Lokalni izbori u Bosni i Hercegovini (BiH) održaće se u nedjelju, 6. oktobra. Ukupno 3,4 miliona birača ima pravo glasa i mogućnost da bira načelnike ili gradonačelnike u svojim lokalnim zajednicama, kao i predstavnike u lokalnim skupštinama. Glasa se na biračkim mjestima širom zemlje upisom znaka X u kvadratić ispred imena kandidata.
Koliko je ovakav sistem glasanja transparentan, koje su moguće zloupotrebe i šta bi uvođenje elektronskog glasanja donijelo BiH u intervjuu za Bloomberg Adriju govorila je Amra Selimović, doktor ekonomskih nauka, koja je doktorirala na temu "Blockchain tehnologije u Bosni i Hercegovini: namjera i mogućnosti primjene".
"Ako želimo u potpunosti poštene izbore, ako želimo vratiti povjerenje građana u vladu i njene institucije, neophodno je u izborni proces implementirati elektronsko glasanje bazirano na blockchain tehnologiji", ističe Selimović.
Naglašava da blockchain tehnologija u izbornom sistemu može pomoći BiH da poboljša svoju reputaciju na međunarodnoj sceni, što bi moglo potaknuti ekonomski rast kroz nove investicije.
Prednosti i ranjivosti online glasanja
Na koji način bi se izborni proces u BiH mogao unaprijediti primjenom blockchaina?
Blockchain tehnologija, poznata po svojoj decentraliziranoj i sigurnoj prirodi, postaje sve popularnije rješenje koje se implementira u različitim sektorima, upravo zbog potpune transparentnosti i eliminisanja mogućnosti bilo kakve vrste manipulacije nad podacima. Ova tehnologija, zbog prednosti koje nudi, sve češće se implementira i u javni sektor mnogih zemalja, uključujući izborni sistem.
Implementacija blockchain tehnologije u izborni sistem zemlje je važna zbog sposobnosti ove tehnologije da osigura transparentnost, sigurnost i povjerenje u jedan od najvažnijih demokratskih procesa. Izbori su temelj demokracije jer omogućuju građanima da biraju svoje predstavnike. Kada su izbori pošteni i transparentni, građani imaju povjerenje u sistem, što jača političku stabilnost i legitimitet vlasti.
Kao što nam je poznato, postoje dvije metode glasanja, dok je korištenje papirnih listića i dalje prisutan metod glasanja, automatizovane metode glasanja i brojanja glasova postaju pristupačnije i djelotvornije, a sve više zemalja odlučuje da ih koristi. Online glasanje je trend koji uzima maha u modernom društvu, ima veliki potencijal da poveća izlaznost birača i smanji troškove te eliminiše potrebu za štampanjem glasačkih listića ili otvaranjem biračkih mjesta budući da birači mogu da glasaju gdje god postoji internetska veza.
Uprkos prednostima koje nudi, veoma je važno naglasiti da postoje i određene ranjivosti online glasanja. Jedna ranjivost online glasanja je ta što može doći do velikih manipulacija glasovima. Sistemi elektronskog glasanja moraju biti tačni, legitimni, praktični i sigurni kada se koriste za izbore. Upravo zbog toga, blockchain tehnologija se pojavila kao alternativa tradicionalnim rješenjima za elektronsko glasanje kako bi prevazišla postojeće probleme i omogućila u potpunosti poštene izbore.
Pravovremeno prebrojavanje glasova, ali na siguran i transparentan način izazov je s kojim se suočava svaka demokratska vlada. Blockchain tehnologija unapređuje demokratiju pružajući nepromjenjivu evidenciju glasova, veću istinitost i sigurnost u identifikaciji birača, čime se ostvaruje integritet registracije birača, eliminiše krađa glasova i nešto što je u našem narodu poznato kao "glasovi mrtvih", što bi rezultiralo vraćanjem povjerenja u vladu i njene institucije.
Zbog svoje distribuisane strukture blockhchain sistem elektronskog glasanja smanjuje rizike povezane s elektronskim glasanjem i omogućava zaštitu od neovlaštenog pristupa sistemu glasanja. U blockchain mreži podaci su zaštićeni kriptografijom, nije moguće hakovati čvorove i promijeniti podatke. Što znači da se glasovi ne mogu uništiti i izmijeniti u nečiju korist. Birači mogu efektivno dati svoj glas bez otkrivanja svog identiteta ili političkih preferencija javnosti.
Svi glasovi bi se automatski zapisivali u sistem i bili bi dostupni za brojanje u stvarnom vremenu, što bi značajno ubrzalo proces brojanja glasova i smanjilo propuste koji nastaju kao rezultat ljudskih grešaka. Zvaničnici bi mogli s apsolutnom sigurnošću prebrojati glasove, znajući da se svakoj identifikaciji (biraču) može pripisati jedan glas, da se ne mogu napraviti lažni i da nije moguće manipulisati glasovima. Sistem elektronskog glasanja zasnovan na blockhainu zahtijeva potpuno distribuiranu infrastrukturu za glasanje. Važno je naglasiti da će elektronsko glasanje funkcionisati samo tamo gdje sistem za online glasanje ne kontroliše u potpunosti jedno tijelo, čak ni vlada. Upravo zbog toga, ako želimo u potpunosti poštene izbore, ako želimo vratiti povjerenje građana u vladu i njene institucije, neophodno je u izborni proces implementirati elektronsko glasanje bazirano na blockchain tehnologiji.
Šta bi bio najizazovniji proces u tome, koje institucije bi i na koji način trebalo da reaguju?
Najizazovniji aspekt bio bi implementacija same tehnologije, jer bi zahtijevala promjene u zakonodavnom okviru, prilagođavanje IT infrastrukture, te edukaciju i obuku kako birača tako i institucija.
Centralna izborna komisija BiH, kao ključna institucija, morala bi da preuzme vodeću ulogu, dok bi Ministarstvo komunikacija i prometa BiH trebalo osigurati tehničku podršku. Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH je takođe važna upravo zbog uspostavljanja digitalnog identiteta koji je i preduslov za online glasanje. Isto tako, međunarodna podrška i saradnja mogla bi biti ključna u prenošenju iskustava iz zemalja koje su već koristile blockchain u ovom kontekstu.
Naravno, prije svega navedenog, prvenstveno je potrebna volja i posvećenost svih relevantnih aktera vlasti za fer i poštene izbore. Bez jasne podrške političkih lidera i institucija, proces uvođenja blockchain tehnologije je nemoguće pokrenuti. Važno je naglasiti i da s bilo kojom inovacijom dolazi i strah od promjena, koji može biti potaknut različitim faktorima, uključujući tehnološku nepismenost naših građana i nedostatak povjerenja u nove sisteme. Upravo zbog toga ključno je edukovati naše građane o tome kako blockchain tehnologija funkcioniše, koje su prednosti i kako može poboljšati izborni proces, a u konačnici i živote građana BiH.
Šta bi uvođenje blockchain tehnologije donijelo za državu, šta za građane, birače, koje su to prednosti?
Implementiranje blockchain tehnologije može rezultirati brojnim koristima kako za državu tako i za građane, birače. Blockchain tehnologija omogućava jasan i nepromjenjiv zapis svih glasova, što bi onemogućilo manipulacije i prevare u izbornom procesu. Ovim se povećava povjerenje u izborni proces, što bi moglo značiti korak naprijed u borbi protiv korupcije, s obzirom na to da je BiH visoko rangirana na listi najkorumpiranijih zemalja.
Uvođenje ove tehnologije bi pokazalo predanost države prema jačanju demokratskih procesa, povećavajući legitimnost i kredibilitet izabranih institucija. Time bi se osigurala stabilnija politička klima, koja je ključna za dugoročni ekonomski i društveni razvoj. Država koja se pokazuje kao tehnološki napredna i koja promoviše transparentnost, vjerovatnije će privući strane investitore.
Nadalje, blockchain tehnologija u izbornom sistemu može pomoći BiH da poboljša svoju reputaciju na međunarodnoj sceni, što bi moglo potaknuti ekonomski rast kroz nove investicije. Građani bi imali veće povjerenje u integritet izbora jer bi blockchain tehnologija omogućila veću transparentnost. Glasovi bi se mogli javno verifikovati, a sistem bi bio otporan na manipulacije, čime bi se smanjile optužbe za izborne neregularnosti.
Blockchain tehnologija može da omogući jednostavniji i sigurniji pristup glasanju, uključujući online glasanje, što bi povećalo izlaznost, posebno među mladima, osobama s invaliditetom i dijasporom. Veća participacija dovodi do inkluzivnijeg i reprezentativnijeg izbornog procesa. Važno je naglasiti i da blockchain tehnologija može da osnaži građane jer im daje osjećaj da imaju kontrolu nad izbornim procesom. Upravo transparentnost i nepromjenjivost blockchain tehnologije osigurava svakom građaninu da je njegov glas zabilježen i da nije izmijenjen.
Transparentan izborni proces bi pomogao u rješavanju problema korupcije
Koliko bi transparentan izborni proces uticao na imidž zemlje?
Transparentan izborni proces mogao bi značajno da poboljša imidž Bosne i Hercegovine, posebno s obzirom na trenutni nivo korupcije i političkih izazova s kojima se zemlja suočava. Bosna i Hercegovina trenutno visoko kotira na listama najkorumpiranijih zemalja, te bi transparentan izborni proces pomogao u rješavanju problema korupcije, pokazujući međunarodnoj zajednici da zemlja aktivno radi na rješavanju problema vezanih za političke i izborne neregularnosti.
S poštenijim i transparentnijim izbornim procesom, BiH bi mogla povećati svoje šanse za dobijanje međunarodne pomoći i investicija. Strane vlade, investitori i donatorske organizacije traže stabilnost i vladavinu prava, što bi transparentni izbori mogli da osiguraju. Upravo transparentan izborni proces signalizira stranim investitorima da je zemlja na putu ka političkoj stabilnosti i odgovornijem upravljanju, što bi posljedično povećalo i direktne strane investicije u BiH.
Naravno, treba napomenuti i da su transparentni izbori ključni za demokratski razvoj i stabilnost, što je jedan od osnovnih kriterija za napredovanje u procesu pristupanja Evropskoj uniji. Uvođenje transparentnijih procedura moglo bi ubrzati integracijske procese i približiti BiH članstvu u EU. Transparentni izbori ne bi samo poboljšali međunarodni imidž, već bi takođe ojačali povjerenje građana u političke institucije i demokratski proces. Ovo bi smanjilo apatičnost birača i potaknulo veću političku participaciju, čime bi se dodatno stabilizovalo političko okruženje. Takođe, transparentniji izborni proces mogao bi motivisati i dijasporu da se više uključi u politički život BiH.
Kako ocjenjujete tehnološku pismenost u BiH i da li bi jedan ovakav proces, uvođenje digitalnih tehnologija u izborni sistem, bio adekvatno prihvaćen i sproveden?
Tehnološka pismenost u Bosni i Hercegovini varira, ukoliko u obzir uzmemo razlike među demografskim grupama, ali može se reći da je tehnološka pismenost niska. Postoje značajne razlike u tehnološkoj pismenosti između urbanih i ruralnih područja, kao i među različitim starosnim grupama. Dok su mlađe generacije obično bolje upoznate s tehnologijom, starije generacije mogu imati poteškoća s korištenjem digitalnih alata. Da bi se osiguralo uspješno prihvatanje digitalnih procesa, potrebne su edukativne kampanje koje će informisati građane o tome kako koristiti nove tehnologije i objasniti prednosti digitalizacije. Institucije bi trebale organizovati obuke za birače kako bi ih upoznale s novim sistemima glasanja, čime bi se povećalo povjerenje u proces.
Takođe, veoma je važno što prije uvrstiti nove tehnologije u obrazovne sisteme i pripremiti mlade generacije za izazove budućnosti. Brz tehnološki napredak zahtijeva od obrazovnih institucija da prate inovacije kako bi učenici stekli vještine potrebne za savremeno tržište rada i život u digitalnom dobu. Integracija tehnologija poput blockchain tehnologije osigurat će da nove generacije budu spremne za rad u globalnom, tehnološki vođenom svijetu. Na taj način obrazovanje postaje ključni faktor za razvoj društva i osiguravanje konkurentnosti države na međunarodnoj sceni.
Iako postoje izazovi u vezi s tehnološkom pismenošću u Bosni i Hercegovini, uvođenje digitalnih procesa u izborni sistem može biti adekvatno prihvaćeno uz pravilnu edukaciju, podršku institucija i angažman građana. Ključni faktori uspjeha bit će jačanje povjerenja u tehnologiju, osnaživanje građana kroz obuku i politička volja za reformama. Ove mjere mogu doprinijeti stvaranju efikasnijeg i transparentnijeg izbornog procesa, što bi na kraju koristilo cijelom društvu.
Praksa u EU i svijetu: Estonija najistaknutiji primjer integracije digitalnih tehnologija
Postoje li zemlje koje su uvele blockchain tehnologiju u izborni sistem i kakva je praksa u EU po ovom pitanju?
Blockchain tehnologija pokazuje značajan potencijal za unapređenje izbornih procesa širom svijeta, pružajući sigurnost, transparentnost i otpornost na manipulacije. Iako je Estonija najistaknutiji primjer integracije digitalnih tehnologija, uključujući blockchain u svoj izborni sistem, većina evropskih zemalja još uvijek istražuje mogućnosti ove tehnologije. Iako postoje primjeri korištenja blockchain tehnologije u izbornim procesima širom svijeta, implementacija u EU je još uvijek u fazi eksperimentisanja.
Inicijative poput "European Blockchain Services Infrastructure" (EBSI) ukazuju na to da EU prepoznaje važnost blockchain tehnologije i da nastoji napraviti regulativni okvir za njegovu primjenu. Zemlje poput Rumunije, Švicarske, Rusije, Japana, Tajlanda, Sjedinjenih Američkih Država i Brazila su već testirale ili implementirale blockchain rješenja u svoje izborne procese, kako bi omogućile fer i poštene izbore.
Pilot projekti i inicijative pokazuju da blockchain tehnologija ima potencijal da postane važan alat za modernizaciju izbora, povećanje povjerenja građana i unapređenje demokratskih procesa. Kako se istraživanja šire, očekuje se da će sve više zemalja pratiti ovaj trend i koristiti blockchain tehnologiju kako bi osigurale pravednije i transparentnije izbore u budućnosti.