.webp){kind=icon}
Od 10. novembra počinje primjena novog modela ulaska u Evropsku uniju (EU). U sistem praćenja ulaska u Evropsku uniju i izlaska iz nje (Entry/Exit System – EES), do sada je uloženo više od 480 miliona evra, razvila ga je Agencija EU-Lisa. Uprkos tome što nas iz Evropske komisije uvjeravaju kako novi sistem neće izazvati još veće gužve na granicama Hrvatske s nečlanicama EU, mnogi su skeptični.
O čemu je zapravo riječ? EES se sastoji od centralnog sistema, jedinstvenog nacionalnog programa za razmjenu podataka u svakoj državi članici i komunikacione infrastrukture koju je razvila Agencija EU-Lisa.
"Riječ je o sistemu za registraciju podataka o ulasku i izlasku te podataka o odbijanju ulaska za određene državljane trećih zemalja, koji prelaze vanjske granice država članica", poručuju za Bloomberg Adriju iz MUP-a Hrvatske.
EES se uspostavlja radi daljnjeg poboljšanja upravljanja vanjskim granicama, a posebno radi provjere poštuju li se odredbe o dopuštenom razdoblju boravka na državnom području država članica.
Evropska komisija
Kako bi sistem funkcionisao, sve države članice moraju integrisati svoje nacionalne sisteme.
"EU-Lisa je razvila centralni Entry/Exit System; paralelno, sve države članice koje provode EES trebale su da razviju vlastite nacionalne sisteme i povežu ih sa centralnim sistemom. EU je za razvoj sistema pametnih granica predvidjela budžet od 791 milion evra, od čega je 480 miliona evra osigurano za razvoj EES-a u razdoblju od 2017. do 2020. godine. Povezane troškove pokrivaju i EU i države članice", pojasnili su za Bloomberg Adriju iz Evropske komisije ne precizirajući koliki su iznosi koje države članice moraju da pokriju.
EES je prvi put trebalo da bude pokrenut 2022. godine, ali se suočio s višestrukim preprekama zbog IT problema i kašnjenja u instaliranju automatizovanih prepreka potrebnih na svim međunarodnim kopnenim, pomorskim i vazdušnim granicama u šengenskom području.
Kako će funkcionisati?
Pomoću EES sistema se elektronski registruje vrijeme i mjesto ulaska i izlaska državljana trećih zemalja kojima je dopušten kratkotrajni boravak na državnom području država članica te izračunava trajanje njihovog dopuštenog boravka.
"Takođe, tim sistemom će se zamijeniti obaveza stavljanja pečata u pasoše državljana trećih zemalja. Nadalje, kroz EES sistem će se registrovati otisci četiri prsta desne ruke i prikaz lica državljana trećih zemalja izuzetih od obaveze posjedovanja dugotrajne vize, radi omogućivanja tačne provjere i identifikacije, čime se osigurava da državljanin treće zemlje nije već registrovan pod drugim identitetom ili na osnovu druge putne isprave", objašnjavaju iz MUP-a.
Djeca mlađa od 12 godina izuzeta su od obaveze davanja otisaka prstiju. Neće se plaćati nikakva naknada.
Djeca mlađa od 12 godina izuzeta su od obaveze davanja otisaka prstiju | Evropska komisija
EES sistem prati i ETIAS, ekvivalent američke ESTA-e, koji će biti spreman za puštanje u rad u proljeće 2025. godine, a odnosi se na putnike koji su izuzeti od viznog režima. ETIAS će od građana tražiti da podnesu zahtjev za odobrenje putovanja, za što će morati platiti naknadu od sedam evra prije ulaska u šengensko područje, koje uključuje 27 država članica EU-a, Island, Lihtenštajn, Norvešku i Švajcarsku.
"Njime će se omogućiti procjena (prije dolaska osobe na granični prelaz) da li bi prisutnost određenih državljana trećih zemalja na državnom području država članica predstavljala rizik za sigurnost, rizik od nezakonitog useljavanja ili visok rizik od epidemije. U tu svrhu uvodi se odobrenje putovanja te se utvrđuju uslovi i postupci za izdavanje ili odbijanje tog odobrenja. Podnosilac zahtjeva plaća naknadu za odobrenje putovanja u iznosu od sedam evra za svaki zahtjev, a odobrenje vrijedi tri godine", objašnjava MUP.
Osobe mlađe od 18 godina ili starije od 70 godina oslobođene su obaveze plaćanja naknade za odobrenje putovanja.
Kako bi se sve navedeno moglo i provoditi, moraju se pobrinuti države članice, a "konfiguracija traka na graničnim prelazima zavisiće od specifičnih zahtjeva, mogućnosti i potreba svake lokacije", pojašnjavaju iz Evropske komisije. Pitali smo MUP Hrvatske jesu li spremni, no odgovorili su nam kako se trenutno kroz stručne radne grupe u Briselu dogovara centralni način izvještavanja javnosti", tako da ćemo na detalje još malo pričekati.
Evropska komisija
Osim granica, provjere će se vršiti i u pomorskim i zračnim lukama, no Zračna luka Franjo Tuđman u Zagrebu spremna je za promjene.
"MZLZ je kao operator Zračne luke Franjo Tuđman dužna ostvariti određene tehničke pretpostavke za provedbu sistema u smislu osiguravanja priključaka za novu opremu te prostora za smještaj kioska za samoregistraciju, kao i određene izmjene na kućicama za kontrolu pasoša zbog instalacije nove opreme. Sve ove pripreme u nadležnosti MZLZ-a su odrađene prije ljeta te je glavnina opreme od (...) MUP-a takođe tada instalirana, dok je instalacija preostale opreme u toku prema planu MUP-a. U tom smislu, Zračna luka je spremna za promjene", poručuju iz najprometnije zračne luke Hrvatske.
Takođe, ističu, prostor za kontrolu pasoša u dolasku dimenzioniran je na količinu prometa prije ulaska Hrvatske u Schengen, a koji je bio znatno veći, tako da je prostor dovoljan za nesmetano provođenje odredbe.
"Neće biti gužvi"
Mnogi su izrazili zabrinutost kako će pojačane kontrole stvoriti veće gužve na granicama, kao i u zračnim lukama. Straha nema, poručuju iz Evropske komisije, jer "EES će omogućiti automatizaciju graničnih kontrola, što bi trebalo da olakša iskustvo putnika na graničnim prelazima".
Osim toga, Komisija olakšava uvođenje tog novog sistema i namjerava omogućiti putnicima da se unaprijed registruju prije dolaska na granične prelaze.
Zračna luka Dubrovnik
Poručuju da su u bliskom kontaktu s predstavnicima industrije s kojima nastavljaju dijalog, kao i da su svjesni dosad izražene zabrinutosti. "Očekuje se da naši partneri osiguraju potrebne pripreme na svim graničnim prelazima", poručuju.
Glavnina putničkog prometa na Zračnoj luci Franjo Tuđman odvija se unutar Schengena, "tako da ne očekujemo pojačane gužve".
EES kači i Britance
Nakon što su Britanci izglasali izlazak iz Evropske unije, vlada Borisa Johnsona pregovarala je da britanski putnici budu klasifikovani kao državljani trećih zemalja. Drugim riječima, Ujedinjeno Kraljevstvo je zapravo tražilo podvrgavanje svim dodatnim provjerama za koje su svi već znali da su na pomolu. EU se složila.
No nedavno istraživanje britanskog ministarstva prometa pokazalo je da 69 odsto građana Ujedinjenog Kraljevstva nije čulo za evropsku shemu ulaska i izlaska, a 15 odsto je reklo da će zbog nje vjerovatno manje putovati, piše Guardian.
Britanci su u Hrvatskoj rado viđeni gosti, pa je pitanje kako će se uvođenje novog sistema odraziti na sljedeću turističku godinu. Posebno su omiljeni na jugu, pa zbog Brexita dubrovačka zračna luka kreće u gradnju novog terminala.
Prekoračenje boravka
Kada EES postane operativan, osobe koje su prekoračile boravak biće automatski identifikovane u sistemu. Ako neko prekrši maksimalnu dužinu dopuštenog boravka, može se suočiti s novčanom kaznom, odlukom o povratku i zabranom ulaska.
Zbog Brexita dubrovačka zračna luka kreće u gradnju novog terminala | Depositphotos
Države članice, objašnjavaju, trebalo bi da uvedu te mjere u skladu sa Zakonom o šengenskim granicama i kada je primjenjivo Direktivom o vraćanju kako bi riješile situaciju identifikovanih osoba koje su prekoračile boravak.
"Imajte na umu da kada se pri ulasku u EU utvrdi osoba koja je prekoračila boravak, mjere povrata, visina novčanih kazni i mogućih drugih kazni mogu se razlikovati među državama članicama", poručuju iz Komisije.
