Volodimir Zelenski i Donald Trump ponovo će razgovarati u subotu, nakon što su već razgovarali u Vatikanu, dok američki lider vrši pritisak na mirovni sporazum između Ukrajine i Rusije.
"Timovi rade na organizovanju nastavka sastanka", rekao je portparol ukrajinske predsjedničke kancelarije, koji je dodao da su se dvojica lidera sastala 15 minuta uoči sahrane pape Franje.
Do njihovog susreta došlo je u trenutku kada je Trump počeo da vrši pritisak da se postigne mirovni sporazum, koji bi, prema mišljenju kritičara, mogao da ide u prilog Rusiji. Bijela kuća je izdala zasebno saopštenje u kojem se navodi da su Trump i Zelenski imali "produktivnu diskusiju".
Subotnji sastanak - prvi koji je održan od spornih razgovora u Ovalnoj kancelariji krajem februara - dolazi u ključnom trenutku. Trump, koji je tokom kampanje često govorio da bi mogao da postigne prekid vatre u roku od nekoliko dana, obiliežiće 30. aprila 100 dana svog drugog mandata u Bijeloj kući.
Sahrani pape Franje prisustvovalo je desetine međunarodnih delegacija, od kojih su se mnoge nadale da će dobiti pristup američkom lideru, kojem je ovo prvo inostrano putovanje otkako je preuzeo dužnost u januaru.
Putovanje Zelenskog u Vatikan uslijedilo je nakon masovnog ruskog napada na Kijev i istočni grad Harkov, u kojem je poginulo najmanje dvanaestoro ljudi. Napad od četvrtka, najveći ruski vazdušni napad na Ukrajinu ove godine do sada, podstakao je ukrajinskog lidera da se ranije vrati iz posjete Južnoj Africi.
Trumpov specijalni izaslanik Steve Witkoff sastao se u petak u Moskvi sa ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom po četvrti put od inauguracije. Činilo se da je istog dana Zelenski napravio uvertiru Trumpu, priznajući da ukrajinske snage neće moći da povrate kontrolu nad Krimom i rekavši da SAD neće morati da angažuju trupe kao dio bezbjednosnih garancija, već da umjesto toga mogu da obezbijede obavještajnu i protivvazdušnu podršku.
Prijedlozi Vašingtona uključuju priznanje ruske aneksije Krima 2014. i zamrzavanje sukoba, uglavnom duž postojećih borbenih linija, ostavljajući Putinu kontrolu nad velikim dijelovima istočne i južne Ukrajine, prenio je Bloomberg News. Kijev bi, takođe, morao da napusti svoj cilj pridruživanja Sjevernoatlantskom savezu.
Trump je u četvrtak rekao da "koristi veliki pritisak na obje" strane u ratu. Rekao je da misli kako Putin "želi da napravi dogovor", dodajući da ćemo "to saznati vrlo brzo". Upitan kakve je ustupke Rusija ponudila, Trump je rekao: "Zaustavljanje rata, prestanak zauzimanja cijele zemlje - prilično veliki ustupak".
Moskva, zbog snažnog otpora Kijeva, nije uspjela da zauzme glavni grad Ukrajine i sruši njenu vladu kada je pokrenula svoju invaziju u punom obimu u februaru 2022 - u onome što je zamišljeno kao potencijalna višenedjeljna "specijalna vojna operacija".
Iako ruska vojska sada kontroliše oko 20 odsto ukrajinske teritorije, uključujući Krim, nije značajno napredovala tokom posljednje dvije godine. Snage Kremlja zauzele su manje od jedan odsto ukrajinske zemlje 2024. godine, uprkos ogromnim gubicima u ljudstvu i opremi.
.webp){kind=icon}
