text size
Njemački kancelar Friedrich Merz i francuski predsjednik Emmanuel Macron pozvali su na uvođenje sekundarnih sankcija s ciljem potkopavanja ruske ratne mašinerije, pojačavajući pritisak na Moskvu dok mirovni napori Donalda Trumpa zapinju.
Kako bi se ograničile sposobnosti Moskve da prikuplja novac od prodaje nafte, dvije najveće europske ekonomije zagovarat će mjere usmjerene na "tvrtke iz trećih zemalja koje podupiru ruski rat", navodi se u zajedničkoj izjavi objavljenoj u petak nakon sastanka njemačkih i francuskih članova vlade.
"Nastavit ćemo vršiti pritisak da se uvedu dodatne sankcije - spremni smo to učiniti sami, ali i sa SAD-om - kako bismo prisilili Rusiju da se vrati za pregovarački stol", rekao je Macron uz Merza na konferenciji za novinare u Fort du Cap Brunu, nedaleko od mediteranske luke Toulon.
Inicijativa za proširenje sankcija dolazi u trenutku kada europski čelnici gube strpljenje s američkim predsjednikom zbog njegove nevoljkosti da otvoreno suprotstavi Vladimiru Putinu oko rata u Ukrajini. Saveznici Ukrajine nadaju se da bi ovaj potez mogao potaknuti Trumpa da ispuni prijetnje o proširenju sankcija protiv Kremlja. Macron i Merz planiraju razgovarati s Trumpom tijekom vikenda, vjerojatno u odvojenim pozivima.
Dogovor SAD-a i Rusije oko rata u Ukrajini propao
Posljednji dvotjedni rok koji je američki predsjednik postavio bliži se isteku, a nema jasnog napretka prema mirovnom sporazumu. Umjesto toga, Kremlj je ovaj tjedan izveo jedan od najtežih napada dronovima i projektilima ove godine, pogodivši stambene zgrade i usmrtivši najmanje četvero djece.
Iako Europa želi pojačati pritisak na ruskog čelnika, treba potporu SAD-a, posebice u provedbi sankcija, kako bi osigurala da Putin poduzme korake prema okončanju rata, rekao je jedan europski dužnosnik upoznat sa situacijom, koji je želio ostati anoniman zbog povjerljivosti razgovora.
Dužnosnik Bijele kuće ukazao je na nedavne Trumpove izjave kako će u narednim tjednima odlučiti što poduzeti, uključujući moguće uvođenje velikih sankcija ili carina, ili čak povlačenje. Trump je upozorio da bi posljedice mogle dovesti do ekonomskog rata koji bi bio loš za Rusiju, ali da to i dalje želi izbjeći, rekao je dužnosnik u petak.
Francuska i Njemačka dogovorile su jačanje suradnje unutar Europske unije i s partnerima iz skupine G7 kako bi "dodatno proširile i razvile učinkovite i snažne sankcije", stoji u izjavi dviju zemalja, uz napomenu da je cilj "izvršiti maksimalan pritisak na Rusiju".
"U Americi se trenutačno raspravlja o daljnjim carinama", rekao je Merz. "Vrlo bih pozdravio kad bi američka vlada donijela odluku o njihovu provođenju protiv drugih država čije kupnje nafte i plina financiraju velik dio ruske ratne ekonomije."
Sekundarne sankcije trećim zemljama
EU je započela raspravu o sekundarnim sankcijama usmjerenima na ruski energetski sektor. Mjere su usmjerene na sprječavanje trećih zemalja da pomažu Kremlju u zaobilaženju postojećih sankcija bloka. Planiraju se i dodatni koraci u vezi s ruskim naftnim, plinskim i financijskim sektorom. "Radimo na sljedećem paketu, na stolu je nekoliko opcija", rekla je Kaja Kallas, visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku, novinarima u Kopenhagenu, gdje su se sastali ministri obrane na neformalnom sastanku. "Naravno, ono što će ih najviše pogoditi su bilo kakve sankcije na energiju i sekundarne sankcije."
EU je 2023. usvojila tzv. instrument protiv zaobilaženja sankcija, koji još nije korišten. Ovaj mehanizam zabranjuje izvoz, isporuku ili transfer određenih roba u treće zemlje za koje se smatra da pomažu u izbjegavanju sankcija.
Povijesno gledano, EU je bila nesklona uvođenju sekundarnih sankcija, posebice zbog nedavnih kritika Trumpove administracije na tu politiku. No, kako se EU priprema za novi paket sankcija protiv Rusije - koji bi trebao biti gotov za nekoliko tjedana - čini se da je došla do granica onoga što može učiniti izravnim mjerama protiv Rusije.
Merz je otvoreno govorio o nedostatku napretka u posredovanju za mirovni sporazum. U četvrtak je njemački čelnik rekao da više ne očekuje susret između Putina i ukrajinskog predsjednika Volodimira Zelenskog, na koji se Trump ranije pozivao. Tijekom međuvladinog sastanka Francuska i Njemačka složile su se i o potrebi pružanja Ukrajini "vjerodostojnih sigurnosnih jamstava" koja bi uključivala pravo zemlje da zadrži vojsku "bez ikakvih ograničenja" kako bi odvratila Rusiju.
EU podrška Ukrajini
EU pridonosi ukrajinskom ratnom naporu kroz vojnu misiju obuke, civilnu misiju i potporu obrambenoj industriji Ukrajine.
Nakon razgovora s ministrima, Kallas je rekla da postoji široka potpora za proširenje mandata misija EU-a za obuku nakon prekida vatre, kako bi se obuka mogla održavati unutar zemlje, a ne samo izvan nje - kako je to do sada bio slučaj. Zajedno s potporom ukrajinskoj obrambenoj industriji, to bi, rekla je, predstavljalo doprinos sigurnosnim jamstvima.
Zelenski je u petak u Kijevu rekao novinarima da će on i europski čelnici idući tjedan "uspostaviti vezu" s Trumpom kako bi razgovarali o sigurnosnim jamstvima. Poziv će se održati tijekom jednog od sastanaka koje će ukrajinski predsjednik imati s europskim čelnicima dok nastoji dobiti pravno obvezujuće obveze saveznika kao dio mirovnih pregovora.
U širem sigurnosnom okviru Francuska i Njemačka obećale su tješnju suradnju u obrambenom sektoru i standardizaciju vojne opreme. Dvije zemlje započet će rasprave o uključivanju francuskog nuklearnog oružja u ukupnu sigurnosnu arhitekturu Europe.
Ipak, dvojica čelnika odgodila su konačnu odluku o problematičnom projektu borbenog zrakoplova FCAS do kraja godine.
.webp){kind=icon}
