.webp){kind=icon}
Transparency International u BiH (TI BiH) podnio je tužbu zbog uskraćivanja pristupa informacijama o postupanju Tužilaštva Bosne i Hercegovine po nalazima Ureda za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija SAD-a o umiješanosti brojnih visokih zvaničnika BiH u korupciju.
Tužba je podnesena protiv rješenja Žalbenog vijeća pri Vijeću ministara BiH koje je opravdalo odluku Tužilaštva BiH da javnosti uskrati pristup ovim informacijama.
"U saopštenju OFAC-a iznesene su ozbiljne optužbe u umiješanosti brojnih visokih zvaničnika i čitave mreže privatnih kompanija u korupciju i izvlačenje javnog novca, ali javnost i dalje nema informacije da li su nadležne institucije ispitale ove navode", ističu u Transparency Internationalu.
Ističu da je posebno sporno da Tužilaštvo, koje je bilo u obavezi da odluke Žalbenog vijeća dostavi TI-u u roku od pet dana, to nije uradilo punih osam mjeseci, a slučaj je riješen tek nakon što je ova informacija dospjela u javnost. Na taj način bespotrebno je prolongirano pokretanje upravnih sporova pred Sudom BiH, koji bi već bili okončani da su pokrenuti na vrijeme.
Na OFAC listi nalaze se 53 fizička i pravna lica iz BiH, a posljedjnji put je dopunjena u junu ove godine s dva fizička i sedam pravnih lica koja OFAC dovodi u vezu s predsjednikom Republike Srpske Miloradom Dodikom. OFAC je naveo da mreža lica i kompanija predstavlja značajan izvor prihoda za Dodika i njegovu porodicu, koji su već pod američkim sankcijama.
"Dodik je koristio svoju zvaničnu poziciju za sticanje ličnog bogatstva putem kompanija povezanih s njim i s Igorom Dodikom", navodi se u posljednjim saopštenju OFAC-a.
Dodik je na crnoj listi SAD-a od 5. januara 2022. godine, a njegova djeca Igor i Gorica od 20. oktobra 2023.
Ministarstvo finansija SAD-a uvelo je u novembru 2023. sankcije i Petru Đokiću, ministru industrije, energetike i rudarstva RS, Savi Cvijetinoviću, članu izvršnog odbora SNSD-a i Dušku Peroviću, dugogodišnjem šefu predstavništva RS u Moskvi, zbog, kako se navodi u saopštenju, korupcije i zlonamjernih aktivnosti.
U decembru su na istu listu stavljeni i Diana Kajmaković, bivša državna tužiteljka, i Osman Mehmedagić, bivši šef Obavještajno-sigurnosne agencije Bosne i Hercegovine (OSA).
Tužilaštvo BiH je uskraćivanje informacija vezanih za osobe sa crnih lista OFAC-a opravdalo time da nije u obavezi odgovarati na pitanja nego "ustupiti gotove informacije koje se nalaze u pisanom ili bilo kojem drugom obliku", iako se radi o informacijama koje su od javnog interesa i koje su jasno pod kontrolom Tužilaštva.
"U gotovo istom slučaju TI BiH je tražio informacije o provođenju istrage za krivična djela korupcije u slučaju direktora Sekretarijata VSTV-a Admira Suljagića, ali je Tužilaštvo BiH takođe odbilo dostaviti ove informacije, kao i odluku Žalbenog vijeća, zbog čega je sa zakašnjenjem pokrenut upravni spor pred Sudom BiH", navode u TI BiH.
Posebno je alarmantno, dodaju, što novi Zakon o slobodi pristupa informacijama BiH, koji je predstavljen kao "napredak na evropskom putu", u prekršajnim odredbama uopšte ne predviđa sankciju za nedostavljanje odluke drugostepenog organa podnosiocu žalbe.
U sedmici u kojoj se obilježava Međunarodni dan slobode pristupa informacijama TI BiH podsjeća institucije da je njihov rad javan, a da je transparentnost temelj povjerenja građana u sistem. Zbog toga navedena postupanja Tužilaštva BiH, kao i brojnih drugih institucija, ne doprinose izgradnji takvog povjerenja.
