.webp){kind=icon}
Novi izvještaji "Economics for Disaster Prevention and Preparedness" koje su objavile Svjetska banka i Europska komisija naglašavaju važnost pametnih ulaganja u Europi za povećanje otpornosti i poboljšanje prilagodbe i financiranja za smanjenje rizika od katastrofa i klimatskih promjena.
Europa se suočava s brzim zagrijavanjem više nego bilo koji drugi kontinent, što povećava osjetljivost na rastuće rizike povezane s klimatskim promjenama. Proteklih desetljeća kontinent je doživio znatne štete od klimatskih katastrofa, s rekordnim gubicima.
"Godina 2023. bila je najtoplija zabilježena, s katastrofama koje su Europu koštale više od 77 milijardi eura", stoji u izvještaju. Prema istom izvještaju, neaktivnost u scenariju velikog zagrijavanja mogla bi EU-u donijeti troškove do sedam posto BDP-a.
"Katastrofe su razorne za sve, ali mogu neproporcionalno jako pogoditi najosjetljivije skupine u Europi i tako povećati siromaštvo i nejednakost”, rekao je Sameh Wahba, regionalni direktor u Svjetskoj banci. "Bez odgovarajućih sustava ti događaji mogu narušiti ostvareni stupanj razvoja. Europske zemlje još uvijek stignu poduzeti mjere kojima će zaštititi živote svojih građana, infrastrukturu i javne financije od posljedica katastrofa i klimatskih promjena, iako je vremena za to sve manje".
Izvještaji također ističu da europske zemlje već poduzimaju značajne korake kako bi povećale svoju otpornost, ali potrebno je učiniti još više.
"Hitno su potrebna ulaganja u sprečavanje katastrofa i pripravnost na svim razinama, počevši od ključnih sektora koji osiguravaju hitne službe”, rekla je Hanna Jahns, direktorica Odjela Europske komisije za humanitarnu pomoć i civilnu zaštitu. "Potrebe su znatne, a pritisak na proračune EU-a i država članica velik. U budućnosti ćemo trebati pametno ulagati i prednost davati ulaganjima koja najviše pridonose povećanju otpornosti".
Elina Bardram, direktorica Glavne uprave za klimatsku politiku, ističe značajan jaz u financiranju prilagodbe u Europi i potrebu za povećanjem javnog, privatnog i kombiniranog financiranja kako bi se premostio taj jaz. "Još se uvijek troškovi prilagodbe klimatskim promjenama na razini država članica i EU-a ne koriste adekvatno u planiranju ulaganja i izradi financijskih strategija. To treba promijeniti", rekla je Bardram.
Izvještaji su izrađeni u suradnji s Europskom komisijom, koja je i osigurala financiranje, nudeći alate i primjere koji mogu pomoći zemljama u primjeni strateškog pristupa jačanju klimatske otpornosti. Također, naglašavaju važnost "pametnih" ulaganja u prioritete, procjeni budućih troškova prilagodbe te učinkovitom upravljanju javnim financijama.
