nabavkama.
To su prevara u postupku javne nabavke, dogovor ponuđača i nezakonito pogodovanje.
Kod prva dva krivična djela predviđene su zatvorske kazne od šest mjeseci do pet godina, uz novčane kazne od 5.000 do 10.000 KM. U zavisnosti od visine pričinjene štete i pribavljene imovinske koristi, kazne mogu rasti i do dugotrajnog zatvora, s novčanom kaznom do 200.000 KM. Postoji mogućnost izricanja mjere sigurnosti zabrane obavljanja djelatnosti od jedne do 10 godina.
Također, propisane su i pravne posljedice osude, koje uključuju prestanak obavljanja određenih funkcija u organima vlasti.
"Na ovaj način želimo uspostaviti lanac odgovornosti i stvoriti efikasne mehanizme kontrole u sistemu javnih nabavki", istakao je Rahić.
despositphotos
I prethodnih godina su se provodile izmjene zakona o javnim nabavkama, ali su kroz praćenje prakse i prekršajnih postupaka, kaže Rahić, uočeni brojni slučajevi koji su ukazivali na krivična djela.
"Međutim, sudske kazne, kako za institucije tako i za odgovorne osobe, bile su blage i često su djelovale stimulativno umjesto odvraćajuće," navodi Rahić.
Novi zakonski okvir predstavlja ozbiljan korak ka unapređenju transparentnosti i odgovornosti u javnim nabavkama, uz snažniju institucionalnu i krivičnopravnu zaštitu budžetskih sredstava.
Zastupnik u Zastupničkom domu Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine Saša Magazinović izjavio je da se na ovaj način želi spriječiti pljačka javnog novca. Naveo je da je, prema ocjeni struke, ovo najznačajniji korak u obračunu sa zloupotrebama u javnim nabavkama u posljednjih 20 godina, a prema njegovom mišljenju jedan od najvećih koraka u borbi protiv institucionalnog kriminala i korupcije.
U kreiranju zakonskog okvira učestvovalo je i Tužilaštvo BiH, koje prema riječima predstavnika ove pravosudne institucije Emila Pinkasa, od 2022. godine aktivno sarađuje s Agencijom za javne nabavke u pogledu unapređivanja zakonodavstva.
"Vjerujemo da ovaj tekst koji je predložen predstavlja značajan iskorak u pogledu zaštite javnih sredstava i u pogledu borbe protiv korupcije", kazao je Pinkas.
.webp){kind=icon}
