Ovogodišnji klimatski pregovori Ujedinjenih naroda zasigurno neće biti jednostavni. Dok svijet bruji od tenzija zbog ratova u Ukrajini i na Bliskom istoku, COP29 se održava u Azerbajdžanu, zemlji koja se oslanja na naftu i koja kroz proteklih 30 godina pregovora nije mnogo postigla po pitanju klimatskih promjena. Glavna tema bit će ono što mnogi nerado spominju, a to je novac, i to u vremenu kada bogate zemlje vode bitku s inflacijom, ograničenim proračunima i jačanjem populizma.
I kao da sve to nije dovoljno, dodatnu težinu nad pregovorima donosi povratak Donalda Trumpa na političku scenu. Trump, koji je već najavio namjeru da ponovno povuče SAD iz Pariškog sporazuma iz 2015. godine, stvara napetost među pregovaračima, čak i ako fizički neće prisustvovati summitu UN-a. Njegova retorika i politika prema klimatskim pitanjima već sada uzrokuju zabrinutost među zagovornicima klimatske akcije, a mnogi se pitaju kako bi njegova administracija mogla utjecati na napredak postignut u proteklim godinama.
O implikacijama koje bi Trumpov povratak mogao imati na klimatske napore u SAD-u, ali i šire, razgovarali smo s Johnom Noëlom, zamjenikom direktora Klimatskog programa Greenpeacea u Sjedinjenim Američkim Državama, te Lukom Tomcem, voditeljem teme klimatskih promjena u domaćoj neprofitnoj udruzi Zelena akcija.
Izazovi za klimatsku politiku SAD-a i svijeta
Noël odmah naglašava da bi ponovni Trumpov mandat mogao znatno narušiti globalne napore u borbi protiv klimatskih promjena, počevši od poništavanja Bidenovih regulativa koje ograničavaju emisije u ključnim sektorima poput energetike i prometa.
"Trumpova administracija mogla bi poništiti regulative koje su bile ključno oružje u smanjenju klimatskog zagađenja u Sjedinjenim Državama", objašnjava Noël. Prema njegovim riječima, Bidenove administrativne mjere bile su od presudne važnosti za kontrolu emisija, posebice u sektorima koji su veliki zagađivači.
Postoji strah da će dolaskom Trumpa na vlast mnogi postati skeptični prema klimatskim promjenama | Depositphotos
Luka Tomac dodaje da pitanje američke podrške međunarodnim klimatskim sporazumima ima dugu povijest složenih pregovora. "Još od protokola iz Kyota devedesetih godina centralno pitanje UN-ovih pregovora o klimi je kako diplomatski dobiti SAD na potpis ikakvog globalnog sporazuma o klimi", ističe Tomac.
Objašnjava kako Pariški sporazum predstavlja određenu diplomatsku pobjedu, no da njegovi ciljevi nisu dovoljno ambiciozni da osiguraju stabilizaciju klime. "Kada se zbroje nacionalni ciljevi svih zemalja potpisnica, sporazum iz Pariza nas i dalje vodi u svijet topliji za 3,6-4 °C što je kraj svijeta i ekosustava kakve danas poznajemo", upozorava Tomac.
Drugi značajan rizik koji Noël ističe odnosi se na Trumpove planove za masovno širenje bušenja nafte i plina na saveznim zemljištima i vodama, čime bi se dodatno poticao fosilni sektor.
"Trumpova administracija već je najavila nove dozvole za bušenje nafte i plina te općenito planira poticati bušenje do krajnjih granica", upozorava Noël. Takva politika, dodaje, ne samo da bi povećala domaće emisije u SAD-u, već bi se odrazila na globalne napore u smanjenju emisija.
Emisije stakleničkih plinova i dalje rastu | Bloomberg
Ukidanje Zakona o smanjenju inflacije i njegove posljedice
Među najvećim prijetnjama klimatskim naporima Noël ističe i mogućnost ukidanja Zakona o smanjenju inflacije (IRA), koji je bio ključan u poticanju razvoja i ulaganja u čistu energiju. Kako objašnjava Noël, ukidanje ovog zakona dovelo bi do značajnog povlačenja investicija iz industrije čiste energije, jer je upravo Zakon o smanjenju inflacije donio niz poreznih olakšica i poticaja koji su privukli velika ulaganja.
Prema analizi istraživačke tvrtke Atlas Public Policy, nakon što je zakon stupio na snagu najavljeno je 555 novih projekata ili proširenja postojećih proizvodnih pogona vezanih uz čistu energiju, što bi moglo stvoriti otprilike 160.000 novih radnih mjesta.
"Nakon što je Biden potpisao klimatski zakon, kompanije su najavile planove za izgradnju ili proširenje oko 555 proizvodnih objekata koji bi mogli imati koristi od poreznih olakšica i drugih poticaja iz IRA-e", objašnjava Noël, dodajući kako su ti projekti do sada privukli oko 153,4 milijarde dolara planiranih investicija.
Tomac dodaje kako bi povlačenje ovih poticaja dodatno oslabilo SAD u globalnoj utrci za dominaciju u sektoru obnovljive energije.
"SAD već kaska u globalnoj utrci tehnologija, materijala i softvera za obnovljive izvore energije", ističe Tomac, objašnjavajući kako bi povlačenje takvih poticaja moglo dugoročno usporiti tranziciju čiste energije u SAD-u. Ipak, smatra kako "Trump ne može u potpunosti zaustaviti tranziciju jer se ona odvija na lokalnoj razini. Upravo tu se mora graditi otpor prema fosilnoj industriji".
Emisije metana iz fosilnih goriva | Bloomberg
Noël napominje da većina tih projekata još nije započela rad, ali da njihovo ostvarenje predstavlja ključan korak prema tranziciji čiste energije. "Ako se poticaji iz zakona održe, ovo bi moglo pokrenuti pravi val čiste energije s globalnim utjecajem. No, ako se te mjere povuku, tranzicija će se usporiti, što bi moglo biti pogubno s obzirom na potrebu za brzim smanjenjem emisija", ističe.
Povlačenje iz Pariškog sporazuma i globalne posljedice
Trumpova najava o ponovnom povlačenju SAD-a iz Pariškog sporazuma također stvara veliku zabrinutost među klimatskim stručnjacima. Iako bi sam sporazum ostao na snazi, Noël vjeruje da bi se narušilo povjerenje u američko vodstvo u borbi protiv klimatskih promjena.
"Napuštanje Pariškog sporazuma od Trumpove administracije neće narušiti vjerodostojnost samog sporazuma, već će ozbiljno uzdrmati vjerodostojnost američke vlade koja će na taj način praktično prepuštati vođenje klimatske politike industriji fosilnih goriva", objašnjava Noël.
Tomac smatra da prisutnost fosilne industrije na COP-u 29 nije pravilno regulirana | Bloomberg
Tomac pak ističe kako klimatski pregovori već desetljećima ne uspijevaju značajno smanjiti emisije. "UN-ov okvir klimatskih pregovora postoji već 30 godina, ali globalne emisije se nisu smanjile", kaže. Osim toga, naglašava kako prisutnost fosilne industrije na pregovorima nije regulirana, što dodatno otežava stvaranje ambicioznijih ciljeva. "Trumpov izlazak mogao bi čak potaknuti ambicioznije ciljeve kod ostalih zemalja koje žele zauzeti vodeću poziciju", dodaje.
Noël također upozorava na "vakuum moći" koji bi mogao nastati izlaskom SAD-a. "Ako SAD odluči napustiti pregovore, zemlje poput EU-a morat će preuzeti inicijativu, što može imati dugoročne posljedice za globalnu borbu protiv klimatskih promjena", naglašava Noël.
Utjecaj na javno mnijenje i percepciju klimatskih promjena
Noël također izražava zabrinutost zbog utjecaja koji bi Trumpova administracija mogla imati na percepciju klimatskih promjena u javnosti. "Svatko može vidjeti i osjetiti utjecaj klimatskih promjena oko nas, čak i ako većina ljudi nema naziv za to", kaže Noël, ukazujući na sve češće i intenzivnije prirodne nepogode poput oluja, suša i požara, koje sve više utječu na svakodnevni život Amerikanaca.
Trumpovo potencijalno povlačenje iz Pariškog sporazuma širi strah među stručnjacima | Bloomberg
Tomac dodaje kako bi kombinacija Trumpovih stavova s utjecajem skeptičnih pojedinaca poput Elona Muska mogla ozbiljno promijeniti percepciju javnosti o klimatskim pitanjima. "Opasna je kombinacija Trumpa i Muska", napominje Tomac, dodajući kako bi njihova retorika mogla dodatno narušiti povjerenje javnosti u potrebu za ozbiljnom klimatskom akcijom. Ipak, smatra da je dugoročno nemoguće izbjeći priznanje klimatskih promjena jer su njihove posljedice očigledne.
Noël zaključuje da bi Trumpova administracija mogla pokušati oblikovati alternativnu stvarnost u kojoj klimatske promjene nisu stvarna prijetnja. "Koliko god se moglo manipulirati javnim mnijenjem, učinci klimatskih promjena postaju previše očigledni. Dugoročno, ne mislim da postoji način da se ljudima u SAD-u spriječi prepoznavanje promjene klime i ekonomskih, kulturnih i društvenih posljedica tih promjena koje već utječu na njihove živote", zaključuje Noël.
.webp){kind=icon}
