.webp){kind=icon}
U fokusu poslovne zajednice u Bosni i Hercegovini (BiH) ove sedmice su bile posljedice koje mogu nastati nakon što je proširena lista Kancelarije za kontrolu strane imovine Ministarstva finansija SAD-a (OFAC). Donijeli smo vam i niz tema o nekretninama i trgovini. U našem fokusu su bili i ekonomija i prognoze za idući period, i naravno fudbal.
OFAC i posljedice proširenja liste kompanijama iz BiH
OFAC je u junu na listu dodao sedam kompanija i dva fizička lica za koje je naveo da predstavljaju mrežu podrške predsjedniku Republike Srpske Miloradu Dodiku, kojeg su ranije sankcionisale Sjedinjene Američke Države (SAD).
Komercijalnim bankama poručeno je da se i same mogu naći pod sankcijama ako posluju s licima s liste, što je rezultiralo time da banke počnu da zatvaraju račune sankcionisanim licima i kompanijama.
Po sistemu spojenih posuda, bez računa kompanije ne mogu da rade, a radnici da primaju plate i više od 800 radnih mjesta dovedeno je u pitanje. Spas pokušavaju da nađu u osnivanju novih kompanija. Sve nedoumice razjasnio je predsjednik uprave Infinity International Group Bojan Vujić u intervjuu za Bloomberg Adriju koji vam donosimo danas.
Bojan Vujić (Bloomberg Adria)
Pored toga, postoji izloženost banaka prema sankcionisanim kompanijama i prema njihovim radnicima, što dovodi u pitanje i stabilnost bankarskog sektora. Značajna su i dugovanja tih kompanija Investiciono-razvojnoj banci RS.
Posljedice nastaju i za niz drugih poslovnih subjekata koji sarađuju s sankcionisanim licima i ne mogu da naplate svoja potraživanja. Još ozbiljniji problem je potencijalna obustava održavanja informacionih sistema koje su uspostavile sankcionisane kompanije u javnim institucijama i preduzećima, od kojih su mnogi vezani za javne usluge prema svim stanovnicima Bosne i Hercegovine, odnosno korisnicima usluga Poreske uprave, Elektroprivrede, Uprave za geodetske i imovinsko-pravne poslove... Takođe, dovedena je u pitanje i digitalizacija RTV signala u BiH i mnogih drugih javnih usluga.
Sprega politike i biznisa može znatno da oteža rad poslovne zajednice, a to su istakle i kompanije koje su učestvovale u anketi Eurokomore. Domaća privreda jasno je poručila evropskim kolegama i institucijama Evropske unije da ne želi da bude posmatrana kroz (ne)rad političara.
Nekretnine i trgovina
Od drugih tema ove sedmice, izdvajamo da tržište nekretnina u Bosni i Hercegovini od pandemije karakterišu velika potražnja, nedostatak ponude i rast cijena. Statistički podaci o izdatim odobrenjima za građenje ne ulijevaju optimizam kada je riječ o stanogradnji s obzirom na to da je u prvom kvartalu zabilježen pad izdatih odobrenja. Nedostatak ponude jedan je od razloga pada prodaje stanova u Sarajevu u 2023. Ni u narednom periodu se ne očekuje značajan rast ponude, a kada je riječ o cijenama, očekuje se stagnacija ili blagi rast.
Izbori širom svijeta imaće dubok, iako privremen, uticaj na tržište luksuznih nekretnina, prema podacima novog polugodišnjeg izvještaja kompanije Sotheby’s International Realty.
Što se tiče trgovine, maloprodajni sektor u zemlji 14. mjesec zaredom bilježi dvocifreni godišnji rast. S druge strane, u maju je evidentiran pad prometa na mjesečnom nivou i to u skoro svim vrstama trgovina. Do kraja godine očekuju se i dalje snažne stope rasta kao rezultat povećanja plata i usporavanja inflacije.
Izuzev pandemijske 2020. godine, uvoz satova u Bosnu i Hercegovinu bilježi rast kako količinski tako i vrijednosno. U posljednje tri godine satovi na bosanskohercegovačkom tržištu poskupjeli su za 20 odsto, što nije u velikoj mjeri imalo uticaja na potražnju koja se vratila na pretpandemijski nivo.
Online trgovanje sve je zastupljenije u zemlji, a najveći uspon ovaj vid trgovanja doživio je tokom pandemije virusa Covid 19, kada su građani bili spriječeni da posjećuju trgovine.
Ekonomija i prognoze, i za kraj fudbal
Sektor građevinarstva će u Adria regionu imati mješovit učinak u ostatku godine, stav je analitičara Bloomberg Adrije. Rast aktivnosti u građevinskom sektoru guraće izgradnja javne infrastrukture, ali će izgradnji stambenog prostora ići nešto lošije zbog još uvijek visokih kamatnih stopa, ali i manjka kvalifikovane radne snage, navodi se u posljednjem izvještaju analitičara.
UniCredit Grupa očekuje da će ekonomija Bosne i Hercegovine rasti za 2,5 odsto ove godine, zadržavajući svoju prognozu iz marta, nakon procijenjenog rasta od 1,6 odsto u 2023. godini.
Devizne rezerve Centralne banke BiH na kraju maja iznosile su 15,77 milijardi KM i manje su za 100 miliona KM nego u aprilu.
Što se tiče fudbala, ništa više neće biti isto. Nova sezona Lige prvaka, koja se vraća već 9. jula, donosi potpuno novi format, a razlozi za promjenu su poslovne prirode. "To je velika prilika za klubove iz regije", komentarišu stručnjaci.
Nedžad Pirić, ekspert za digitalizaciju, za Bloomberg Adriju je pisao o Digitalnoj (r)evoluciji na Euru 2024: Kako tehnologija mijenja fudbal.
