U sedmici iza nas analizirali smo finansijske izvještaje kompanija. I dok su neke ostvarile i odlične rezultate u 2023. godini, druge su imale više nego očekivane gubitke. Ono što je još obilježilo sedmicu jeste zeleno svjetlo iz Brisela o mogućem otvaranju pregovora između Evropske unije i Bosne i Hercegovine. S druge strane, Sjedinjene Američke Države su na svoju crnu listu dodale još tri zvaničnika iz Republike Srpske.
Prošla godina donijela je rast prihoda hidroelektranama u sistemu Elektroprivrede Republike Srpske (ERS). Poboljšano poslovanje dovelo je i do prosječnog rasta vrijednosti njihovih akcija na Banjalučkoj berzi za po 23 posto u periodu od godinu dana. Tako su Hidroelektrane na Trebišnjici u prošloj godini ostvarile prihode od 94,6 miliona KM i neto dobit od 25,23 miliona KM. Hidroelektrane na Drini su u 2023. prihodovale 43 miliona KM, te ostvarile dobit od 2,97 miliona KM, dok su Hidroelektrane na Vrbasu uz ukupne prihode od 27 miliona i rashode od 19,13 miliona KM, 2023. godinu završile s dobiti većom za dva miliona nego na kraju 2022. godine.
Manja proizvodnja od planirane zbog smanjene isporuke uglja, ispada termoblokova i neplanskih zastoja na hidroelektranama dovela je do ogromnih gubitaka Elektroprivrede BiH (EP BiH). Naime, ova kompanija je 2023. godinu završila s gubitkom od 140,2 miliona KM, iako se očekivalo da će taj gubitak iznositi oko 80 miliona KM. Ukupni prihodi u prošloj godini iznosili su 1,1 milijardu KM i za 10,7 posto su manji u odnosu na godinu ranije. Prihodi od prodaje gotovih proizvoda na domaćem tržištu niži su za 6,42 posto, dok su prihodi od prodaje gotovih proizvoda na inozemnom tržištu niži za 72,3 posto.
Ipak, EP BiH u naredne tri godine planira poslovati pozitivno, a kako kažu, da bi se to ostvarilo, predviđeno je pokretanje tarifnog postupka u 2024. To znači da bi prema Prijedlogu plana poslovanja EP BiH za period 2024.-2026. godina cijene struje od 1. juna trebale porasti za 10 posto.
Autoceste FBiH mogu se pohvaliti rastom dobiti od 105 posto u 2023. u poređenju s 2022. Dobit je iznosila 20 miliona KM, a najveći doprinos rastu imala je pozitivna kursna razlika te ostali prihodi i dobici. Odlične rezultate bilježi i kompanija namjenske industrije UNIS Ginex. Tako je ova kompanija ostvarila dobit od 19 miliona KM, što je za 66,4 posto više nego u 2022. Najveće prihode UNIS Ginex ostvario je prodajom gotovih proizvoda na stranom tržištu.
Kompanija Klas je u 2023. ostvarila ukupne prihode od 51 milion KM, dok je dobit na kraju 2023. iznosila 1,4 miliona KM. Ukupni prihodi Klasa su u 2023. godini za 8,6 posto manji nego u 2022. godini, dok je dobit za skoro devet puta veća nego godinu dana ranije. Primjetan je pad prihoda iz ugovora s kupcima od 9,1 posto.
Prošlu godinu BiH je završila s javnim dugom u iznosu od 12,95 milijardi KM, što je za 0,4 posto manje u odnosu na 2022. godinu. Javni dug čini 26,73 posto projiciranog bruto domaćeg proizvoda (BDP) za 2023. U prošloj godini je poraslo unutrašnje zaduženje entiteta. Tako je unutrašnji dug FBiH porastao za 362,2 miliona KM u odnosu na kraj 2022. godine, dok je unutrašnji dug RS-a u istom periodu porastao za 458,7 miliona KM.
Preporuka Evropske komisije za otvaranje EU pregovora s BiH je jedna od pozitivnih ovosedmičnih vijesti. O toj preporuci u sljedeći utorak odlučivat će Vijeće za opće poslove, koje čine ministri vanjskih ili evropskih poslova država članica, a potom i čelnici država članica koji će se okupiti na samitu 21. i 22. marta. Predsjednica Evropske komisije Ursula von der Leyen tim povodom je rekla da je BiH, od kada je dobila kandidatski status u decembru 2022. godine, napravila "impresivne korake" u evropskim integracijama.
"Više je napretka učinjeno u nešto više od godinu dana nego ranije u deset godina", rekla je. "Prvo, BiH je sada u potpunosti usklađena s našom vanjskom i sigurnosnom politikom, što je ključno u ovim vremenima geopolitičkih previranja. Drugo, država je usvojila važne zakone poput zakona o sprječavanju sukoba interesa, koji je sedam godina bio u zastoju, te zakona o sprječavanju pranja novca i finansiranja terorizma."
Ministarstvo finansija SAD-a uvelo je nove sankcije zvaničnicima iz Republike Srpske. Na "crnu listu" došle su tri osobe bliske predsjedniku ovoga entiteta Miloradu Dodiku, koje su, kako je navedeno, narušavale Dejtonski mirovni sporazum, konkretno radile na organizaciji neustavnog Dana RS-a - 9. januara. Ovaj put su sankcionisani Branislav Okuka, Jelena Pajić Baštinac i Srebrenka Golić.
Analitički tim Bloomberg Adrije analizirao je tržište sirovina, te ističu da cijene šećera, kakaovca, kafe i soka od narandže i dalje rastu. Nepovoljni vremenski uvjeti i bolesti ključni su uzrok takvog rasta cijena, pri čemu u posljednje vrijeme prednjači kakaovac s rastom cijene od 170 posto od početka 2023. godine. Analitičari BBA predviđaju daljnji rast cijena čokolade u idućih 6-12 mjeseci dok se zalihe kakaovca tope, a bh. proizvođači nastoje prilagoditi cijene proizvoda kako bi održali stabilnost poslovanja, te izražavaju nadu da će druga berba olakšati situaciju.
A pažnja svjetske javnosti bila je usmjerena i na 96. dodjelu Oscara. "Oppenheimer", biografski film o pronalazaču atomske bombe, osvojio je ukupno sedam Oscara, uključujući nagradu za najbolji film i najbolju režiju za Christophera Nolana. Nagrade su obilježile veliku noć za holivudsku staru gardu i razočaranje za streaming kompanije. Dok su Universal i Disneyjev Searchlight postigli golove s "Oppenheimerom" i "Poor Things", Netflix je pobijedio samo za kratki film, a Apple je isključen. MGM kompanije Amazon.com distribuirao je "American Fiction", pobjednika za najbolji adaptirani scenarij.
PROMO: Finansijska budućnost Bosne i Hercegovine zavisi od modernizacije i konkurentnosti našeg tržišta. Ono što bi ojačalo finansijski sektor su svakako digitalizacija, investiranje i uvođenje ESG standarda. Upravo o tome su na Bloomberg Adria konferenciji u Sarajevu govorili vrhunski stručnjaci, direktori najvažnijih finansijskih institucija u BiH te direktori finansijskih državnih agencija.