Sedmica iza nas donijela je ključne ekonomske vijesti kako na globalnom tako i na domaćem tržištu. Federalne rezerve Sjedinjenih Američkih Država (SAD) odlučile su smanjiti referentnu kamatnu stopu za 50 baznih poena, što je značajan potez u cilju stabilizacije privrede.
Dok SAD traži načine da podrži svoju privredu, industrijski sektor Bosne i Hercegovine suočava se s izazovima. Drvna industrija, koja zapošljava hiljade ljudi, bilježi pad izvoza od 8,5 posto u prvom polugodištu 2024. godine. Stručnjaci iz ove oblasti ne vide brz oporavak, a pad izvoza odražava širu ekonomsku krizu unutar BiH. S druge strane, sektor akvizicija i spajanja u BiH pokazuje značajan rast, posebno u IT i energetskom sektoru. Investitori sve više koriste prilike, uprkos političkim i birokratskim izazovima.
Ipak, kompanije poput Nimbus Innovations suočavaju se s velikim problemima zbog međunarodnih sankcija, što dovodi do zatvaranja računa i prekida poslovanja. Ova situacija dodatno komplikuje poslovnu klimu u BiH, naročito za firme koje posluju na globalnom nivou.
Plate i radnici
Ova složena ekonomska slika dolazi u trenutku kada plate u BiH nominalno rastu. Iako je prosječna neto plata u julu dostigla 1.395 KM, ekonomski analitičari upozoravaju da inflacija i visoki troškovi života umanjuju stvarnu kupovnu moć radnika. Najveći rast plata zabilježen je u sektorima informacija, energetike i finansija, dok su poljoprivreda i niže plaćeni sektori zabilježili manje pomake.
Rad od kuće postao je standard u Evropi i ne pokazuje znakove povlačenja. Iako postoje regionalne razlike, prošlogodišnji podaci EU pokazuju da postotak onih koji rade od kuće nije varirao. Iako nema jasnih podataka o utjecaju na produktivnost, potražnja za uredima je opala, a slična situacija je i u BiH.
A kad već govorimo o platama, freelanceri u BiH suočavaju se s dugogodišnjom nepravdom. Iako plaćaju doprinose, ne uživaju prava koja bi iz tih uplata trebala proizaći, zbog čega su se žalili Instituciji ombudsmena za ljudska prava BiH, naglašavajući sistemsku diskriminaciju.
Tržište nekretnina u FBiH pokazuje promjene, s rastom cijena stanova i padom cijena kuća u prvoj polovini 2024. godine. Istovremeno, veliki broj praznih nekretnina u Banjoj Luci, posebno onih koje pripadaju osobama u inostranstvu, pokreće rasprave o uvođenju novih poreznih mjera na nekretnine.
Klima i turizam
U međuvremenu, sektor turizma u BiH nastavlja rasti. Ryanair je najavio povećanje broja letova za Sarajevo tokom ljetne sezone 2025., što će dodatno stimulirati dolazak turista iz različitih evropskih destinacija. Iako dolazi do povećanja broja letova, neki avioprijevoznici, poput Aegean Airlinesa, obustavljaju linije zbog nedovoljne potražnje, što ukazuje na neujednačen razvoj aviotržišta u regiji.
Sve ovo se događa u sjeni klimatskih promjena, koje postaju sve veći izazov za poljoprivrednike u BiH. Suše i ekstremne vremenske prilike sve više utječu na proizvodnju, posebno u ruralnim područjima. Za poljoprivrednike, modernizacija i ulaganje u održive tehnologije postaju ključni koraci za osiguranje stabilne proizvodnje u budućnosti.
Utjecaj klimatskih promjena naročito smo osjetili u posljednje vrijeme. Dok se centralna Evropa bori s razornim poplavama, naša država nije osjetila veći utjecaj ovih ekstremnih vremenskih prilika, a prema prognozama, ne očekuje se veći porast nivoa rijeka.
.webp){kind=icon}