Na jučerašnjoj sjednici Evropsko vijeće je usvojilo odluku za otvaranje pregovora s Bosnom i Hercegovinom. Evropska komisija ranije je preporučila otvaranje pregovora o članstvu s BiH, ali konačna odluka bila je na Evropskom vijeću. BiH je kandidatski status dobila krajem 2022. godine, a u decembru 2023. godine Evropsko vijeće nije odobrilo otvaranje pregovora, tražeći usvajanje nekoliko zakona. Dio njih je usvojen, pa je većina zemalja članica Unije ranije najavila da će podržati otvaranje pregovora.
Države članice koje su najviše zagovarale otvaranje pregovora s BiH su Austrija, Hrvatska, Češka, Grčka, Italija, Slovačka i Slovenija. Rezervisanije su bile Nizozemska i Francuska.
"Ova odluka ključni je korak naprijed na vašem putu u EU. Sada treba nastaviti naporan rad kako bi Bosna i Hercegovina postojano napredovala, kako vaš narod želi", napisao je predsjednik Evropskog vijeća Charles Michel.
Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen, na konferenciji za medije nakon prvog dana samita u Briselu, pozdravila je "historijsku" odluku o otvaranju pristupnih pregovora s BiH – "zemljom koja je poduzela impresivne korake prema EU-u".
Visoki predstavnik u BiH Christian Schmidt je u kratkoj objavi na društvenoj mreži X komentarisao ovu odluku riječima da BiH sada igra u "višoj ligi".
"Važna vijest dolazi iz EU da BiH može zvanično započeti pristupne pregovore. Ovo je veliki korak - trenutak da se ozbiljno prione na provođenje reformi. Dalje su potrebni konkretni koraci. BiH sada igra u višoj ligi, s velikim očekivanjima i još većim prilikama", rekao je Schmidt.
Historijsku odluku iz Brisela s optimizmom su dočekali politički dužnosnici u BiH, među kojima i članovi Predsjedništva BiH. Predsjedavajući Predsjedništva BiH Denis Bećirović smatra da ovom odlukom započinje "novi i sveobuhvatniji" proces saradnje s EU-om.
"Sada, kada smo otvorili vrata ka punopravnom članstvu u EU-u, moramo još intenzivnije nastaviti reformske procese. Ovo je zajednička pobjeda BiH i EU", izjavio je Bećirović.
Član Predsjedništva Željko Komšić kaže da je odluka "odlična vijest".
"Svjesni smo da nas čeka ogroman posao i da više neće biti popuštanja i zaklanjanja iza trenutne geopolitičke situacije na evropskom kontinentu", dodao je Komšić.
Predsjedavajuća Vijeća ministara BiH Borjana Krišto uputila je rano jutros pismo s izrazima zahvale predsjedniku Michelu i svim premijerima 27 država članica Evropskog vijeća u povodu odluke o otvaraju pristupnih pregovora s BiH.
Istaknula je da je BiH nakon podnošenja zahtjeva za članstvo 2016. godine službenim otvaranjem pregovora načinila značajan iskorak prema daljnjim reformama. Naglasila je da je ovo historijski trenutak koji simbolizira ključni pomak na daljnjem putu evropskih integracija te da predstavlja potvrdu i priznanje rada institucija na svim nivoima vlasti u BiH.
"Svjesni smo da svaki napredak u BiH uvelike ovisi o jačanju i unapređenju međusobnog povjerenja, unutarnjem dijalogu i konsenzusu legitimnih političkih predstavnika konstitutivnih naroda u BiH. U vremenu pred nama ostajemo jasno i nedvojbeno opredijeljeni vrijednostima i ciljevima na kojima se temelji Evropska unija te privrženi daljnjem jačanju regionalne saradnje u okviru postojećih inicijativa na principima dobrosusjedstva, jačanju političkog dijaloga, mira i stabilnosti u regiji", istaknula je Krišto u svom pismu.
Na kraju pisma Krišto je izrazila uvjerenje kako će EU i dalje nastaviti pružati punu podršku kompromisima i rješenjima koja su isključivo rezultat rada nadležnih institucija u BiH, uz odlučnost za jednako uspješan nastavak zajedničke saradnje.
Premijer Federacije BiH Nermin Nikšić kazao je da je ova odluka od velikog značaja za sve građane.
"Ljudi su nam dali još jednu priliku. U proteklih 15 mjeseci uspjeli smo napraviti sljedeći korak i dobiti zeleno svjetlo za otvaranje pregovora s EU. Nakon godina zastoja, napokon smo se pomaknuli naprijed i iskoristili pruženu ruku koju nam je tada EU dala", rekao je Nikšić.
Pred koalicijskim partnerima je težak zadatak te slijedi dogovaranje zakona o kojim ne postoji saglasnost i koji su bili uzrok višegodišnjih opstrukcija.
"Nadam se da će i ovaj poticaj od EU dodatno relaksirati naše odnose i omogućiti brže usvajanje zakona prema evropskim demokratskim standardima. Za prvu godinu smo uspjeli usvojiti zakone oko kojih su se godinama prelamala koplja. Pokazali smo da upornim razgovorom možemo svladati i najteže prepreke. Tako ćemo i nastaviti", kazao je Nikšić.
Istaknuo je da će sigurno biti dodatnih zahtjeva i uvjeta od EU, ali i da oni ne traže ništa što BiH sama ne mora i ne treba.
Predsjednik bh. entiteta RS Milorad Dodik pozdravio je odluku Evropskog vijeća o početku pregovora BiH s EU te je uputio izraze zahvalnosti vladama i parlamentima svih država članica.
"Ta odluka priznanje je svim građanima i političkim snagama koje se uporno zalažu za jačanje međusobnog poštovanja, dogovora i kompromisa između Srba, Bošnjaka i Hrvata. Ova odluka jača temelje koje je spremna da jača RS: dejtonsku i na Ustavu građenu BiH, koja jednako pripada svima. Zato današnju odluku smatram velikim priznanjem i sebi i RS za politiku koju je vodila", rekao je Dodik.
Rekao je i da je BiH po mnogo čemu "mala EU", test njenog postojanja u prvoj polovini 21. vijeka.
"U srcu Evrope nalazi se država koja može opstati samo ako se gradi na način na koji su mir i ekonomski prosperitet poslije rata projektom EU izgradile države članice. Taj put, kao i naš, nije uvijek lak. Nije jednostavan i nije garantovano uspješan, ali je garantovano jedini put koji nas udaljava od tragičnih epizoda iz 20. vijeka", naveo je.
Ipak, rekao je da entitet RS neće likovati jer postoje mnogi koji su, kako kaže, priželjkivali njen nestanak.
Predsjednik HDZ-a Dragan Čović izrazio je zadovoljstvo otvaranjem pregovora EU s Bosnom i Hercegovinom, zahvalivši pri tome svim evropskim liderima.
Kako je napisao na X profilu, donesena je historijska odluka na Evropskom vijeću za Bosnu i Hercegovinu.
"Evropsko vijeće odobrilo je otvaranje pregovora između naše domovine i Evropske unije. Zahvale svim evropskim liderima, a osobito Andreju Plenkoviću. Iskrene čestitke svima koji su svojim radom doprinijeli, osobito Borjani Krišto", napisao je Čović.
Povodom otvaranja pristupnih pregovora BiH s Evropskom unijom, zajedničkim saopćenjem oglasile su se stranke Trojke.
"Otvaranje pristupnih pregovora BiH s EU spada među najznačajnije političke odluke za budućnost naših građanki i građana još od sticanja nezavisnosti. Ponosni smo što smo bili ona politička snaga koja je težinu donošenja ove odluke iznijela na svojim leđima. Progres koji će uslijediti i koji će donijeti korist svim stanovnicima BiH će biti najbolja satisfakcija za odgovoran i predan rad i uloženi trud".
Kako navode, na tom putu BiH očekuju brojni izazovi, ali također politička, tehnička i finansijska podrška EU. Brojne su koristi država od otvaranja pregovora. Zemlje regiona su imale veliku korist od otvaranja pregovora, posebno u smislu bržeg i efikasnijeg povlačenja sredstava iz fondova i putem grantova, a koja se mjere milijardama eura.
"Probudili smo nadu koja ima racionalno pokriće. Šta god skeptici rekli, poručujemo: Okrenuli smo BiH ka pravom cilju", saopćili su.
Podrška iz regiona
Premijer Hrvatske Andrej Plenković je jučer prilikom dolaska na sjednicu Evropskog vijeća kazao da će odluka o otvaranju pregovora s Bosnom i Hercegovinom biti historijska i da je Hrvatska na tome naporno radila. On je naveo da se vodi bitka za formulacije i da se svaki korak do kraja mora ispregovarati jer nisu svi blagonakloni i prijateljski prema BiH kao Hrvatska. Nakon donošenja odluka kazao je da konsenzus nije bio jednostavan.
"Vi koji pratite vanjsku politiku svjesni ste bili jučerašnje rasprave u Nizozemskom parlamentu, gdje je specifična situacija, jer se njegov sastav promijenio, a Rutte više nema većinu i niz zastupnika bilo je protiv toga da on danas glasa potvrdno. Međutim, uz dobru argumentaciju, a bili smo u stalnoj komunikaciji, on je danas čak imao i glasanje o tome, od 150 zastupnika 72 je bilo protiv donošenja ove odluke, što samo pokazuje koliko je bila zahtjevna ova operacija", rekao je Plenković.
Naveo je kako je "uvrštena i referenca da BiH ispuni sve one korake koji su preostali iz onih osam uvjeta, plus jedna tačka iz 2022."
"No Vijeće ministara na svemu tome radi i ono što ćemo sada sigurno vidjeti je jedan novi entuzijazam svih ključnih aktera u BiH, čvrsto stavljanje sidra na evropski put BiH, njenu bolju stabilnost i funkcionalnost. A meni je posebno drago da su se sve ove odluke donosile kada su politički predstavnici Hrvata bili na istaknutim dužnostima u BiH, a kada smo ih mi kao vlada snažno poduprli i omogućili da se stvori ovaj konsenzus", istaknuo je.
Poručio je kako je ovakva odluka da cijela zemlja krene u pristupni proces prema članstvu u EU ključna za opstanak, funkcionalnost, reformske napore za BiH.
"Ovo predstavlja strateški korak, nije samo tehničko pitanje. Ovo je velika geopolitička, strateška poruka Evropske unije svim narodima, liderima, institucijama, političkim strankama. Šansa za otvaranje ovih vrata je za stabilnost BiH. U konačnici, ono najbitnije bolji socio-ekonomski standard naših susjeda. Sada taj Kairosov čuperak treba čvrsto uzeti, ne dati mu da pobjegne. Neka taj val koji smo danas ovdje pokrenuli unaprijedi život svih naših prijatelja u BiH", poručio je Plenković.
Ministrica vanjskih poslova Slovenije Tanja Fajon kazala je da je ovo veliki dan za BiH.
"Ponosna sam na svoju zemlju, koja je 2022. godine predložila da se BiH dodijeli status kandidata. Također, ponosna sam na ljude u BiH koji zaslužuju bolji život unutar EU-obitelji", napisala je Fajon na platformi X.
Premijer Milojko Spajić i predsjednik Crne Gore Jakov Milatović uputili su čestitke povodom odluke Evropskog vijeća.
"Čestitamo Bosni i Hercegovini i želimo uspjeh u pregovaračkom procesu. Ovo je važan dan i za region i za politiku proširenja, a najvažniji za građanke i građane BiH. Crna Gora snažno stoji uz sve susjede na putu naše zajedničke budućnosti u Evropskoj uniji", napisao je Spajić na društvenoj mreži X.